Inflacija pojela prinose trezoraca? Dio građana novac prebacuje u zlato
Dok su građani milijarde eura ulagali u trezorske zapise i državne obveznice, inflacija je nastavila smanjivati kupovnu moć novca. U takvom okruženju sve više ulagača okreće se investicijskom zlatu kao mogućoj zaštiti vrijednosti imovine.
PROMO
26 Svibanj 2026 I 16:43
Foto: PROMO
Hrvati su u proteklih nekoliko godina uložili velike količine sredstava u trezorske zapise, dajući državi na povjerenje svoju štednju s ciljem zarade. Žalosna je činjenica da su građani ulaganjem u trezorce ustvari izgubili novac, dok su istovremeno propustili zaraditi višestruko veći iznos kroz isplativiju ulagačku alternativu u vidu fizičkog zlata.
Stopa inflacije u Hrvatskoj, u travnju 2026. iznosila je 5.8%. Ovaj podatak govori da su u posljednjih godinu dana cijene proizvoda i usluga poskupjele za 5.8%.
Nitko ne voli inflaciju tj. poskupljenja jer to znači da naš novac može kupiti manje proizvoda i usluga - u prijevodu, na gubitku smo.
Kod ulaganja isto tako vrijedi vrlo jednostavno pravilo kojeg poznaje gotovo svatko s osnovnim financijskim znanjem. Ako je stopa inflacije 5.8%, mi moramo zaraditi minimalno 5.8% na našem ulaganju samo kako bismo bili na nuli jer inače imamo realni gubitak.
Slijedom toga, ‘zarada’ na trezorcima unazad godinu dana iznosila je samo 2.5%, preko dvostruko manje od onog što smo izgubili na inflaciji (-5.8%). Drugim riječima, to nije bila realna zarada, već realni gubitak.
Tim gore, Hrvati su u posljednjih nekoliko godina uložili preko 14.3 milijarde eura u trezorce i narodne obveznice, ‘zaradivši’ tek 370 milijuna eura. Međutim, inflacija u tom periodu je praktički dovela do udvostručenja cijena pojedinih proizvoda i usluga.
Usporedimo li nekoliko postotaka ‘zarade’ na državnim vrijednosnim papirima s inflacijom koja je kumulativno iznosila više desetaka posto, vrlo jednostavno dolazimo do zaključka da se radi o poraznom gubitku, a ne o ‘zaradi’.
Zlato deset puta isplativije - sve više građana prebacuje novac iz trezoraca u investicijsko zlato
Cijena zlata u eurima, u posljednjih je 12 mjeseci narasla gotovo 34%. Da su Hrvati, npr. uložili 14.3 milijardi eura u zlatnike i zlatne poluge prije godinu dana, dosad bi ostvarili gotovo 4 milijardi eura realne zarade odnosno preko 10 puta više nego na trezorcima.
Upravo zato sve više Hrvata prebacuje novac iz trezoraca u investicijsko zlato.
Foto: PROMO
Cijena zlata u posljednjih je 20 godina imala prosječni godišnji rast od preko 10%, čime je nadmašila prosječnu stopu inflacije u tom periodu, ali i niz drugih ulaganja.
Najveće globalne investicijske banke ove godine prognoziraju rast cijene zlata od čak 20%, dok najvažnije centralne banke još uvijek čuvaju ili povećavaju količine zlata u svojim rezervama kako bi se zaštitile od raznih vrsta rizika.
Ove svjetske trendove sve više prate i hrvatskih ulagači koji u posljednje vrijeme pojačano ulažu u zlato. Podaci Centra Zlata govore o rastu potražnje za fizičkim zlatnicima i zlatnim polugama od preko 50% u prvoj polovici 2026. godine u odnosu na isti period lani.
Zlatnici i zlatne poluge - svevremenska valuta dostupna svima
Investicijsko zlato standardizirano je i visoko likvidno, što znači da se bilo gdje u svijetu, u bilo kojem trenutku može odmah zamijeniti za novac, za razliku od trezoraca. Jednostavno je za pohraniti i mobilno - zlatna poluga od jednog kilograma manja je od pametnog telefona te može stati u svačiji džep.
Foto: PROMO
Investicijsko zlato dolazi u različitim veličinama, od jednog grama do jednog kilograma, što znači da je dostupno svim ulagačima, kako onima s budžetom od nekoliko stotina eura, tako i onima koji imaju milijune.
Pritom je oslobođeno je svih poreza, što znači da sva zarada od ulaganja ostaje isključivo vlasniku, bez obveza prema državi. Radi se o realnoj fizičkoj imovini koju je moguće držati u rukama, a zbog svoje otpornosti na krize i inflaciju, daje visoku dozu neovisnosti od financijskog sustava.
