ROSCOSMOS i NASA produžili suradnju u svemiru: Gledat ćemo posade na ISS najmanje do 2028.

I tako, dok nas u EU oduševljavaju čepovima plastičnih boca koji se po otvaranju ne skidaju s njih, dok se Europsko-Ruska međuplanetarna misija na Mars (EXO Mars) onomad jednostrano otkazala od strane EU tek koji mjesec prije polijetanja, Ruska Federacija i Sjedinjene Američke Države nastavljaju i proširuju suradnju u svemirskim istraživanjima.

Šef ROSCOSMOS-a Dmitry Bakanov sastao se prošlog četvrtka (31.07.2025.) u Hustonu (Texas) s šefom NASA-e Seanom Duffyem kako bi razgovarali o nastavku suradnje u svemiru.

Glavnom temom razgovora dvojice šefova državnih svemirskih agencija usuglašeno je kako će zajedno raditi na produljenju operativnog vijeka Međunarodne svemirske postaje (ISS) najmanje do 2028., ali i drugim područjima vezanim za prateće svemirske tehnologije i operacije. Ponajviše se tu misli na deorbitiranje ISS-a nakon 2030.

Nakon 2018., ovo je prvi puta da se sastaju glavni ljudi ROSCOSMOS-a i NASA-e. Svemir je jedno od područja ljudske djelatnosti koje je najmanje izloženo dnevno-političkim trzavicama. Pored glavne teme sastanka Bakanovu je organiziran posjet američkim svemirskim pogonima, kao i susret s mješovitom (astronauti-kozmonaut) posadom SpaceXova Crew Dragon 11 misije. Neslužbeno doznajemo kako je bilo riječi i o zajedničkom radu na međuplanetarnoj misiji Venera D te predstojećim slijetanjima novih brodova na Mjesec.

NASA (Sean Duffy)

ISS je nastala prvenstveno kao rezultat Rusko-Američke suradnje nakon kolapsa SSSR-a sredinom devedesetih godina prošlog stoljeća. Prvi i glavni moduli ISS-a rekonfigurirani su moduli izvorno namijenjeni za Sovjetsku svemirsku postaju MIR-2. Predviđeni tehnički radni vijek ISS-a završio je 2024. Stalnim kontrolama i dogradnjama moguće ga je produžiti za još nekoliko godina. Upravo su to definirali i dogovorili Bakanov i Duffy.

Ono što je još važnije od produženja operativnog vijeka ISS-a je posao koji predstoji nakon što isteknu svi resursi, pa i oni koji se definiraju kao “stanje po viđenju”. Kritični otkaz na ISS-u može se dogoditi bilo kada. Zato su tamo uvijek spojeni ruski Soyuzi koji bi služili kao “čamci za spašavanje”, za slučaj potrebe hitne evakuacije posade.

ROSCOSMOS (Dmitry Bakanov)

Prođe li sve u najboljem redu, ogromnu svemirsku megastrukturu trebat će u vatrenom spektaklu deorbitirati na Zemlju (negdje oko Point Nemo lokacije – pisali smo već o tom lokalitetu).

Upravljanje ISS-om, kako primarno tako i sekundarno (rezervno) nalazi se u Ruskim modulima Zvezda i Zarya. Jedino ROSCOSMOS na svijetu ima iskustva u kontroliranom deorbitiranju velikih objekata.

Marino Tumpić

Kada dođe do trenutka napuštanja i deorbitiranja ISS-a ove dvije svemirske supersile morati će to obaviti zajedno. Alternativa nekontroliranog pada na Zemlju nimalo nije naivna, u gusto naseljenim područjima zasigurno bi došlo do materijalnih šteta, moguće i ljudskih žrtava.

Nama ovdje na Zemlji ostaje da u noćima kada ISS prolazi iznad naših krajeva golim okom pogledamo mjesto suradnje i napretka Čovječanstva kako brzo i nečujno prelijeće zvjezdanim nebom.