DHMZ i rovinjski Centar za istraživanje mora IRB-a udružuju snage za sigurniji i otporniji Jadran
Integracija podataka omogućit će potpuniju i precizniju sliku procesa koji se odvijaju iznad sjevernog Jadrana, u atmosferi, ali i u samom moru.
IstraIN
11 Rujan 2025 I 12:15
Foto: DHMZ
U Centru za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković (IRB) u Rovinju održan je sastanak znanstvenika i stručnjaka za more, vrijeme, klimu, pomorstvo i sigurnost plovidbe.
Glavna tema bila je operativno povezivanje podataka meteorološko-oceanografskih plutača Centra za istraživanje mora IRB-a, usidrenih u rovinjskom akvatoriju, s Državnom mrežom meteorološko-oceanografskih plutača, kojom upravlja i o kojoj brine Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ).
Integracija podataka omogućit će potpuniju i precizniju sliku procesa koji se odvijaju iznad sjevernog Jadrana, u atmosferi, ali i u samom moru. Širenje mreže mjerenja i unaprjeđenje kvalitete podataka znači preciznije prognoze i upozorenja za sigurniju plovidbu, pravovremenu zaštitu obalnih zajednica, pouzdanu podlogu održivom razvoju turizma i ribarstva te boljoj pripremljenosti na klimatske promjene.
Posebno je važno, i jedinstveno za Sredozemlje, to što plutače DHMZ-a i Centra za istraživanje mora IRB-a mjere vidljivost nad morem. Podatak ključan za izdavanje pomorskih upozorenja na maglu, koja predstavlja jednu od najvećih opasnosti na moru.
„Uspostavom Državne mreže pet meteorološko-oceanografskih plutača, od kojih se jedna nalazi na Kvarneru, po prvi put imamo mogućnost sustavnog praćenja klimatologije cijelog Jadrana.
Integracijom podataka s plutača Centra za istraživanje mora na zapadnoj obali Istre dodatno unaprjeđujemo sigurnost plovidbe i razumijevanje klime sjevernog Jadrana, područja koje je, nažalost, u zadnja dva tjedna često na udaru ekstremnih vremenskih prilika“, izjavio je dr. sc. Ivan Güttler, glavni ravnatelj DHMZ-a.
Foto: DHMZDr. sc. Ivan Güttler, glavni ravnatelj DHMZ-a
Istaknuo je da ova suradnja omogućuje stručnjacima DHMZ-a, prvenstveno pomorskim prognostičarima u Splitu, operativnu primjenu podataka za pomorske prognoze i upozorenja.
„Ovdje nije riječ samo o razmjeni podataka. Riječ je i o razmjeni znanja. Znanstvenici Centra za istraživanje mora imaju dragocjeno iskustvo u praćenju fizikalnih, kemijskih i bioloških karakteristika mora, stečeno kroz višedesetljetna mjerenja na sjevernom Jadranu, i to iznimno cijenimo.
Udruživanjem snaga možemo bolje razumjeti dugoročne klimatske trendove i pojave u Jadranu i što je najvažnije, bolje se na njih pripremiti“, zaključio je Güttler.
Podaci plutača Centra za istraživanje mora IRB-a javnosti će biti dostupni na mrežnoj stranici DHMZ-a, meteo.hr, nakon završetka testne faze, a najkasnije do Dana pomoraca, 6. prosinca 2025.
Foto: DHMZPovezivanje dviju mreža meteorološko – oceanografskih mjerenja donosi izravnu korist znanosti i praksi.
Osim toga, mjerenja iz akvatorija zapadne Istre ući će i u nacionalne te međunarodne baze podataka. To znači da ih neće koristiti samo hrvatski stručnjaci, nego i znanstvenici te službe širom svijeta, kroz sustav razmjene podataka Svjetske meteorološke organizacije (WMO).
„Za Centar za istraživanje mora IRB-a ova suradnja znači značajan iskorak jer se naši dugogodišnji znanstveni podaci sada uključuju u operativni sustav koji izravno doprinosi sigurnosti ljudi i održivom gospodarenju morem“ istaknula je dr. sc. Mirta Smodlaka Tanković, predstojnica Centra za istraživanje mora IRB-a.
