Inflacija pojela prinose trezoraca? Dio građana novac prebacuje u zlato
Dok su građani milijarde eura ulagali u trezorske zapise i državne obveznice, inflacija je nastavila smanjivati kupovnu moć novca. U takvom okruženju sve više ulagača okreće se investicijskom zlatu kao mogućoj zaštiti vrijednosti imovine.
PROMO
26 Svibanj 2026 I 16:43
Foto: PROMO
Hrvati su u proteklih nekoliko godina uložili velike količine sredstava u trezorske zapise, dajući državi na povjerenje svoju štednju s ciljem zarade. Žalosna je činjenica da su građani ulaganjem u trezorce ustvari izgubili novac, dok su istovremeno propustili zaraditi višestruko veći iznos kroz isplativiju ulagačku alternativu u vidu fizičkog zlata.
Stopa inflacije u Hrvatskoj, u travnju 2026. iznosila je 5.8%. Ovaj podatak govori da su u posljednjih godinu dana cijene proizvoda i usluga poskupjele za 5.8%.
Nitko ne voli inflaciju tj. poskupljenja jer to znači da naš novac može kupiti manje proizvoda i usluga - u prijevodu, na gubitku smo.
Kod ulaganja isto tako vrijedi vrlo jednostavno pravilo kojeg poznaje gotovo svatko s osnovnim financijskim znanjem. Ako je stopa inflacije 5.8%, mi moramo zaraditi minimalno 5.8% na našem ulaganju samo kako bismo bili na nuli jer inače imamo realni gubitak.
Slijedom toga, ‘zarada’ na trezorcima unazad godinu dana iznosila je samo 2.5%, preko dvostruko manje od onog što smo izgubili na inflaciji (-5.8%). Drugim riječima, to nije bila realna zarada, već realni gubitak.
Tim gore, Hrvati su u posljednjih nekoliko godina uložili preko 14.3 milijarde eura u trezorce i narodne obveznice, ‘zaradivši’ tek 370 milijuna eura. Međutim, inflacija u tom periodu je praktički dovela do udvostručenja cijena pojedinih proizvoda i usluga.
Usporedimo li nekoliko postotaka ‘zarade’ na državnim vrijednosnim papirima s inflacijom koja je kumulativno iznosila više desetaka posto, vrlo jednostavno dolazimo do zaključka da se radi o poraznom gubitku, a ne o ‘zaradi’.
Zlato deset puta isplativije - sve više građana prebacuje novac iz trezoraca u investicijsko zlato
Cijena zlata u eurima, u posljednjih je 12 mjeseci narasla gotovo 34%. Da su Hrvati, npr. uložili 14.3 milijardi eura u zlatnike i zlatne poluge prije godinu dana, dosad bi ostvarili gotovo 4 milijardi eura realne zarade odnosno preko 10 puta više nego na trezorcima.
Upravo zato sve više Hrvata prebacuje novac iz trezoraca u investicijsko zlato.
Foto: PROMO
Cijena zlata u posljednjih je 20 godina imala prosječni godišnji rast od preko 10%, čime je nadmašila prosječnu stopu inflacije u tom periodu, ali i niz drugih ulaganja.
Najveće globalne investicijske banke ove godine prognoziraju rast cijene zlata od čak 20%, dok najvažnije centralne banke još uvijek čuvaju ili povećavaju količine zlata u svojim rezervama kako bi se zaštitile od raznih vrsta rizika.
Ove svjetske trendove sve više prate i hrvatskih ulagači koji u posljednje vrijeme pojačano ulažu u zlato. Podaci Centra Zlata govore o rastu potražnje za fizičkim zlatnicima i zlatnim polugama od preko 50% u prvoj polovici 2026. godine u odnosu na isti period lani.
Zlatnici i zlatne poluge - svevremenska valuta dostupna svima
Investicijsko zlato standardizirano je i visoko likvidno, što znači da se bilo gdje u svijetu, u bilo kojem trenutku može odmah zamijeniti za novac, za razliku od trezoraca. Jednostavno je za pohraniti i mobilno - zlatna poluga od jednog kilograma manja je od pametnog telefona te može stati u svačiji džep.
Foto: PROMO
Investicijsko zlato dolazi u različitim veličinama, od jednog grama do jednog kilograma, što znači da je dostupno svim ulagačima, kako onima s budžetom od nekoliko stotina eura, tako i onima koji imaju milijune.
Pritom je oslobođeno je svih poreza, što znači da sva zarada od ulaganja ostaje isključivo vlasniku, bez obveza prema državi. Radi se o realnoj fizičkoj imovini koju je moguće držati u rukama, a zbog svoje otpornosti na krize i inflaciju, daje visoku dozu neovisnosti od financijskog sustava.
Centar Zlata – centralno mjesto za kupnju i prodaju zlata u Hrvatskoj
Ulaganje u zlatnike i zlatne poluge jednostavnije je od ulaganja u trezorce. U poslovnicama Centra Zlata, kupnja se može obaviti u svega nekoliko minuta, uz najbolje uvjete u Hrvatskoj i proizvode koji su dostupni odmah na licu mjesta.
