Svemirska super oluja: Nijedan satelit ju ne bi preživio!?
Europska svemirska agencija provela je najekstremniju simulaciju Sunčeve super oluje dosad i zaključila da nijedna svemirska letjelica ne bi preživjela događaj snage Carringtonove erupcije.
U seriji ovogodišnjih članaka kojima se dotičemo utjecaja svemirskog vremena na naš planet, tehniku i čovjeka spominjemo našu krhkost spram svemirskog vremena. Može nam se to učiniti pomalo dalekim i nevažnim.
Kakve veze ima svemir s legalnom devastacijom prostora ili s bezobraznim, protuzakonitim, postavljanjem umjetne rasvjete. Kakve veze ima Sunce s komoditetom naših navika, stanovanja u domovima, vožnje modernih automobila, pisanjem i čitanjem sadržaja na internetu!?
Ekipa oko Titanica ili Fukushime bila je sigurna u sebe. Oni su se suočili samo s manifestacijama Zemaljskog vremena, a ono je prava nevina, naivna “bebica” spram svemirskog vremena. Uostalom znakovi upozorenja su tu. Pitanje je samo kada će se dogoditi sljedeći Carringtonov događaj. Ne hoće li, već kada će!
Godine 1859. nije bilo senzora ni instrumenata kakve danas poznajemo, pa ipak znamo kako se radilo o događanju koje, kada bi se danas dogodilo, zaustavilo bi cijeli svijet! Svemirska, Sunčeva super oluja!
Evropska svemirska agencija (ESA) nedavno je sprovela najekstremniju simulaciju svemirske oluje do sada, s zastrašujućim zaključkom: Niti jedna svemirska letjelica ne bi preživjela takav kataklizmični događaj.
Cilj simulacije bio je testiranje otpornosti satelita i operativnih timova na Sunčevu super oluju koja bi parirala Carringtonovom događaju iz 1859., najsnažnijoj zabilježenoj svemirskoj oluji za koju imamo dokaze da se dogodila.
Bilo je takvih, zasigurno i jačih, ranije u povijesti no svijet je tada raspolagao mačevima i bodežima te nije bilo tehnološkog utjecaja kakav bi se danas dogodio. Simulacija je održana u kontrolnom centru ESA u Darmstadtu, u Njemačkoj.
Služila je kao ključna provjera spremnosti za predstojeću misiju Sentinel-1D. U simuliranom scenariju, Sunce je na Zemlju poslalo trostruki izboj koji bi izazvao kaskadne kvarove tehnike koja u sebi sadržava procesore i poluvodiče.
Rendgenski bljesak (X-klasa solarne baklje): Zračenje stiže do Zemlje za samo osam minuta, trenutno ometajući komunikacijske, radarske i druge sustave za praćenje.
Visokoenergetske čestice: Usljedio je nalet protona, elektrona i alfa čestica. Ove čestice pogađaju satelite u orbiti, izazivajući lažna očitavanja, korupciju podataka i potencijalno fizičko oštećenje tehnike.
Izbačaji koronarne mase (CME): Najopasniji dio oluje. Masivni oblak plazme, udara u Zemljino magnetsko polje oko 15 sati kasnije.
Ovaj udar bi dramatično povećao otpor u gornjim slojevima atmosfere, što bi dovelo do povećanja trenja na satelitima do 400%. To bi ih izbacilo iz predviđenih orbita, povećavajući rizik od sudara i skraćujući njihov životni vijek.
Na Zemlji, oluja bi preopteretila električne mreže, plinovode i naftovode elektro-geomagnetskom energijom, potencijalno izazivajući masovne i dugotrajne prekide u snadbjevanju strujom, energentima i komunikacijama.
Jorge Amaya, koordinator za modeliranje svemirske prognoze u ESA, dodao je da bi "ogroman protok energije izbačen sa Sunca izvjesno oštetio sve naše satelite u orbiti."
Iako su sateliti u niskoj Zemljinoj orbiti (LEO) obično bolje zaštićeni atmosferom i magnetnim poljem, eksplozija na Suncu magnitude Carringtonovog događaja ne bi ostavila niti jednu svemirsku letjelicu netaknutom.
Svemirski letači u svemiru bili bi izloženi životnoj ugrozi! Naš zračni promet bio bi prizemljen uz katastrofalne gubitke aviona. Moderni automobili bi u najboljem slučaju postali samo nepokretne tehničke tvorevine, oni s baterijama moguće i samozapaljive nekontrolirane buktinje.
IstraIN
Postali bismo svijet bez energenata, bez distribucije energenata, svijet bez komunikacije (internet, telefon, radio, tv). Svemirska (Sunčeva) super oluja utjecati će na sve nas. Na nama je da se pripremimo kako bismo posljedice iste otklonili u čim kraće vrijeme.
Uostalom, kad vozimo automobil i prilazimo željezničkom cestovnom prijelazu ne skrećemo pogled, ne ignoriramo crvena svjetla semafora niti prateću zvonjavu zvučne signalizacije, ne ignoriramo spuštene rampe, već povećavamo pažnju, prilagođavamo se situaciji i poduzimamo korake u cilju očuvanja života i imovine.
Na gradilištu u samom centru Pazina pronađena je avio bomba iz Drugog svjetskog rata. Policija je osigurala šire područje, a eksplozivno sredstvo nalazi se svega petnaestak metara od stambene zgrade.
U Centru za mlade „Dino Škrapić“ u Rovinju mladima se otvara nova, besplatna nutricionistička podrška – Savjetovalište za prehranu seli dio aktivnosti među mlade, s ciljem jačanja zdravih životnih navika.
Od ove godine obuka prekvalifikanata za zanimanje policajac/policajka se prvi puta nakon 2010. godine preselila i van Zagreba, točnije u PU istarsku i PU dubrovačko-neretvansku
Na dan ljetnog solsticija, 21. lipnja, Zvjezdarnica Višnjan ponovno postaje središte znanosti i zabave za cijelu obitelj – Astrofest donosi predavanja vrhunskih znanstvenika, STEM radionice za djecu i bogat edukativni program pod zvijezdama.
Mnoge susjedne zemlje imaju slična stroga pravila za mlade ili nove vozače te za profesionalne vozače. Primjerice, zakonsko ograničenje u Austriji je također 0,5 promila, no pada na 0,1 promil za vozače s manje od dvije godine iskustva te za profesionalne vozače.
U doba digitalnih sadržaja i umjetne inteligencije, autorska prava postaju ključno pitanje za kreativni sektor. Na edukaciji HGK – ŽK Pula istaknuta je važnost jasnih odnosa između autora i naručitelja te jačanja Istre kao regije kreativnosti i znanja.
Na današnji dan 1970. godine u Žminju je osnovan Čakavski sabor, kulturna institucija koja već više od pola stoljeća ima ključnu ulogu u očuvanju čakavskog narječja i istarskog kulturnog identiteta.
Žminj će u nedjelju, 29. ožujka, postati središte uskrsne tradicije središnje Istre, gdje će se na 13. manifestaciji „Istrijanske pinci pod čerepnjon na ugnjišće“ peći najveća pinca dosad, uz pokušaj obaranja novog rekorda poznate istarske kuharice Zdenke Jakus.
U znak solidarnosti i podizanja svijesti o rijetkim bolestima, pulski rotor u Šijani večeras će biti osvijetljen ružičastom bojom, čime se Grad Pula pridružuje obilježavanju Međunarodnog dana rijetkih bolesti.