Inflacija pojela prinose trezoraca? Dio građana novac prebacuje u zlato
Dok su građani milijarde eura ulagali u trezorske zapise i državne obveznice, inflacija je nastavila smanjivati kupovnu moć novca. U takvom okruženju sve više ulagača okreće se investicijskom zlatu kao mogućoj zaštiti vrijednosti imovine.
PROMO
26 Svibanj 2026 I 16:43
Foto: PROMO
Hrvati su u proteklih nekoliko godina uložili velike količine sredstava u trezorske zapise, dajući državi na povjerenje svoju štednju s ciljem zarade. Žalosna je činjenica da su građani ulaganjem u trezorce ustvari izgubili novac, dok su istovremeno propustili zaraditi višestruko veći iznos kroz isplativiju ulagačku alternativu u vidu fizičkog zlata.
Stopa inflacije u Hrvatskoj, u travnju 2026. iznosila je 5.8%. Ovaj podatak govori da su u posljednjih godinu dana cijene proizvoda i usluga poskupjele za 5.8%.
Nitko ne voli inflaciju tj. poskupljenja jer to znači da naš novac može kupiti manje proizvoda i usluga - u prijevodu, na gubitku smo.
Kod ulaganja isto tako vrijedi vrlo jednostavno pravilo kojeg poznaje gotovo svatko s osnovnim financijskim znanjem. Ako je stopa inflacije 5.8%, mi moramo zaraditi minimalno 5.8% na našem ulaganju samo kako bismo bili na nuli jer inače imamo realni gubitak.
Slijedom toga, ‘zarada’ na trezorcima unazad godinu dana iznosila je samo 2.5%, preko dvostruko manje od onog što smo izgubili na inflaciji (-5.8%). Drugim riječima, to nije bila realna zarada, već realni gubitak.
Tim gore, Hrvati su u posljednjih nekoliko godina uložili preko 14.3 milijarde eura u trezorce i narodne obveznice, ‘zaradivši’ tek 370 milijuna eura. Međutim, inflacija u tom periodu je praktički dovela do udvostručenja cijena pojedinih proizvoda i usluga.
Usporedimo li nekoliko postotaka ‘zarade’ na državnim vrijednosnim papirima s inflacijom koja je kumulativno iznosila više desetaka posto, vrlo jednostavno dolazimo do zaključka da se radi o poraznom gubitku, a ne o ‘zaradi’.
Zlato deset puta isplativije - sve više građana prebacuje novac iz trezoraca u investicijsko zlato
Cijena zlata u eurima, u posljednjih je 12 mjeseci narasla gotovo 34%. Da su Hrvati, npr. uložili 14.3 milijardi eura u zlatnike i zlatne poluge prije godinu dana, dosad bi ostvarili gotovo 4 milijardi eura realne zarade odnosno preko 10 puta više nego na trezorcima.
Upravo zato sve više Hrvata prebacuje novac iz trezoraca u investicijsko zlato.
Foto: PROMO
Cijena zlata u posljednjih je 20 godina imala prosječni godišnji rast od preko 10%, čime je nadmašila prosječnu stopu inflacije u tom periodu, ali i niz drugih ulaganja.
Najveće globalne investicijske banke ove godine prognoziraju rast cijene zlata od čak 20%, dok najvažnije centralne banke još uvijek čuvaju ili povećavaju količine zlata u svojim rezervama kako bi se zaštitile od raznih vrsta rizika.
Ove svjetske trendove sve više prate i hrvatskih ulagači koji u posljednje vrijeme pojačano ulažu u zlato. Podaci Centra Zlata govore o rastu potražnje za fizičkim zlatnicima i zlatnim polugama od preko 50% u prvoj polovici 2026. godine u odnosu na isti period lani.
Zlatnici i zlatne poluge - svevremenska valuta dostupna svima
Investicijsko zlato standardizirano je i visoko likvidno, što znači da se bilo gdje u svijetu, u bilo kojem trenutku može odmah zamijeniti za novac, za razliku od trezoraca. Jednostavno je za pohraniti i mobilno - zlatna poluga od jednog kilograma manja je od pametnog telefona te može stati u svačiji džep.
Foto: PROMO
Investicijsko zlato dolazi u različitim veličinama, od jednog grama do jednog kilograma, što znači da je dostupno svim ulagačima, kako onima s budžetom od nekoliko stotina eura, tako i onima koji imaju milijune.
Pritom je oslobođeno je svih poreza, što znači da sva zarada od ulaganja ostaje isključivo vlasniku, bez obveza prema državi. Radi se o realnoj fizičkoj imovini koju je moguće držati u rukama, a zbog svoje otpornosti na krize i inflaciju, daje visoku dozu neovisnosti od financijskog sustava.
Centar Zlata – centralno mjesto za kupnju i prodaju zlata u Hrvatskoj
Ulaganje u zlatnike i zlatne poluge jednostavnije je od ulaganja u trezorce. U poslovnicama Centra Zlata, kupnja se može obaviti u svega nekoliko minuta, uz najbolje uvjete u Hrvatskoj i proizvode koji su dostupni odmah na licu mjesta.
