DHMZ i rovinjski Centar za istraživanje mora IRB-a udružuju snage za sigurniji i otporniji Jadran
Integracija podataka omogućit će potpuniju i precizniju sliku procesa koji se odvijaju iznad sjevernog Jadrana, u atmosferi, ali i u samom moru.
IstraIN
11 Rujan 2025 I 12:15
Foto: DHMZ
U Centru za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković (IRB) u Rovinju održan je sastanak znanstvenika i stručnjaka za more, vrijeme, klimu, pomorstvo i sigurnost plovidbe.
Glavna tema bila je operativno povezivanje podataka meteorološko-oceanografskih plutača Centra za istraživanje mora IRB-a, usidrenih u rovinjskom akvatoriju, s Državnom mrežom meteorološko-oceanografskih plutača, kojom upravlja i o kojoj brine Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ).
Integracija podataka omogućit će potpuniju i precizniju sliku procesa koji se odvijaju iznad sjevernog Jadrana, u atmosferi, ali i u samom moru. Širenje mreže mjerenja i unaprjeđenje kvalitete podataka znači preciznije prognoze i upozorenja za sigurniju plovidbu, pravovremenu zaštitu obalnih zajednica, pouzdanu podlogu održivom razvoju turizma i ribarstva te boljoj pripremljenosti na klimatske promjene.
Posebno je važno, i jedinstveno za Sredozemlje, to što plutače DHMZ-a i Centra za istraživanje mora IRB-a mjere vidljivost nad morem. Podatak ključan za izdavanje pomorskih upozorenja na maglu, koja predstavlja jednu od najvećih opasnosti na moru.
„Uspostavom Državne mreže pet meteorološko-oceanografskih plutača, od kojih se jedna nalazi na Kvarneru, po prvi put imamo mogućnost sustavnog praćenja klimatologije cijelog Jadrana.
Integracijom podataka s plutača Centra za istraživanje mora na zapadnoj obali Istre dodatno unaprjeđujemo sigurnost plovidbe i razumijevanje klime sjevernog Jadrana, područja koje je, nažalost, u zadnja dva tjedna često na udaru ekstremnih vremenskih prilika“, izjavio je dr. sc. Ivan Güttler, glavni ravnatelj DHMZ-a.
Foto: DHMZDr. sc. Ivan Güttler, glavni ravnatelj DHMZ-a
Istaknuo je da ova suradnja omogućuje stručnjacima DHMZ-a, prvenstveno pomorskim prognostičarima u Splitu, operativnu primjenu podataka za pomorske prognoze i upozorenja.
„Ovdje nije riječ samo o razmjeni podataka. Riječ je i o razmjeni znanja. Znanstvenici Centra za istraživanje mora imaju dragocjeno iskustvo u praćenju fizikalnih, kemijskih i bioloških karakteristika mora, stečeno kroz višedesetljetna mjerenja na sjevernom Jadranu, i to iznimno cijenimo.
Udruživanjem snaga možemo bolje razumjeti dugoročne klimatske trendove i pojave u Jadranu i što je najvažnije, bolje se na njih pripremiti“, zaključio je Güttler.
Podaci plutača Centra za istraživanje mora IRB-a javnosti će biti dostupni na mrežnoj stranici DHMZ-a, meteo.hr, nakon završetka testne faze, a najkasnije do Dana pomoraca, 6. prosinca 2025.
Foto: DHMZPovezivanje dviju mreža meteorološko – oceanografskih mjerenja donosi izravnu korist znanosti i praksi.
Osim toga, mjerenja iz akvatorija zapadne Istre ući će i u nacionalne te međunarodne baze podataka. To znači da ih neće koristiti samo hrvatski stručnjaci, nego i znanstvenici te službe širom svijeta, kroz sustav razmjene podataka Svjetske meteorološke organizacije (WMO).
