Turizam s onoga svijeta: Problemi isti kao na ovom svijetu
Naredna desetljeća podići će granicu putovanja, uokolo Mjeseca kao i na njega samog. Ljude tamo očekuje ledeni, beživotni svijet, bezmalo netaknut od strane ljudske ruke. Prvi ostaviti stope na nekakvoj litici kratera, san je svakog pustolova.
Sjećate se naslova komične opere Jakova Gotovca, Ero s onoga svijeta? Glazbeni odlomak iz trećeg čina “Što na nebu sja visoko” za ovo ćemo prigodu povezati s našim prirodnim satelitom.
Mjesec je posljednjih godina postao najprometnije mjesto izvan Zemljine orbite. Vojno-geopolitički i znanstveno-tehnološki aspekti idu mu u prilog da p/ostane nova divljina koju treba osvojiti, ukrotiti, iskoristiti za naše prizemne potrebe. Kao prvo, drugo i treće; Mjesec je opasna pustopoljina, bogata prirodnim resursima, pozicioniran na svemirskom putu svile.
Mjesečeva rudna i pozicijska bogatstva ne daju se opisati milijardama, bilijardama... prije bi ih definirali kvadrilijunima nekakvih ovozemaljskih novčanica.
Znate li da je Mjesec, prema Ugovoru o svemiru (kojeg je odnedavno zaslugom Istarskog svemirskog programa i Republika Hrvatska potpisnica), pravno ničiji – odnosno pripada svim ljudima na opću dobrobit. Naslućujete “kvaku 22”!? Ničiji je dok neki ne dođu tamo i postave “ogradu”. Tada ćemo ratovati (i) na Mjesecu.
U međuvremenu, duboko moralnom, nadasve pravnom i demokratskom razdiobom bogatstva na Zemlji nekima od naše vrste pripalo je više, nekima manje. Ovim prvima nije problem otići na turističko putovanje u Zemljinu orbitu, privatnim ili državnim svemirskim brodovima.
Naredna desetljeća podići će granicu putovanja, uokolo Mjeseca kao i na njega samog. Ljude tamo očekuje ledeni, beživotni svijet, bezmalo netaknut od strane ljudske ruke. Prvi ostaviti stope na nekakvoj litici kratera, san je svakog pustolova. Napisati rukavicom po regolitu “bili smo ovdje” izazov je, zar ne?
Marino Tumpić
Tko ne bi prošetao do naših landera i rovera koje smo ostavili na Mjesecu proteklih desetljeća, dotaknuo skalameriju koja je prve ljude dovela do Mjeseca i natrag. Pristojni turisti zasigurno će poštovati vrijednost tih područja i znamenitosti. Oni drugi, njih neće biti puno briga za mir i očuvanje takvih mjesta, spomenika Čovječanstva.
Izmasakrirati će svojim čizmama tragove “skakutanja” pionirske dvanaestorice, skinuti pokoji djelić oplate Apollo landera i ponjeti sobom doma. Hvaliti se istima i pokazivati ih drugim “općedruštveno osvještenim individuama” u podrumima svojih zdanja.
Tada će na Mjesecu već boraviti pripadnici naše vrste, istraživati, stvarati, raditi – živjeti na Mjesecu. Uvažavati i poštivati svoj dom tamo daleko, gore na nebu. Tako bi uostalom trebalo biti i ovdje na Zemlji. Nažalost svakog smo dana svjedoci kako životno nužne, važne vrijednosti domicilnog stanovništva bivaju potisnute u drugi plan zarad neprimjerenog, najblaže rečeno već odveć isuviše prekomjernog turizma.
Kultura doma i putovanja počinje od kuće. Ponašati se kao dobar domaćin, ponašati se u skladu s ljudima, običajima, vrijednostima tamo gdje odemo minimum je ljudske pristojnosti. Sutra, zapravo prekosutra (pod navodnicima, jasno) kad i sami odemo na Mjesec kao turisti sjetimo se da smo tamo gosti na drugom svijetu koji ima svoja pravila i vrijednosti.
Možda se netko sjeti pa na Mjesecu organizira svojevrsne kolonije za turiste. Područja koja su namjenjena samo za tu svrhu, s ciljem zaštite sveg drugog krajobraza od devastacije. Bez ometanja ljudskih kolonija koja će tamo živjeti, stvarati i raditi u miru. Ma kako se tako nečeg “svemirskog” nismo do/sjetili ovdje, na našem predivnom Istarskom poluotoku!?
Cilj edukacije je jednostavan – osnažiti građane da na vrijeme prepoznaju digitalne prijetnje i sigurnije koriste internet jer upravo su informiranost i oprez među najvažnijim oblicima zaštite od internetskih prevara.
Istra 1961 u ponedjeljak se nakon više od mjesec dana vraća na Drosinu, gdje će od 18 sati ugostiti vodeći Hajduk. Puljani navijače pozivaju da ulaznice nabave unaprijed, a na dan utakmice u okolici stadiona vrijedit će posebna regulacija prometa.
Program se održava u suradnji s Hrvatskim državnim arhivom, odnosno Hrvatskom kinotekom, i Kino mrežom, a ovogodišnje obilježavanje Svjetskog dana audiovizualne baštine posvećeno je i stotoj obljetnici rođenja istaknutog hrvatskog filmskog redatelja i snimatelja Nikole Tanhofera.
Međunarodni dan svjesnosti o mucanju obilježava se 22. listopada kako bi se smanjile predrasude i pružila podrška osobama koje mucaju. U predškolskoj dobi mucanje pogađa između dva i četiri posto djece.
U Staroj tvornici duhana ovog petka i subote očekuje nas peto izdanje međunarodnog festivala GinIstra, koje donosi ginove iz pet zemalja, atraktivne radionice, stručni panel, natjecanje u pripremi koktela i bogat glazbeni program.
Internetska kupnja postala je svakodnevica, ali ne prolazi uvijek bez problema. Prema Eurostatu, 35 posto nedavnih online kupaca u Europskoj uniji tijekom 2025. susrelo se s poteškoćama. Najčešće su se žalili na dostavu koja je trajala dulje od najavljenog roka.
Iako je riječ o natjecanju koje je trajalo samo dvije minute, iza rezultata stoji ozbiljna organizacija i velik broj sudionika koji su morali zadovoljiti precizno određene uvjete.
Na kraju 2025. u hrvatskom zatvorskom sustavu bilo je 4.947 osoba, a zakonski kapacitet iznosio je 4.052 mjesta. Uz 895 osoba više od predviđenog kapaciteta, sustavu je nedostajalo i 878 zaposlenika prema broju sistematiziranih radnih mjesta.
Koliko ekrani utječu na dječju pažnju, emocije i odnose u obitelji? Odgovore na ta pitanja roditelji će moći potražiti na radionici koja se u Rovinju održava u ponedjeljak, 26. listopada, u 18 sati. Sudjelovanje je potrebno prijaviti, a mjesta ima za samo 20 osoba.
Učenici Osnovne škole „Vladimir Nazor“ svojim su posjetom pokazali koliko su međugeneracijska druženja važna za povezivanje mladih i starijih sugrađana.
Black Friday ove godine pada 27. studenoga, no trgovci su akcije počeli nuditi i ranije. Uz popis želja, praćenje cijena i usporedbu ponuda kupci mogu lakše izbjeći impulzivne kupnje i pronaći stvarne uštede.