Turizam s onoga svijeta: Problemi isti kao na ovom svijetu
Naredna desetljeća podići će granicu putovanja, uokolo Mjeseca kao i na njega samog. Ljude tamo očekuje ledeni, beživotni svijet, bezmalo netaknut od strane ljudske ruke. Prvi ostaviti stope na nekakvoj litici kratera, san je svakog pustolova.
Sjećate se naslova komične opere Jakova Gotovca, Ero s onoga svijeta? Glazbeni odlomak iz trećeg čina “Što na nebu sja visoko” za ovo ćemo prigodu povezati s našim prirodnim satelitom.
Mjesec je posljednjih godina postao najprometnije mjesto izvan Zemljine orbite. Vojno-geopolitički i znanstveno-tehnološki aspekti idu mu u prilog da p/ostane nova divljina koju treba osvojiti, ukrotiti, iskoristiti za naše prizemne potrebe. Kao prvo, drugo i treće; Mjesec je opasna pustopoljina, bogata prirodnim resursima, pozicioniran na svemirskom putu svile.
Mjesečeva rudna i pozicijska bogatstva ne daju se opisati milijardama, bilijardama... prije bi ih definirali kvadrilijunima nekakvih ovozemaljskih novčanica.
Znate li da je Mjesec, prema Ugovoru o svemiru (kojeg je odnedavno zaslugom Istarskog svemirskog programa i Republika Hrvatska potpisnica), pravno ničiji – odnosno pripada svim ljudima na opću dobrobit. Naslućujete “kvaku 22”!? Ničiji je dok neki ne dođu tamo i postave “ogradu”. Tada ćemo ratovati (i) na Mjesecu.
U međuvremenu, duboko moralnom, nadasve pravnom i demokratskom razdiobom bogatstva na Zemlji nekima od naše vrste pripalo je više, nekima manje. Ovim prvima nije problem otići na turističko putovanje u Zemljinu orbitu, privatnim ili državnim svemirskim brodovima.
Naredna desetljeća podići će granicu putovanja, uokolo Mjeseca kao i na njega samog. Ljude tamo očekuje ledeni, beživotni svijet, bezmalo netaknut od strane ljudske ruke. Prvi ostaviti stope na nekakvoj litici kratera, san je svakog pustolova. Napisati rukavicom po regolitu “bili smo ovdje” izazov je, zar ne?
Marino Tumpić
Tko ne bi prošetao do naših landera i rovera koje smo ostavili na Mjesecu proteklih desetljeća, dotaknuo skalameriju koja je prve ljude dovela do Mjeseca i natrag. Pristojni turisti zasigurno će poštovati vrijednost tih područja i znamenitosti. Oni drugi, njih neće biti puno briga za mir i očuvanje takvih mjesta, spomenika Čovječanstva.
Izmasakrirati će svojim čizmama tragove “skakutanja” pionirske dvanaestorice, skinuti pokoji djelić oplate Apollo landera i ponjeti sobom doma. Hvaliti se istima i pokazivati ih drugim “općedruštveno osvještenim individuama” u podrumima svojih zdanja.
Tada će na Mjesecu već boraviti pripadnici naše vrste, istraživati, stvarati, raditi – živjeti na Mjesecu. Uvažavati i poštivati svoj dom tamo daleko, gore na nebu. Tako bi uostalom trebalo biti i ovdje na Zemlji. Nažalost svakog smo dana svjedoci kako životno nužne, važne vrijednosti domicilnog stanovništva bivaju potisnute u drugi plan zarad neprimjerenog, najblaže rečeno već odveć isuviše prekomjernog turizma.
Kultura doma i putovanja počinje od kuće. Ponašati se kao dobar domaćin, ponašati se u skladu s ljudima, običajima, vrijednostima tamo gdje odemo minimum je ljudske pristojnosti. Sutra, zapravo prekosutra (pod navodnicima, jasno) kad i sami odemo na Mjesec kao turisti sjetimo se da smo tamo gosti na drugom svijetu koji ima svoja pravila i vrijednosti.
