Hrvatska najviše rabljenih automobila uvozi iz Njemačke, ali čak 8 od 10 vozila ima evidentirana oštećenja
Prema podacima carVerticala, uvezena vozila činila su 66,1% svih automobila provjerenih u Hrvatskoj, dok su lokalna vozila, koja nisu iz uvoza, činila 33,9%
IstraIN
9 Svibanj 2026 I 16:15
Foto: PexelsIlustracija
Domaća ponuda automobila u Hrvatskoj često ne uspijeva zadovoljiti potražnju kupaca pa se mnogi vozači odlučuju za uvoz rabljenih automobila iz inozemstva.
Međutim, čak i naizgled dobro održavan automobil star nekoliko godina može imati skrivene nedostatke ili manipuliranu kilometražu. Budući da države podatke o vozilima ne razmjenjuju sustavno, postoji znatan rizik kupnje uvezenog automobila u lošem stanju.
Čak 58,6 posto uvezenih automobila u Hrvatskoj ima evidentirana oštećenja, pokazalo je istraživanje carVerticala. Stručnjaci upozoravaju da kupci često ne mogu provjeriti stvarnu povijest vozila te tako lakše postaju žrtve prijevara.
18:31Prije 56 d21.06.2026
Tvrtka za obradu podataka o automobilima carVertical provela je svoje godišnje istraživanje kako bi utvrdila iz kojih zemalja Hrvatska najčešće uvozi vozila i koji automobili izazivaju najveći interes među kupcima.
U gotovo svakoj analiziranoj zemlji (njih 17 od sveukupno 18), Njemačka je bila među pet glavnih izvora uvoza vozila. Među istaknutim izvorima uvoza našle su se i Francuska (16 zemalja), Italija (14) i Belgija (11), iako su se trendovi uvoza znatno razlikovali od tržišta do tržišta.
Od svih vozila koja su korisnici carVerticala u Hrvatskoj provjerili tijekom 2025. godine, 21,2% uvezeno je iz Njemačke, 11,1% iz Francuske, 8% iz Italije, 7,5% iz Belgije i 4,5% iz Slovenije.
Prema podacima carVerticala, uvezena vozila činila su 66,1% svih automobila provjerenih u Hrvatskoj, dok su lokalna vozila, koja nisu iz uvoza, činila 33,9%
„Zemlje poput Njemačke, Francuske i Italije imaju visoko razvijenu automobilsku industriju. S obzirom na veliku prodaju novih automobila na tim tržištima, prirodno je da se po isteku leasinga dio tih vozila izvozi u druge zemlje”, kaže Matas Buzelis, stručnjak za automobilsko tržište iz tvrtke carVertical.
Veliki udio uvezenih rabljenih automobila ima oštećenja ili vraćenu kilometražu
Iako se uvezeni automobil mogu činiti kao privlačna opcija, često se otkrije da su takva vozila sudjelovala u ozbiljnim nesrećama ili da imaju manipuliranu kilometražu.
Među glavnim tržištima uvoza za Hrvatsku, 1,7% vozila uvezenih iz Njemačke imalo je vraćenu kilometražu, 2,2% iz Francuske, 3% iz Italije, 2,1% iz Belgije i 3,8% iz Slovenije.
Međutim, najveći udio automobila s vraćenom kilometražom zabilježen je među vozilima uvezenima iz Litve (8,2%), Poljske (5,4%) i Sjedinjenih Američkih Država (4,9%), iako su te zemlje činile manji dio ukupnog uvoza.
Nepošteni se prodavatelji nadaju da će vozilo sa smanjenom kilometražom prodati po višoj cijeni. Posljedično, lakovjerni vozači ne samo da preplaćuju vozila, već se naknadno mogu suočiti i s visokim troškovima održavanja pri servisiranju automobila.
Prevare na brojaču kilometara koštaju europske zemlje milijune eura godišnje, a konkretni pomaci u suzbijanju ovakve vrste prevara još nisu postignuti.
Foto: carVertical
U brojnim slučajevima podaci o povijesti vozila ostaju u nacionalnim registrima. Nakon izvoza u inozemstvo automobil praktički može započeti svoju povijest od nule, što kupcima otežava pristup potpunim informacijama o njegovoj prošlosti.
Statistika o oštećenjima također otkriva zanimljive podatke. Među vozilima uvezenima u Hrvatsku, 84% onih iz Njemačke imalo je evidentirana oštećenja. Kod automobila uvezenih iz Belgije taj je udio iznosio 79,2%, iz Francuske 30,4%, iz Italije 17,2%, a iz Slovenije 20,5%.
Iako nije svako oštećenje ozbiljno, vozilo koje je pretrpjelo ozbiljnu nesreću može biti nesigurno za vožnju. Osim toga, u želji da ostvare veću zaradu, neki trgovci pri popravcima koriste zamjenske dijelove koji se naknadno mogu brže pokvariti.
„Zbog široke definicije osobnih podataka u okviru Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR), europski potrošači trenutačno imaju ograničen pristup podacima o vozilima.