„Za Centar za istraživanje mora IRB-a ova suradnja znači značajan iskorak jer se naši dugogodišnji znanstveni podaci sada uključuju u operativni sustav koji izravno doprinosi sigurnosti ljudi i održivom gospodarenju morem“ istaknula je dr. sc. Mirta Smodlaka Tanković, predstojnica Centra za istraživanje mora IRB-a.
„Povezivanjem podataka s Državnom mrežom omogućujemo da se rezultati istraživanja u stvarnom vremenu koriste za pomorske prognoze i upozorenja, ali i za razvoj novih modela i metoda kojima ćemo bolje razumjeti promjene u Jadranu.
U budućnosti želimo dodatno proširiti mrežu mjerenja, uključiti nove senzore koji prate biološke i kemijske procese u moru te ojačati suradnju s domaćim i međunarodnim partnerima. Time želimo doprinijeti ne samo sigurnosti plovidbe, nego i očuvanju mora kao ključnog resursa za zajednice koje žive uz njega.“
Foto: DHMZDr. sc. Mirta Smodlaka Tanković, predstojnica Centra za istraživanje mora IRB-a
Na sastanku su sudjelovali predstavnici meteoroloških i znanstvenih institucija, među kojima Lidija Fuštar iz Područno-meteorološkog ureda Split i Dijana Klarić iz DHMZ-a, te dr. sc. Martin Andreas Pfannkuchen i Daniela Marić Pfannkuchen s IRB-a.
Pridružili su se i predstavnici Ministarstva mora, prometa i infrastrukture – Damian Dundović, načelnik Sektora Nacionalnog centra sigurnosti plovidbe, te Dolores Brenko-Škerjanc, kapetanica Lučke kapetanije Pula.
Sudjelovali su i Rudolf Marić, ravnatelj Županijske lučke uprave Rovinj, te Bruno Kostelić, voditelj Odsjeka za zaštitu prirode i okoliša Istarske županije.
Sudionici su naglasili da povezivanje dviju mreža meteorološko – oceanografskih mjerenja donosi izravnu korist i znanosti i praksi.
Foto: DHMZTema sastanka je bila operativno povezivanje podataka meteorološko-oceanografskih plutača CIM IRB-a s Državnom mrežom plutača
Državna mreža meteorološko-oceanografskih plutača
DHMZ je tijekom ljeta 2022. usidrio 5 meteorološko-oceanografskih plutača u području između otvorenog mora i unutarnjih voda u teritorijalnim vodama Hrvatske, i to na lokacijama Vis, Palagruža, Molunat, Kvarner te Blitvenica. Podaci su javno dostupni na mrežnoj stranici DHMZ-a meteo.hr. od prosinca 2024.
Riječ je o jedinstvenom sustavu mjerenja u svijetu koji u stvarnom vremenu dostavlja 18 meteoroloških i oceanografskih parametara. Ti podaci ključni su za izradu pomorskih prognoza i upozorenja na opasne vremenske prilike, sigurnost pomorskog prometa, prilagodbu klimatskim promjenama, zaštitu Jadrana od onečišćenja te za akcije traganja i spašavanja na moru.
Također, po prvi put u Hrvatskoj, podaci mjerenja s plutača odašilju se u realnom vremenu i AIS sustavom brodovima koji se nalaze u blizini. Državna mreža plutača izgrađena je kao dio strukturnog projekta METMONIC - modernizacije meteorološko motriteljske mreže.
Foto: DHMZIntegracija podataka omogućit će potpuniju i precizniju sliku procesa koji se odvijaju iznad sjevernog Jadrana, u atmosferi, ali i u samom moru
Ukupna vrijednost projekta METMONIC je 45.251.908,75 eura, a financirao se iz Europskog fonda za regionalni razvoj (85 %) i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (15 %). U sklopu projekta instalirano je šest radara, od čega tri na jadranskoj obali, uključujući i onaj na lokaciji Goli kod Labina.
Modernizirano je gotovo 400 prizemnih meteoroloških postaja diljem Hrvatske, a na lokaciji Monte Kope kod Pule postavljen je vjetreni presječnik i mikrovalni radiometar za mjerenje meteoroloških elemenata u prizemnom sloju atmosfere.