Centar Zlata – centralno mjesto za kupnju i prodaju zlata u Hrvatskoj
Ulaganje u zlatnike i zlatne poluge jednostavnije je od ulaganja u trezorce. U poslovnicama Centra Zlata, kupnja se može obaviti u svega nekoliko minuta, uz najbolje uvjete u Hrvatskoj i proizvode koji su dostupni odmah na licu mjesta.
Poslovnice se nalaze u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku i Dubrovniku, a narudžbe su dostupne i putem Webshopa, uz najbržu dostavu u Hrvatskoj. Otkup zlata također se vrši uz momentalnu isplatu i garanciju najbolje cijene, a dostupan je otkup putem pošte.
Centar Zlata, ovlašteni je distributer eminentnih kovnica sa čuvenog LBMA popisa, a svi proizvodi također se provjeravaju suvremenim uređajima za testiranje. Klijenti mogu čuvati zlato u vlastitom aranžmanu, kao i u sefovima Centra Zlata, uz 100% osiguranu pohranu i prvu godinu potpuno besplatno.
Centar Zlata proglašen je najboljim trgovcem plemenitim metalima u Hrvatskoj, a ujedno je i najveći domaći trgovac investicijskim zlatom već šestu godinu za redom. 32 godine iskustva, preko 170,000 zadovoljnih korisnika i više od 4,500 pozitivnih recenzija, svjedoče o vjerodostojnosti i profesionalnosti Centra Zlata kao pouzdanog partnera na domaćem tržištu plemenitih metala.
Najbolju ponudu zlatnika i zlatnih poluga na tržištu pronađite klikom na poveznicu: CENTAR ZLATA
Djelatnike Centra Zlata za besplatne konzultacije o kupnji ili prodaji zlata možete dobiti pozivom na broj 01 3000 783 ili na e-mail info@centarzlata.com.
Grad Pula pokrenuo je javno savjetovanje o prijedlogu odluke kojom bi se uredili uvjeti za rješavanje nedostatka parkirnih mjesta u postupcima izdavanja prostornih i građevinskih akata, kao i naknada za parkirna mjesta koja nije moguće osigurati.
Istarska županija objavila je drugi javni poziv za dodjelu dodatnih financijskih potpora kulturnim projektima i programima u 2026. godini. Prijaviti se mogu pojedinci, udruge, ustanove, obrti i drugi prihvatljivi prijavitelji, a rok za podnošenje prijava istječe 27. studenoga.
Internetska kupnja iz zemalja izvan Europske unije od danas, 1. studenoga, postaje skuplja. Na snagu je stupila nova naknada za rukovanje pošiljkama, koja se pribraja već postojećim carinskim davanjima, a konačan trošak ovisit će o broju stavki u narudžbi.
Europska komisija u kampanji predstavlja ljude koji su već sudjelovali u panelima građana. Njihova iskustva trebala bi pokazati kako izgleda rasprava u kojoj različiti pogledi postaju dio zajedničkih preporuka.
Prema legendi, Jure Grando noću je obilazio Kringu i kucao na vrata. U kući koju bi posjetio ubrzo bi preminuo jedan ukućanin. Priča o istarskom štrigunu stoljećima izaziva znatiželju.
Može li umjetna inteligencija sačuvati glas i uspomene na preminulu osobu? To je jedno od pitanja koje otvara Festival znanstvenog filma, a u Rovinju će ga predstaviti predavanje i dokumentarni film.
„Šetate rivom, padnete i slomite kost” – tako dr. Adelmo Šegota opisuje prijelom koji može otkriti uznapredovalu osteoporozu. Upozorava da bolest često nema simptoma i objašnjava tko bi trebao provjeriti gustoću kostiju.
Nakon što su američki raketoplani 2011. godine završili svoju posljednju misiju, činilo se da je era krilatih svemirskih letjelica zauvijek završena. No razvoj novih tehnologija i kineski orbitalni brod Shenlong ponovno otvaraju pitanje povratka raketoplana, možda jednog dana i s ljudskom posadom.
Podaci koje Europska komisija navodi uz online raspravu o demokratskoj otpornosti ukazuju na zabrinutost zbog mogućeg uplitanja u izbore, širenja dezinformacija i stanja medijskih sloboda.
Svjetski dan štednje obilježava se 31. listopada. Dok ukupna štednja hrvatskih kućanstava raste, za mnoge građane stvaranje financijske pričuve ostaje izazov.
Poznata istarska pjesma „Katerina” dobila je novo, energičnije izdanje. Grupa Fronta i Alen Vitasović predstavili su singl „Katerina 2026”, obradu pjesme Livija Morosina iz 1994. godine, a u projektu je sudjelovao i sam autor originala.