Možda se netko sjeti pa na Mjesecu organizira svojevrsne kolonije za turiste. Područja koja su namjenjena samo za tu svrhu, s ciljem zaštite sveg drugog krajobraza od devastacije. Bez ometanja ljudskih kolonija koja će tamo živjeti, stvarati i raditi u miru. Ma kako se tako nečeg “svemirskog” nismo do/sjetili ovdje, na našem predivnom Istarskom poluotoku!?
Mladi pokazuju veći interes za ekološku proizvodnju i moderne tehnologije, ali teško dolaze do zemljišta. Hrvatska njihovim gospodarstvima namjenjuje desetke milijuna eura.
Prodaja novih automobila u Hrvatskoj nastavlja rasti, a na vrhu domaćeg tržišta ponovno su dobro poznata imena. Škoda dominira među markama, dok podaci otkrivaju i veliku promjenu u tome kakav pogon Hrvati danas biraju.
Sigurnost enduro vožnje ne ovisi samo o ispravnosti motocikla, već i o trasi: je li vožnja dopuštena, prolazi li privatnim zemljištem, postoje li rampe, lanci ili neoznačene sajle te tko takve puteve održava.
Koštica iz Gala ili Granny Smith jabuke neće izrasti u stablo s plodovima jednakog okusa i izgleda. Zato se popularne sorte jabuka desetljećima, pa i stoljećima, čuvaju cijepljenjem.
Policija je kod Umaga zaustavila 38-godišnjaka kojem je vozačka dozvola ranije ukinuta zbog negativnih bodova. Kako je već kažnjavan za najteže prometne prekršaje, ovaj put ostao je i bez automobila.
Papirnata karta na koljenima, razglednica poslije ručka i dogovoreno mjesto sastanka ako se izgubite. Pametni telefoni putovanja su učinili jednostavnijima, ali usput su gotovo izbrisali neke rituale kojih se mnogi još dobro sjećaju.
Sjajnim koncertom Nene Belana i njegovim bezvremenskim hitovima sinoć je završio ovogodišnji Eufemia Festival, koji je tijekom dva dana u središte Rovinja donio odličnu glazbu, brojnu publiku i sjajnu atmosferu.
Jedan od najpraćenijih sprovoda u povijesti održan je 6. rujna 1997. godine. Svijet se toga dana opraštao od princeze Diane, žene koja je svojim životom, humanitarnim radom i odnosom prema javnosti ostavila dubok trag daleko izvan granica britanske kraljevske obitelji.
Učenici osnovnih i srednjih škola tijekom rujna u Puli mogu besplatno učiti osnove 3D dizajna, digitalnog oblikovanja i izrade predmeta 3D ispisom. Broj mjesta po radionici ograničen je na 15, a prijave se zaprimaju prema redoslijedu dolaska.
Dopisujemo se s nekim drugim dok nam netko preko puta nešto govori, pratimo što rade ljudi koje možda jedva poznajemo dok ljudi koji su nam bliski sjede pola metra od nas.
Više od polovice radnika u Hrvatskoj nakon posla ima malo ili nimalo energije za privatni život, pokazala je anketa Alma Career Croatia, poznate po brendu MojPosao. Gotovo četvrtina ispitanika kaže da ih posao potpuno iscrpi, dok tek 11 posto navodi da nakon radnog dana ima dovoljno energije za sve
Ulice postanu crvene, kamioni dovoze tone rajčica, a tisuće ljudi sat vremena gađaju jedni druge. La Tomatina ponovno je pretvorila španjolski Buñol u golemo borilište, a iza neobičnog festivala krije se priča stara više od 80 godina.
Danas se obilježava Međunarodni dan dobročinstva, posvećen solidarnosti i pomaganju drugima. Prošle je godine u Hrvatskoj prijavljeno više od 76 tisuća volontera koji su zajedno ostvarili čak 3,1 milijun sati volontiranja.