Poslovnice se nalaze u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku i Dubrovniku, a narudžbe su dostupne i putem Webshopa, uz najbržu dostavu u Hrvatskoj. Otkup zlata također se vrši uz momentalnu isplatu i garanciju najbolje cijene, a dostupan je otkup putem pošte.
Centar Zlata, ovlašteni je distributer eminentnih kovnica sa čuvenog LBMA popisa, a svi proizvodi također se provjeravaju suvremenim uređajima za testiranje. Klijenti mogu čuvati zlato u vlastitom aranžmanu, kao i u sefovima Centra Zlata, uz 100% osiguranu pohranu i prvu godinu potpuno besplatno.
Centar Zlata proglašen je najboljim trgovcem plemenitim metalima u Hrvatskoj, a ujedno je i najveći domaći trgovac investicijskim zlatom već šestu godinu za redom. 32 godine iskustva, preko 170,000 zadovoljnih korisnika i više od 4,500 pozitivnih recenzija, svjedoče o vjerodostojnosti i profesionalnosti Centra Zlata kao pouzdanog partnera na domaćem tržištu plemenitih metala.
Najbolju ponudu zlatnika i zlatnih poluga na tržištu pronađite klikom na poveznicu: CENTAR ZLATA
Djelatnike Centra Zlata za besplatne konzultacije o kupnji ili prodaji zlata možete dobiti pozivom na broj 01 3000 783 ili na e-mail info@centarzlata.com.
Na današnji dan, 2. kolovoza 1995. godine, pripadnici 119. brigade Hrvatske vojske krenuli su u vojno-redarstvenu operaciju Oluja. Brigada, u kojoj su ratovali vojnici iz cijele Istre, ostvarila je jednu od ključnih uloga u završnim oslobodilačkim akcijama.
Lead: Rovinj se priprema za još jedno izdanje Grisije, jedne od najpoznatijih likovnih manifestacija u Hrvatskoj. Umjetnici, amateri, studenti, učenici te mladi i djeca pozvani su da prijave svoje radove za izložbu koja će se održati 23. kolovoza u ulici Grisia.
Rovinjska ribarnica i ovog je jutra bila prepuna kupaca. Uz domaće sugrađane, svježu ribu i morske plodove razgledavali su i brojni turisti, a bogata ponuda još jednom je potvrdila zašto je ribarnica jedno od nezaobilaznih mjesta u gradu.
Rovinjež Gabriel Debeljuh karijeru nastavlja u litavskom prvaku Kauno Žalgirisu. Hrvatski napadač potpisao je za momčad koju vodi Željko Sopić, a već u utorak mogao bi se naći s druge strane terena protiv Dinama u kvalifikacijama za europsko natjecanje.
Prosječan zaposlenik u Hrvatskoj ima 25 dana godišnjeg odmora, no gotovo dvije trećine smatra da to nije dovoljno. Novo istraživanje pokazalo je i da ove godine regres očekuje 59 posto radnika.
Nositeljica OPG-a iz Valturskog Polja Nikolina Bijelić predstavljat će Istarsku županiju na 21. Izboru za Najuzorniju hrvatsku seosku ženu, koji će se 3. listopada održati u Iloku. Uz to, ove je godine i među finalistima nacionalnog izbora „Zlata vrijedan“.
U vremenu kada je sve više ljudi izloženo sjedilačkom načinu života i svakodnevnom stresu, upravo bi boravak u vodi mogao biti jedan od najjednostavnijih, ali i najvrjednijih koraka prema boljem zdravlju.
Na tržište Hrvatske i Slovenije tijekom posljednjih mjesec dana plasirano je gotovo 80 posto ovogodišnjeg uroda neretvanskih lubenica. Proizvođači su zadovoljni kvalitetom i prinosima, no ne i otkupnim cijenama koje su, kako navode, znatno pale tijekom sezone.
Prema preporukama Američke udruge za srce (AHA), većina zdravih odraslih osoba može sigurno popiti do pet šalica kave dnevno, odnosno unijeti do 400 miligrama kofeina.
Kolovoz će mnogima biti idealan mjesec za godišnji odmor. Uz pet subota, pet nedjelja i jedan blagdan koji pada usred tjedna, građane Hrvatske tijekom mjeseca očekuje ukupno 11 neradnih dana.
Uz bogat raspored događanja, kolovoz u Puli nudi i idealnu priliku za uživanje na gradskim plažama, razgledavanje antičke i austro-ugarske baštine te mediteransku gastronomiju.
Ljetne vrućine više ne podižu samo temperaturu zraka, nego i temperaturu rasprava na društvenim mrežama. U vremenu kada su svi stručnjaci za sve, možda bi nam svima dobro došao barem jedan dan bez komentiranja.
Prepoznatljiva je po neobičnom izgledu – svijetlosmeđem klobuku s tamnosmeđom ili narančastom kružnom kvrgom u sredini te bijelim, naboranim usnim krakovima s plavim ili ljubičastim nijansama.