Završna aktivnost projekta je postavljanje 28 novih plutača s osjetnicima za mjerenje površinske temperature mora na dubini od jednog metra. One će biti usidrene u Zaštićenom obalnom području, a aktivnost bi trebala biti dovršena do kraja godine. U Istri će plutače biti postavljene kod Novigrada, Rovinja i Pule.
Plutače Centra za istraživanje mora: Mobilni laboratoriji na sjevernom Jadranu
Dvije meteorološko-oceanografske plutače Centra za istraživanje mora IRB-a usidrio je u rovinjskom akvatoriju od 2022. kako bi kontinuirano pratili stanje morskog ekosustava što će znanstvenicima pružiti vrijedne uvide u promjena u moru kako bi bolje zaštitili morski ekosustav.
Opremljene su meteorološkim i oceanografskim senzorima koji mjere smjer i brzinu vjetra, temperaturu i vlažnost zraka, ali i ključne parametre mora, poput salinitet, strujanje, razinu klorofila, količinu kisika i pH vrijednost.
Zahvaljujući toj opremi znanstvenici će dobiti jedinstven i detaljan uvid u procese koji oblikuju Jadran, uz mogućnost prilagodbe mjerenja različitim istraživačkim potrebama.
Projekt je vrijedan oko milijun eura, a sufinanciran je kroz Operativni program za pomorstvo i ribarstvo te europske projekte Adriaclim Interreg IT-HR i Cascade Interreg IT-HR.
Sjednici su, uz izabrane članove, prisustvovali i gradonačelnik Peđa Grbin, njegov zamjenik Siniša Gordić, predsjednik Gradskog vijeća Valter Boljunčić te predstavnici gradskih upravnih odjela zaduženih za rad s mladima.
Na Velom Vrhu u Puli kamion s dizalicom nagnuo se tijekom radova i zapeo pod nadvožnjakom, zbog čega je prometnica zatvorena, a promet prema gradu otežan.
Načelnica Općine Vrsar Tina Slamar istaknula je kako ovaj projekt nadilazi sam čin gradnje i predstavlja konkretnu brigu za sugrađane, osobito mlade obitelji koje žele ostati i graditi svoj život u Vrsaru.
Zbog neadekvatnih uvjeta treniranja, više od 120 djece iz Nogometnog kluba Žminj od danas ostaje bez treninga – iz kluba poručuju kako su sigurnost i zdravlje djece ozbiljno ugroženi.
Kroz 28 poglavlja čitatelja vodi na unutarnje putovanje, otvarajući prostor za promjenu, jasnoću i dublje razumijevanje sebe, a upravo iz tog iskustva nastao je i projekt „Hodajmo za one koji ne mogu “, koji kroz hodanje potiče inkluziju, zajedništvo i podršku osobama s invaliditetom.
Na današnji dan 1955. otvoren je prvi McDonald’s, a ono što je krenulo kao mali restoran ubrzo je preraslo u jedan od najpoznatijih brendova na svijetu.
Legendarna Hanka Paldum ovog ljeta dolazi u Pulu gdje će 6. kolovoza u Malom rimskom kazalištu održati svoj prvi veliki koncert pred istarskom publikom.
Projekt TRANS MARIS, usmjeren na prijenos pomorskih vještina i razvoj održivog kulturnog turizma, službeno je započeo online sastankom, okupljajući partnere iz Hrvatske i Italije.
Ovog petka i subote u pulskom Max Cityju održavaju se Dani zdravlja tijekom kojih građani mogu obaviti niz besplatnih pregleda i zdravstvenih mjerenja.
Na 114. obljetnicu potonuća Titanica donosimo priču iz Istre – o Matetu Kiršiću iz Nedešćine koji je kao član posade Carpathije sudjelovao u spašavanju preživjelih, a nakon toga zauvijek napustio more.