Iako Europska unija svojim nedavnim prijedlozima Digitalnog omnibusa poduzima određene korake u dobrom smjeru, postoji rizik da bi ti djelomični prijedlozi mogli biti povučeni, što u praksi ne bi donijelo nikakvo poboljšanje transparentnosti i sigurnosti na tržištu rabljenih vozila”, naglašava Matas Buzelis.
Najpopularnije marke automobila predstavljaju i najveći rizik
U 2025. godini najčešće uvezene marke automobila u Hrvatsku bile su Volkswagen, BMW, Audi, Mercedes-Benz i Renault. Iako ove marke imaju dobar ugled na tržištu rabljenih vozila, njihova popularnost također privlači i nepoštene prodavatelje.
Među ovih pet vodećih marki BMW je prednjačio po udjelu manipulirane kilometraže, a koji je iznosio 3,8%. Nakon njega slijedio je Renault s 3,5%, Audi s 3,4%, Volkswagen s 3,1% i Mercedes-Benz s 2,1%.
Što se tiče oštećenja, 59,4% uvezenih BMW-a imalo je evidentirana oštećenja, Audi 52,8%, Volkswagen 51,3%, Mercedes-Benz 50,2% i Renault 37%.
Automobili u Hrvatsku stižu raznim kanalima U nekim slučajevima kupci odaberu vozilo izravno na stranim oglasnim platformama te ih kupe sami ili putem posrednika. Međutim, vozila se češće uvoze u zemlju putem trećih strana i nude na prodaju prije registracije.
„Druga opcija predstavlja veći rizik. Kada automobile u novu zemlju uvoze treće strane, tada se najčešće manipulira njihovom poviješću. Ponekad je uvezeni automobil već lokalno registriran pa kupac možda ni ne zna da kupuje strano vozilo.
Ako prodavatelj odbija otkriti povijest vozila ili daje samo djelomične informacije, to bi odmah trebalo pobuditi sumnju”, upozorava Buzelis.
USKOK je podigao optužnicu protiv petorice muškaraca koje tereti da su gotovo godinu dana na području Istre nabavljali, skrivali i preprodavali heroin, kokain, marihuanu i lijekove te zaradili najmanje 116.400 eura.
Ovogodišnja Dječja gradska kolonija u Rovinju privedena je kraju nakon dva mjeseca aktivnosti tijekom kojih je, kroz četiri turnusa, sudjelovalo više od 175 djece. U program su bila uključena i djeca s posebnim potrebama.
Nastup na Svjetskom prvenstvu vrhunac je još jedne uspješne sezone mladog Puljanina. Iako još pripada U20 uzrastu, u veljači je osvojio naslov seniorskog prvaka Hrvatske u kategoriji do 72 kilograma.
Labin danas slavi svoj dan, u znak sjećanja na 17. kolovoza 1341. godine, kada je donesen prvi poznati Gradski statut. Dokument star 685 godina svjedoči o dugoj tradiciji gradske samouprave i bogatoj povijesti Labina.
Posljednji ovogodišnji „đir s klapom“ održat će se večeras u Puli. Teranke će od 20 sati zapjevati ispod Zlatnih vrata, a potom krenuti Ulicom Sergijevaca preko Foruma do Trga sv. Tome.
Mirisi tradicionalne istarske kuhinje ponovno će preplaviti Valbandonsku plažu. Valbandon Open ispod čripnje 22. kolovoza donosi veliko natjecanje, mega mesnu čripnju, MasterChef ekipu, cooking show i odličnu glazbu.
Jedanaest godina nakon prvog nastupa u Hrvatskoj, David Temelkov vraća se u Pulu zbog posebnog trenutka u karijeri. 12. rujna na Kaštelu održat će svoj prvi veliki samostalni koncert u Hrvatskoj.
Žudnja za slatkim nije uvijek samo stvar apetita ili manjka samokontrole. Iza neodoljive potrebe za čokoladom, kolačima i drugim slasticama često stoje svakodnevne navike kojih možda uopće nismo svjesni.
Dok većina životinja instinktivno bježi od šumskih požara, jedan neobičan kukac radi upravo suprotno. Crni borov krasnik sposoban je registrirati infracrveno zračenje vatre, a opožarena stabla ključna su za njegov životni ciklus.
Ljetni jelovnik, dakle, ne mora biti ni kompliciran ni dosadan. Nekoliko sezonskih namirnica, malo kreativnosti i što manje vremena uz vrući štednjak često su sasvim dovoljni za ukusan obrok.
U Europskoj uniji 2024. godine fakultet je završilo 4,5 milijuna ljudi, među kojima čak 2,6 milijuna žena i 1,9 milijuna muškaraca. Razlike su još izraženije kada se pogledaju pojedina područja studiranja, pokazuju najnoviji podaci Eurostata.
Funtana će od 18. do 23. kolovoza slaviti Feštu sv. Bernarda uz šest dana glazbe, zabave, sporta i gastronomije. Vrhunac programa donose veliki koncerti Maje Šuput i Petra Graše na Rotondi.