Svemirska super oluja: Nijedan satelit ju ne bi preživio!?
Europska svemirska agencija provela je najekstremniju simulaciju Sunčeve super oluje dosad i zaključila da nijedna svemirska letjelica ne bi preživjela događaj snage Carringtonove erupcije.
U seriji ovogodišnjih članaka kojima se dotičemo utjecaja svemirskog vremena na naš planet, tehniku i čovjeka spominjemo našu krhkost spram svemirskog vremena. Može nam se to učiniti pomalo dalekim i nevažnim.
Kakve veze ima svemir s legalnom devastacijom prostora ili s bezobraznim, protuzakonitim, postavljanjem umjetne rasvjete. Kakve veze ima Sunce s komoditetom naših navika, stanovanja u domovima, vožnje modernih automobila, pisanjem i čitanjem sadržaja na internetu!?
Ekipa oko Titanica ili Fukushime bila je sigurna u sebe. Oni su se suočili samo s manifestacijama Zemaljskog vremena, a ono je prava nevina, naivna “bebica” spram svemirskog vremena. Uostalom znakovi upozorenja su tu. Pitanje je samo kada će se dogoditi sljedeći Carringtonov događaj. Ne hoće li, već kada će!
Godine 1859. nije bilo senzora ni instrumenata kakve danas poznajemo, pa ipak znamo kako se radilo o događanju koje, kada bi se danas dogodilo, zaustavilo bi cijeli svijet! Svemirska, Sunčeva super oluja!
Evropska svemirska agencija (ESA) nedavno je sprovela najekstremniju simulaciju svemirske oluje do sada, s zastrašujućim zaključkom: Niti jedna svemirska letjelica ne bi preživjela takav kataklizmični događaj.
Cilj simulacije bio je testiranje otpornosti satelita i operativnih timova na Sunčevu super oluju koja bi parirala Carringtonovom događaju iz 1859., najsnažnijoj zabilježenoj svemirskoj oluji za koju imamo dokaze da se dogodila.
Bilo je takvih, zasigurno i jačih, ranije u povijesti no svijet je tada raspolagao mačevima i bodežima te nije bilo tehnološkog utjecaja kakav bi se danas dogodio. Simulacija je održana u kontrolnom centru ESA u Darmstadtu, u Njemačkoj.
Služila je kao ključna provjera spremnosti za predstojeću misiju Sentinel-1D. U simuliranom scenariju, Sunce je na Zemlju poslalo trostruki izboj koji bi izazvao kaskadne kvarove tehnike koja u sebi sadržava procesore i poluvodiče.
Rendgenski bljesak (X-klasa solarne baklje): Zračenje stiže do Zemlje za samo osam minuta, trenutno ometajući komunikacijske, radarske i druge sustave za praćenje.
Visokoenergetske čestice: Usljedio je nalet protona, elektrona i alfa čestica. Ove čestice pogađaju satelite u orbiti, izazivajući lažna očitavanja, korupciju podataka i potencijalno fizičko oštećenje tehnike.
Izbačaji koronarne mase (CME): Najopasniji dio oluje. Masivni oblak plazme, udara u Zemljino magnetsko polje oko 15 sati kasnije.
Ovaj udar bi dramatično povećao otpor u gornjim slojevima atmosfere, što bi dovelo do povećanja trenja na satelitima do 400%. To bi ih izbacilo iz predviđenih orbita, povećavajući rizik od sudara i skraćujući njihov životni vijek.
Na Zemlji, oluja bi preopteretila električne mreže, plinovode i naftovode elektro-geomagnetskom energijom, potencijalno izazivajući masovne i dugotrajne prekide u snadbjevanju strujom, energentima i komunikacijama.
Jorge Amaya, koordinator za modeliranje svemirske prognoze u ESA, dodao je da bi "ogroman protok energije izbačen sa Sunca izvjesno oštetio sve naše satelite u orbiti."
Iako su sateliti u niskoj Zemljinoj orbiti (LEO) obično bolje zaštićeni atmosferom i magnetnim poljem, eksplozija na Suncu magnitude Carringtonovog događaja ne bi ostavila niti jednu svemirsku letjelicu netaknutom.
