Danas se obilježava Međunarodni dan pizze i povodom toga vam donosimo nekoliko činjenica o tom jelu koje dosad niste znali.
Uobičajeno je mišljenje da pizza potječe iz Italije, no, to nije točno. Smišljena je još u antičkoj Grčkoj čim su Grci usavršili ‘tajnu’ miješanja brašna s vodom.
Isprva je to bio plosnati kruh koji se pekao ispod užarenog kamena, a drevni ‘pizza-masjtori’ premazivali su ga uljem pomiješanim sa začinima.
Izgled kakav nam je danas poznat, poprimila je vjerojatno tek negdje krajem 16. ili početkom 17. stoljeća, kada je iz Amerike u Europu stigla rajčica, bez koje danas pizzu gotovo ne možemo zamisliti.
U 18. stoljeću, ova ‘pogača premazana umakom od rajčice’ stiže do Napulja, u Italiji, i vješti trgovci namirisali su potencijal: pizza se, već tada pod tim imenom, počela peći i prodavati po trgovima.
Bila je deblja nego ova koju danas spravljamo, i bila je odličan način da sirotinja zavara glad – debelo reš pečeno tijesto premazano tankim slojem umaka od rajčice. Ukusno i jeftino.
Pexsels
1889. godine kraljica Margherita Savojska je posjetila Napulj i vidjela kako mnogo ljudi jedu nešto njoj nepoznato. Bila je radoznala, ali, s obzirom da obroci koji su dobri za seljake nisu dovoljno dobri i za jednu kraljicu, dvorski kuhar je odlučio da pizzu prilagodi kraljevskim nepcima.
Na tijesto je stavio rajčicu, mozzarellu i svježi bosiljak, navodno inspiriran bojama talijanske zastave (crvena, bijela i zelena). To je, naravno vjerojatno samo romantizirana verzija, jer je puno vjerojatnije da je kraljevski kuhar na novo jelo koje je kraljica trebala probati stavio provjerenu kombinaciju sastojaka.
Pizza je, naravno, dobila ime Margherita (sasvim prikladno). I, tako je sve počelo…
Iako je uredno platila kaznu za nepropisno parkiranje, čitateljica iz Pule pita se zašto pravila ne vrijede jednako za sve – tvrdi kako je u istoj ulici drugo vozilo za isti prekršaj prošlo bez sankcije.
U Žminju je potpisan ugovor vrijedan gotovo 11 milijuna eura za rekonstrukciju i dogradnju Osnovne škole Vladimira Gortana te izgradnju sportske dvorane, čime započinje jedan od najvećih obrazovnih projekata na tom području.
U Puli je u prometnoj nesreći ozlijeđeno dijete koje je upravljalo romobilom i nije se zaustavilo na znak STOP, nakon čega je u njega udario automobil.
Istarska županija potpisala je ugovore s 38 lovačkih društava, čime je osigurano daljnje gospodarenje lovištima i kontinuitet lovstva u narednih deset godina.
Na umaškoj rivi niknuo je novi „Park citrusa“, jedinstvena zelena oaza koja spaja mirise Mediterana, estetiku i održivost te dodatno obogaćuje jednu od najljepših istarskih promenada.
Pula ovih dana postaje središte jedriličarskog i glazbenog spektakla – uz regate i izložbu, vrhunac programa donosi koncert Parnog Valjka koji će okupiti brojne posjetitelje.
Poznati rovinjski restoran La Perla, simbol dugogodišnje tradicije i vrhunske kuhinje, daje se u najam, nudeći novu priliku za nastavak uspješne gastronomske priče.
Početna stanica nalazila se na željezničkom kolodovoru i imala je dva kraja ukupne dužine oko 7 km. Izuzetna prednost pulskog tramvaja bila je širina tračnica koja je odgovarala širini željezničkih tračnica pa su one mogle upotrijebiti i za tramvajski promet.
U sklopu Centra za posjetitelje Maraston, posjetitelji mogu dodatno istražiti bogatstvo istarske slastičarske tradicije kroz interpretacijski dio „Slatka Istra“, gdje se mogu upoznati s pričama, receptima i običajima vezanima uz tradicionalne slastice ovog kraja.