Svjetski je dan čokolade! Donosimo 15 čokoladnih činjenica koje dosad vjerojatno niste znali
Čokolada nije samo hrana – ona je povijest, znanost, umjetnost i utjeha u jednom.
IstraIN
7 Srpanj 2025 I 07:46
Foto: Pexels
Godina ima 365 dana, ali samo jedan je – Dan čokolade. Taj najslađi datum, 7. srpnja, dan je u kojem se slavi omiljena poslastica milijuna ljudi diljem svijeta. Čokoholičari tada s razlogom odlažu grižnju savjesti i prepuštaju se tamnoj, mliječnoj ili bijeloj čaroliji, uživajući u svakom zalogaju.
Čokolada nije samo hrana – ona je povijest, znanost, umjetnost i utjeha u jednom.
U čast ovom posebnom danu, donosimo 15 zanimljivih čokoladnih činjenica koje će vas možda iznenaditi, a zasigurno još više potaknuti da posegnete za kockicom više.
15 stvari koje (možda) niste znali o čokoladi
Kakao kao novac – Antički narodi poput Maja i Asteka koristili su kakao zrna kao valutu. Da bi spriječili inflaciju, pažljivo su ograničavali njihovu preradu.
Za pola kile čokolade potrebno je oko 300 do 400 kakao zrna.
Jedno stablo kakaovca godišnje daje otprilike 2000 do 2500 mahuna, no vrlo je osjetljivo – poljoprivrednici izgube i do 30 % prinosa godišnje.
Bijela čokolada? Tehnički nije prava čokolada jer ne sadrži kakao zrna, već samo kakao maslac.
Srce voli tamnu čokoladu – Svakodnevna konzumacija male količine tamne čokolade može smanjiti rizik od bolesti srca za trećinu.
Tamna čokolada je antioskidantna bomba – Ima više antioksidansa od borovnica, crnog vina ili zelenog čaja.
Porijeklo riječi "čokolada" – Dolazi od asteške riječi „xocoatl“, naziva za tradicionalno gorko i ljuto piće od kakaa.
Prva čokoladna pločica izrađena je još 1847. godine – i zauvijek je promijenila način na koji konzumiramo čokoladu.
Foto: Pexels
Najpopularniji poklon na svijetu? Upravo – čokolada.
Rekord u jedenju čokoladnih bombona drži osoba koja je pojela 1 kilogram bombona u samo 6 minuta.
Švicarci su prvaci u konzumaciji čokolade – godišnje pojedu oko 9 kilograma po osobi.
Za usporedbu, prosječni Amerikanac godišnje pojede nešto manje od 5 kilograma čokolade.
Belgija 2013. godine izdala je čak 500.000 poštanskih marki koje su mirisale na kakao i imale premaz koji je izgledao poput prave čokolade.
Čokolada kao umjetnost – Osim slastica, koristi se i za izradu skulptura, parfema, pa čak i dizajnerske odjeće.
I za kraj – samo miris čokolade može potaknuti lučenje endorfina i popraviti raspoloženje.
Hrvatska operna baština odjeknula je Bratislavom u povodu Dana hrvatske državnosti. Solisti zagrebačke Opere BB oduševili su publiku izvedbom najljepših djela hrvatskih skladatelja, potvrdivši snagu i međunarodnu prepoznatljivost domaće glazbene tradicije.
Rovinjsko Gradsko vijeće jednoglasno je usvojilo Deklaraciju kojom se traži ponovno uvođenje talijanskog jezika kao jezika društvene sredine, već od prvog razreda osnovne škole.
Građani će ukrasno bilje moći preuzeti na četiri lokacije: na Narodnom trgu i kod Doma mladih u Vodnjanu, u prostoru Zajednice Talijana u Galižani te na trgu ispred bivše mjesne zajednice u Peroju.
Područna škola u Rovinjskom Selu od školske godine 2026./2027. u potpunosti će koristiti cijelu zgradu, potvrdila je pročelnica Edita Sošić Blažević odgovarajući na pitanje vijećnika Emila Radovana o uvjetima rada i budućem uređenju škole.
Nakon svečanog otvorenja obnovljene školske dvorane upriličen je obilazak obnovljenog Dormitorija uz astronoma i učitelja Korada Korlevića iz Znanstveno-edukacijskog centra Višnjan, koji je održao i prigodno predavanje.
Radionicom izrade lutaka „Čuda od smeća“ u Poreču spušten je zastor na 4. Istarski lutkarski festival Abracadabra. Tijekom četiri dana festival je kroz predstave, radionice i izložbe okupio publiku svih generacija diljem Istre.
Organizatori ističu kako se s godinama osjećaj žeđi može smanjiti, iako je dovoljan unos tekućine i dalje iznimno važan za očuvanje energije, koncentracije, pravilne probave, regulaciju tjelesne temperature i opće zdravstveno stanje.
Na današnji dan prije tri godine u Puli je preminuo Ivica Lerotić, vukovarski branitelj, pukovnik Hrvatske vojske i dugogodišnji predsjednik pulske HVIDR-e, čovjek koji je preživio logor u Srijemskoj Mitrovici i osobne ratne tragedije.