„Povezivanjem podataka s Državnom mrežom omogućujemo da se rezultati istraživanja u stvarnom vremenu koriste za pomorske prognoze i upozorenja, ali i za razvoj novih modela i metoda kojima ćemo bolje razumjeti promjene u Jadranu.
U budućnosti želimo dodatno proširiti mrežu mjerenja, uključiti nove senzore koji prate biološke i kemijske procese u moru te ojačati suradnju s domaćim i međunarodnim partnerima. Time želimo doprinijeti ne samo sigurnosti plovidbe, nego i očuvanju mora kao ključnog resursa za zajednice koje žive uz njega.“
Foto: DHMZDr. sc. Mirta Smodlaka Tanković, predstojnica Centra za istraživanje mora IRB-a
Na sastanku su sudjelovali predstavnici meteoroloških i znanstvenih institucija, među kojima Lidija Fuštar iz Područno-meteorološkog ureda Split i Dijana Klarić iz DHMZ-a, te dr. sc. Martin Andreas Pfannkuchen i Daniela Marić Pfannkuchen s IRB-a.
Pridružili su se i predstavnici Ministarstva mora, prometa i infrastrukture – Damian Dundović, načelnik Sektora Nacionalnog centra sigurnosti plovidbe, te Dolores Brenko-Škerjanc, kapetanica Lučke kapetanije Pula.
Sudjelovali su i Rudolf Marić, ravnatelj Županijske lučke uprave Rovinj, te Bruno Kostelić, voditelj Odsjeka za zaštitu prirode i okoliša Istarske županije.
Sudionici su naglasili da povezivanje dviju mreža meteorološko – oceanografskih mjerenja donosi izravnu korist i znanosti i praksi.
Foto: DHMZTema sastanka je bila operativno povezivanje podataka meteorološko-oceanografskih plutača CIM IRB-a s Državnom mrežom plutača
Državna mreža meteorološko-oceanografskih plutača
DHMZ je tijekom ljeta 2022. usidrio 5 meteorološko-oceanografskih plutača u području između otvorenog mora i unutarnjih voda u teritorijalnim vodama Hrvatske, i to na lokacijama Vis, Palagruža, Molunat, Kvarner te Blitvenica. Podaci su javno dostupni na mrežnoj stranici DHMZ-a meteo.hr. od prosinca 2024.
Riječ je o jedinstvenom sustavu mjerenja u svijetu koji u stvarnom vremenu dostavlja 18 meteoroloških i oceanografskih parametara. Ti podaci ključni su za izradu pomorskih prognoza i upozorenja na opasne vremenske prilike, sigurnost pomorskog prometa, prilagodbu klimatskim promjenama, zaštitu Jadrana od onečišćenja te za akcije traganja i spašavanja na moru.
Također, po prvi put u Hrvatskoj, podaci mjerenja s plutača odašilju se u realnom vremenu i AIS sustavom brodovima koji se nalaze u blizini. Državna mreža plutača izgrađena je kao dio strukturnog projekta METMONIC - modernizacije meteorološko motriteljske mreže.
Foto: DHMZIntegracija podataka omogućit će potpuniju i precizniju sliku procesa koji se odvijaju iznad sjevernog Jadrana, u atmosferi, ali i u samom moru
Ukupna vrijednost projekta METMONIC je 45.251.908,75 eura, a financirao se iz Europskog fonda za regionalni razvoj (85 %) i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (15 %). U sklopu projekta instalirano je šest radara, od čega tri na jadranskoj obali, uključujući i onaj na lokaciji Goli kod Labina.
Modernizirano je gotovo 400 prizemnih meteoroloških postaja diljem Hrvatske, a na lokaciji Monte Kope kod Pule postavljen je vjetreni presječnik i mikrovalni radiometar za mjerenje meteoroloških elemenata u prizemnom sloju atmosfere.
Završna aktivnost projekta je postavljanje 28 novih plutača s osjetnicima za mjerenje površinske temperature mora na dubini od jednog metra. One će biti usidrene u Zaštićenom obalnom području, a aktivnost bi trebala biti dovršena do kraja godine. U Istri će plutače biti postavljene kod Novigrada, Rovinja i Pule.