Poslovnice se nalaze u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku i Dubrovniku, a narudžbe su dostupne i putem Webshopa, uz najbržu dostavu u Hrvatskoj. Otkup zlata također se vrši uz momentalnu isplatu i garanciju najbolje cijene, a dostupan je otkup putem pošte.
Centar Zlata, ovlašteni je distributer eminentnih kovnica sa čuvenog LBMA popisa, a svi proizvodi također se provjeravaju suvremenim uređajima za testiranje. Klijenti mogu čuvati zlato u vlastitom aranžmanu, kao i u sefovima Centra Zlata, uz 100% osiguranu pohranu i prvu godinu potpuno besplatno.
Centar Zlata proglašen je najboljim trgovcem plemenitim metalima u Hrvatskoj, a ujedno je i najveći domaći trgovac investicijskim zlatom već šestu godinu za redom. 32 godine iskustva, preko 170,000 zadovoljnih korisnika i više od 4,500 pozitivnih recenzija, svjedoče o vjerodostojnosti i profesionalnosti Centra Zlata kao pouzdanog partnera na domaćem tržištu plemenitih metala.
Najbolju ponudu zlatnika i zlatnih poluga na tržištu pronađite klikom na poveznicu: CENTAR ZLATA
Djelatnike Centra Zlata za besplatne konzultacije o kupnji ili prodaji zlata možete dobiti pozivom na broj 01 3000 783 ili na e-mail info@centarzlata.com.
Novi trezorski zapisi izdaju se danas, a interes građana premašio je očekivanja. Njih 36.732 uplatilo je gotovo dvije milijarde eura. Provjerili smo koliko će zaraditi oni koji su kupili jedan, pet ili deset trezorskih zapisa.
Danas počinje isplata nacionalne naknade za starije osobe za kolovoz. Naknadu od 160,22 eura primit će 19.539 korisnika, a iz državnog proračuna za ovu je isplatu osigurano više od 3,1 milijun eura.
Dolazak željeznice prije stoljeća i pol iz temelja je promijenio promet, gospodarstvo i svakodnevni život Istre. Velika obljetnica sada donosi priliku za povratak u vrijeme kada je „makina“ prvi put povezala poluotok sa srednjom Europom.
Rovinj Dan Grada i blagdan svete Eufemije dočekuje usred velikog investicijskog ciklusa, od dogradnje škola i nove autobusne stanice do ulaganja u Zlatni Rt. Gradonačelnik Emil Nimčević ističe da razvoj pritom ne smije biti nauštrb prostora, identiteta i kvalitete života građana.
Dubrovački gradonačelnik Mato Franković ispričao se zbog izjave o Istri koja je izazvala brojne reakcije, priznavši da je njegov istup bio neprimjeren. Poručio je kako iznimno cijeni Istru i Istrane te naglasio: „Odgovornost za izrečeno je moja.“
Križevci su puno više od grada kroz koji se prolazi. U srcu Prigorja čekaju vinogradi, lokalni običaji i priče koje najbolje poznaju domaćini poput Branke Gold iz Kapetanove kuće, nositeljice oznake Local Host, koja gostima otkriva destinaciju iz sasvim osobne perspektive.
Svjetski dan očuvanja ozonskog omotača obilježava se 16. rujna. Riječ je o sloju atmosfere koji nas štiti od dijela štetnog Sunčeva UV zračenja, a njegova zaštita počinje i odgovornim postupanjem sa starim rashladnim uređajima.
Netko je u Rovinju od jučer bogatiji za više od 6.000 eura! Sretni dobitnik pogodio je kombinaciju 4+2 na Eurojackpotu, a dobitni listić uplaćen je na prodajnom mjestu Inovina u Aleji Ruđera Boškovića.
Rovinj danas slavi Dan grada i svoju zaštitnicu Svetu Eufemiju. No kako je djevojka iz dalekog Kalcedona postala simbol Rovinja i zašto je upravo njoj posvećena monumentalna crkva koja dominira gradom? Odgovor krije legenda stara više od 1.200 godina.
Rovinj će u srijedu, 16. rujna, ponovno postati velika pozornica domaćih proizvoda i tradicijskih vještina. Posjetitelje od jutra očekuje bogata ponuda i više od 70 izlagača iz različitih krajeva Hrvatske.
Svetvinčenat će ovog vikenda ponovno postati mjesto susreta vrhunskih sirara, domaćih proizvođača i ljubitelja istarske gastronomije, uz program koji donosi i nekoliko posebnih atrakcija.
Samo 6,5 posto odraslih u Hrvatskoj sudjelovalo je tijekom 2025. u formalnom ili neformalnom obrazovanju i osposobljavanju, pokazuju novi podaci Eurostata. Hrvatska je time među tri članice EU s najnižim udjelom, dok europski prosjek iznosi 13,7 posto.
Poreč ni nakon ljeta ne usporava. Od rujna do početka prosinca grad donosi desetke sportskih, kulturnih, gastronomskih i zabavnih događanja, među kojima su ISTRIA300, IRONMAN 70.3, Poreč DOX, CROFISH i Dani hrvatskog turizma.