Svemirski letači u svemiru bili bi izloženi životnoj ugrozi! Naš zračni promet bio bi prizemljen uz katastrofalne gubitke aviona. Moderni automobili bi u najboljem slučaju postali samo nepokretne tehničke tvorevine, oni s baterijama moguće i samozapaljive nekontrolirane buktinje.
IstraIN
Postali bismo svijet bez energenata, bez distribucije energenata, svijet bez komunikacije (internet, telefon, radio, tv). Svemirska (Sunčeva) super oluja utjecati će na sve nas. Na nama je da se pripremimo kako bismo posljedice iste otklonili u čim kraće vrijeme.
Uostalom, kad vozimo automobil i prilazimo željezničkom cestovnom prijelazu ne skrećemo pogled, ne ignoriramo crvena svjetla semafora niti prateću zvonjavu zvučne signalizacije, ne ignoriramo spuštene rampe, već povećavamo pažnju, prilagođavamo se situaciji i poduzimamo korake u cilju očuvanja života i imovine.
Na hrvatskim cestama u 2025. godini zabilježen je porast prometnih nesreća i stradalih, a posebno zabrinjava podatak da je broj poginulih porastao za više od 9 posto.
Kandidati za poslove spasioca i voditelja spasilačkih postaja moraju imati najmanje 18 godina, položen tečaj osposobljavanja za spasioca na otvorenim vodama pri Hrvatskom Crvenom križu te važeću licencu ili uvjerenje, kao i potvrdu o zdravstvenoj sposobnosti izdanu od strane medicine rada.
U veljači je u Hrvatskoj izdano 722 građevinskih dozvola, što je čak četvrtina manje nego lani, dok podaci za prva dva mjeseca pokazuju još izraženiji pad i usporavanje graditeljskih aktivnosti.
Ravnateljstvo civilne zaštite ovim projektom nastavlja sustavno razvijati edukativne sadržaje za sve dobne skupine, s ciljem jačanja kulture prevencije i smanjenja rizika od katastrofa u Hrvatskoj.
Iako je lokalitet prvi put istražen još 1961. godine, kada ga je istraživao arheolog Ante Šonje, tek su recentna sustavna istraživanja dala cjelovitiju sliku.
Zbog moderne stolarije i energetske obnove, sve više apartmana u Istri i Dalmaciji suočava se s problemom loše ventilacije, vlage i plijesni – a rješenje se nameće u obliku sustava za kontrolirani protok zraka.
U jeku Međunarodnog tjedna zaštite noćnog neba, Istra se suočava s paradoksom – dok se godinama bilježio pad svjetlosnog zagađenja, sve više „prosvijetljenih” vila i kuća, osobito u ruralnim područjima, ponovno briše zvijezde s neba i pretvara noć u dan.
„Žive slike austro-ugarske Pule“ izdvajaju se kao jedinstvena kulturno-turistička manifestacija koja kroz žive scenske prikaze, autentične kostime, glazbu i multisenzorni doživljaj oživljava povijest Pule iz razdoblja Austro-Ugarske.
U Pazinu je otvoren 5. AgroTerra Istra – trodnevni međunarodni poljoprivredni sajam koji na 7000 kvadrata okuplja 160 izlagača i donosi spoj tehnologije, tradicije i istarske „dobre kapljice“.
Susret s autorom bit će prilika za razgovor o važnim temama, ali i za razmjenu iskustava i promišljanja o književnosti koja nadilazi osobno i dotiče širu zajednicu.
Publika će tako imati priliku ne samo slušati, nego i ponovno proživjeti pjesme koje su obilježile brojne životne trenutke – od prvih ljubavi do obiteljskih slavlja i ljetnih večeri koje se pamte.
Cilj manifestacije je dodatno osvijestiti izazove s kojima se adolescenti susreću, ukazati na opasnosti skrivene iza ekrana i njihove posljedice te ponuditi smjernice za primjereno reagiranje i traženje pomoći u rizičnim situacijama.