Nova istraživanja Sipara otkrivaju sve više detalja o životu antičke i ranosrednjovjekovne Istre

Na svega nekoliko kilometara od Umaga, skriven između mora, kamena i stoljeća povijesti, nalazi se jedan od najvažnijih arheoloških lokaliteta na istočnoj obali Jadrana – Sipar.

Poluotok koji danas djeluje tiho i gotovo zaboravljeno, kroz povijest je bio vojno uporište, trgovačko središte, utvrđeni grad i mjesto susreta različitih civilizacija.

Dosadašnja arheološka istraživanja potvrdila su iznimnu važnost ovog lokaliteta za razumijevanje antičkog, kasnoantičkog i ranosrednjovjekovnog razdoblja u Istri.

Prva istraživanja provodio je još Arheološki muzej Istre tijekom 60-ih godina prošlog stoljeća, dok Muzej grada Umaga od 2013. godine kontinuirano nastavlja sustavna istraživanja, u suradnji s Muzejom hrvatskih arheoloških spomenika iz Splita.

Sipar skriva slojevitu povijest dugu više od dvije tisuće godina. Još krajem 2. stoljeća prije Krista, u vrijeme širenja rimske vlasti prema istoku, na ovom se prostoru nalazilo rimsko vojno uporište. Dolaskom mira razvija se naselje za koje se pretpostavlja da je bilo poznato pod nazivom Insula Sepomaia.

Posebno važnu ulogu Sipar dobiva nakon Bizantsko-gotskog rata u 6. stoljeću, kada Bizant na poluotoku gradi snažnu vojnu utvrdu okrenutu prema kopnu. U njezinoj zaštiti razvija se naselje civitas Sipparis odnosno Sapparis, koje se spominje i u povijesnim izvorima.

Povjesničari i arheolozi smatraju kako je Sipar tada prerastao u značajno trgovačko i gospodarsko središte ovog dijela Jadrana. No, povijest ovog mjesta obilježena je i razaranjima.

 

Foto: Muzej Grada Umaga

Krajem 7. stoljeća naselje i utvrda bivaju uništeni, ali se ubrzo ponovno obnavljaju. Novi kraj dolazi, prema pretpostavkama, 876. godine u vrijeme neretvanskog kneza Domagoja.

Danas je istraženo oko 85 posto lokaliteta, a ovogodišnja istraživanja usmjerena su prema južnom dijelu poluotoka, prostoru koji je najizloženiji razornom djelovanju mora.

Upravo more predstavlja jednu od najvećih prijetnji ovom vrijednom nalazištu jer erozija iz godine u godinu odnosi dijelove povijesti koji još nisu u potpunosti istraženi.

Uz arheološka iskapanja paralelno se obrađuju brojni pronađeni predmeti – keramika, staklo, metalni i numizmatički nalazi – koji otkrivaju kako se na Siparu živjelo kroz različita povijesna razdoblja.

 

Foto: Muzej Grada Umaga

Nakon svake faze istraživanja provode se i konzervatorski radovi kako bi se ostaci zaštitili od daljnjeg propadanja.

Sljedeći veliki korak bit će izrada elaborata valorizacije lokaliteta, dokumenta koji bi trebao definirati modele dugoročne zaštite i buduće prezentacije Sipara javnosti. Time bi ovaj iznimno vrijedan lokalitet mogao postati ne samo znanstveno i kulturno središte, već i važna točka održivog kulturnog turizma u Istri.

Jer Sipar nije samo arheološko nalazište. On je tihi svjedok vremena koje je oblikovalo povijest Istre i Jadrana.