Turizam s onoga svijeta: Problemi isti kao na ovom svijetu
Naredna desetljeća podići će granicu putovanja, uokolo Mjeseca kao i na njega samog. Ljude tamo očekuje ledeni, beživotni svijet, bezmalo netaknut od strane ljudske ruke. Prvi ostaviti stope na nekakvoj litici kratera, san je svakog pustolova.
Sjećate se naslova komične opere Jakova Gotovca, Ero s onoga svijeta? Glazbeni odlomak iz trećeg čina “Što na nebu sja visoko” za ovo ćemo prigodu povezati s našim prirodnim satelitom.
Mjesec je posljednjih godina postao najprometnije mjesto izvan Zemljine orbite. Vojno-geopolitički i znanstveno-tehnološki aspekti idu mu u prilog da p/ostane nova divljina koju treba osvojiti, ukrotiti, iskoristiti za naše prizemne potrebe. Kao prvo, drugo i treće; Mjesec je opasna pustopoljina, bogata prirodnim resursima, pozicioniran na svemirskom putu svile.
Mjesečeva rudna i pozicijska bogatstva ne daju se opisati milijardama, bilijardama... prije bi ih definirali kvadrilijunima nekakvih ovozemaljskih novčanica.
Znate li da je Mjesec, prema Ugovoru o svemiru (kojeg je odnedavno zaslugom Istarskog svemirskog programa i Republika Hrvatska potpisnica), pravno ničiji – odnosno pripada svim ljudima na opću dobrobit. Naslućujete “kvaku 22”!? Ničiji je dok neki ne dođu tamo i postave “ogradu”. Tada ćemo ratovati (i) na Mjesecu.
U međuvremenu, duboko moralnom, nadasve pravnom i demokratskom razdiobom bogatstva na Zemlji nekima od naše vrste pripalo je više, nekima manje. Ovim prvima nije problem otići na turističko putovanje u Zemljinu orbitu, privatnim ili državnim svemirskim brodovima.
Naredna desetljeća podići će granicu putovanja, uokolo Mjeseca kao i na njega samog. Ljude tamo očekuje ledeni, beživotni svijet, bezmalo netaknut od strane ljudske ruke. Prvi ostaviti stope na nekakvoj litici kratera, san je svakog pustolova. Napisati rukavicom po regolitu “bili smo ovdje” izazov je, zar ne?
Marino Tumpić
Tko ne bi prošetao do naših landera i rovera koje smo ostavili na Mjesecu proteklih desetljeća, dotaknuo skalameriju koja je prve ljude dovela do Mjeseca i natrag. Pristojni turisti zasigurno će poštovati vrijednost tih područja i znamenitosti. Oni drugi, njih neće biti puno briga za mir i očuvanje takvih mjesta, spomenika Čovječanstva.
Izmasakrirati će svojim čizmama tragove “skakutanja” pionirske dvanaestorice, skinuti pokoji djelić oplate Apollo landera i ponjeti sobom doma. Hvaliti se istima i pokazivati ih drugim “općedruštveno osvještenim individuama” u podrumima svojih zdanja.
Tada će na Mjesecu već boraviti pripadnici naše vrste, istraživati, stvarati, raditi – živjeti na Mjesecu. Uvažavati i poštivati svoj dom tamo daleko, gore na nebu. Tako bi uostalom trebalo biti i ovdje na Zemlji. Nažalost svakog smo dana svjedoci kako životno nužne, važne vrijednosti domicilnog stanovništva bivaju potisnute u drugi plan zarad neprimjerenog, najblaže rečeno već odveć isuviše prekomjernog turizma.
Kultura doma i putovanja počinje od kuće. Ponašati se kao dobar domaćin, ponašati se u skladu s ljudima, običajima, vrijednostima tamo gdje odemo minimum je ljudske pristojnosti. Sutra, zapravo prekosutra (pod navodnicima, jasno) kad i sami odemo na Mjesec kao turisti sjetimo se da smo tamo gosti na drugom svijetu koji ima svoja pravila i vrijednosti.
Možda se netko sjeti pa na Mjesecu organizira svojevrsne kolonije za turiste. Područja koja su namjenjena samo za tu svrhu, s ciljem zaštite sveg drugog krajobraza od devastacije. Bez ometanja ljudskih kolonija koja će tamo živjeti, stvarati i raditi u miru. Ma kako se tako nečeg “svemirskog” nismo do/sjetili ovdje, na našem predivnom Istarskom poluotoku!?
Naredna desetljeća podići će granicu putovanja, uokolo Mjeseca kao i na njega samog. Ljude tamo očekuje ledeni, beživotni svijet, bezmalo netaknut od strane ljudske ruke. Prvi ostaviti stope na nekakvoj litici kratera, san je svakog pustolova.
Bilo da ste aktivni sportaš, ljubitelj dobre glazbe, entuzijast za lokalnu gastronomiju ili tražite zabavu za cijelu obitelj – Vrsar je ovog tjedna pravo mjesto za vas.
Poznata splitska umjetnica, akademska slikarica Tisja Kljaković Braić otvorit će izložbu koja je svojevrstan presjek njezina opusa. No, prije toga, poznata autorica predstavit će i svoje tri iznimno uspješne knjige, a prikazat će se i ekranizacija njezine knjige U malu je uša đava.
Na području Parku prirode Učka zabilježeno je oko četrdeset lokvi, a iako se na prvi pogled čine malenima, riječ je o vrijednim i kompleksnim ekosustavima.
Nakon prve tri godine te razvidnog rasta i razvoja što je potvrdilo prošlogodišnje izdanje, ovaj projekt i dalje kao glavni cilj postavlja promociju kratkometražne filmske forme i edukaciju publike....
Na programu će se naći glazba Fernanda Sora, Juliána Arcasa, Isaaca Albéniza, Enriquea Granadosa i Manuela de Falle – djela bogata ritmom, karakterom i mediteranskom ekspresijom.
Cijelu večer pratit će glazba DJ-a Johnnyja B, čiji će ritmovi podignuti atmosferu i stvoriti savršen ljetni vibe za druženje i zabavu koja traje do kasno u noć.
Na koncertima Plavog orkestra unazad godinu dana sve je češći prizor djece i tinejdžera u majicama i s kapicama poput onih koje nosi frontman Saša Lošić Loša.
Ovog ljeta u Stigmi svatko može pronaći nešto za sebe – od komercijalnih hitova i house glazbe, preko balkanskog trapa i rapa pa sve do najvećih zvijezda regionalne scene i trendy afrohouse ritmova.
Pučka fešta održat će se u razdoblju od srijede 06.08. do nedjelje 10.08.2025. godine, a organizatori najavljuju raznolik program za sve generacije. Sve aktivnosti programa proslave Lovrečeve su besplatne. Općina Sveti Lovreč i njeni stanovnici srdačno Vas sve zovu na mnoštvo nezaboravnih trenutaka.
Projekt provodi udruga SVE za NJU, a ambasador i inicijator projekta u Istri je pulska udruga Vita Nova, zahvaljujući kojoj je tijekom proteklih godina projektom obuhvaćeno oko 4.500 djece i njihovih majki diljem Istre. Cilj projekta je potaknuti žene, osobito majke, na redovite preventivne preglede