Plutače Centra za istraživanje mora: Mobilni laboratoriji na sjevernom Jadranu
Dvije meteorološko-oceanografske plutače Centra za istraživanje mora IRB-a usidrio je u rovinjskom akvatoriju od 2022. kako bi kontinuirano pratili stanje morskog ekosustava što će znanstvenicima pružiti vrijedne uvide u promjena u moru kako bi bolje zaštitili morski ekosustav.
Opremljene su meteorološkim i oceanografskim senzorima koji mjere smjer i brzinu vjetra, temperaturu i vlažnost zraka, ali i ključne parametre mora, poput salinitet, strujanje, razinu klorofila, količinu kisika i pH vrijednost.
Zahvaljujući toj opremi znanstvenici će dobiti jedinstven i detaljan uvid u procese koji oblikuju Jadran, uz mogućnost prilagodbe mjerenja različitim istraživačkim potrebama.
Projekt je vrijedan oko milijun eura, a sufinanciran je kroz Operativni program za pomorstvo i ribarstvo te europske projekte Adriaclim Interreg IT-HR i Cascade Interreg IT-HR.
Ugovore s dobitnicima sredstava, njih jedanaest, potpisao je istarski župan Boris Miletić, a svečanosti su prisustvovali i pročelnik Upravnog odjela za kulturu i zavičajnost Vladimir Torbica i ravnateljica Istarske kulturne agencije Aleksandra Vinkerlić.
Cilj ove akcije je podizanje svijesti o važnosti prevencije i ranog otkrivanja kardiovaskularnih bolesti koje i dalje predstavljaju najveći javnozdravstveni problem u svijetu.
Budući da je postojala opasnost da će nastaviti ugrožavati sigurnost cestovnog prometa, policijski službenici uhitili su vozača i priveli ga u policijsku postaju.
Bujska malvazija poznata je i po visokoj alkoholnoj jakosti, koja je i do 15 posto. Upravo te karakteristike donijele su joj nacionalnu zaštićenu oznaku izvornosti.
Slaven Boljun (Možemo!) optužio je župana Miletića i pročelnicu Službe za unutarnju reviziju Slavicu Benčić Kirac da odbijaju provesti odluku Skupštine o izvanrednoj reviziji Istarskog veleučilišta, donesenu u veljači ove godine, a onda je stigao odgovor iz županije.
The New York Times Istru opisuje kao poluotok bogate poljoprivredne i kulinarske tradicije, gdje se od konca kolovoza pa sve do prosinca održavaju brojni festivali posvećeni ekstra djevičanskom maslinovom ulju, siru, pršutu, vinu i morskim plodovima. Ipak, u središtu pažnje su tartufi!
"Osim izložbe, nama je cilj da djeca vide kako je to nekad bilo, ali i da isprobaju igrati stare igre - od školice do bacanja sličica i igre s kamenčićima, ali i lastika"
Radionice “Svijet u bojama” u izvedbi Foto Hrvatske održat će se od 19. rujna do 23. rujna 2025. godine za početnike, te od 26. rujna do 30. rujna za naprednije polaznike.
Spoj prekrasnog krajolika, lagane šetnje i glazbe koja donosi autentične zvuke Istre savršen je za ispunjen dan. Sve to očekuje vas na manifestaciji Sopot sope 2025. – uz najljepši slap u Istri!
U Rovinju će se ovog petka održati Rovinjski festival istarske supe, a u subotu Rovinjski festival vina u organizaciji Udruge Agrorovinj, dok će Ustanova i Udruga Kuća o batani pripremati tradicionalnu gastronomsku ponudu, a sve će pratiti sjajan glazbeni program.
Valamar poziva sve profesionalne fotografe na javni natječaj u svrhu kreiranja foto zbirke koje će biti izložena u novom Pical Resortu 5*, Valamar Collection u Poreču.
U filmu glume Barbara Vicković, Matilda Sorić, Lucija Alfier, Antonio Scarpa, Dominik Čičak, Branko Perišić, Adelina Jug i Krešimir Šimac, čiji će spoj iskustva i svježine donijeti autentičnost ovoj dirljivoj priči.