VELIKI INTERVJU Emil Nimčević: Pred nama je još puno posla, ali smjer je jasan!

Rovinj je obilježio Dan Grada i blagdan svoje zaštitnice svete Eufemije, a ovogodišnja proslava bila je prilika za osvrt na dosad učinjeno, ali i na planove koji će oblikovati budućnost grada.

Pred Rovinjom je razdoblje velikih ulaganja. Rekonstrukcija i dogradnja dviju osnovnih škola, nova autobusna stanica, ulaganja u Zlatni rt i druge zelene površine, sport i kulturu samo su dio projekata koji su pokrenuti ili se pripremaju.

No, uz investicije dolaze i izazovi. Nedostatak stručnih kadrova, potrebe starijih građana, pritisak razvoja na prostor te očuvanje rovinjskog identiteta pitanja su koja se ne mogu mjeriti samo milijunima uloženih eura.

U povodu Dana Grada razgovarali smo s gradonačelnikom Rovinja-Rovigno Emilom Nimčevićem o dosad učinjenom, projektima koji slijede, školstvu, mladima i umirovljenicima, zelenim površinama, sportu i kulturi, ali i o tome kakav Rovinj želi ostaviti budućim generacijama.

Dan Grada uvijek je prilika za svojevrsnu inventuru. Kada danas pogledate Rovinj, jeste li zadovoljni smjerom kojim grad ide?

– U proteklom razdoblju pokrenuli smo i realizirali brojne projekte. Te investicije na prvi pogled pripadaju različitim područjima, od obrazovanja i socijalne skrbi do prometa, sporta, zaštite okoliša i uređenja javnih prostora.

Međutim, povezuje ih isti cilj: stvaranje grada u kojem se kvalitetnije živi u svim životnim razdobljima, grada koji istodobno ulaže u svoju budućnost, vodi računa o potrebama svojih građana i čuva prostor kao jedan od svojih najvrjednijih resursa.

Upravo je to okvir kroz koji promatramo projekte i odluke koje smo pokrenuli u proteklom razdoblju.

Jedan od najvećih investicijskih ciklusa trenutačno je u obrazovanju. Što će rekonstrukcija i dogradnja dviju osnovnih škola konkretno donijeti učenicima i roditeljima?

– Danas su u tijeku dva velika projekta koja će dugoročno promijeniti uvjete osnovnoškolskog obrazovanja u našem gradu: rekonstrukcija i dogradnja Osnovne škole Jurja Dobrile te dogradnja Talijanske osnovne škole „Bernardo Benussi“.

Tim će zahvatima obje škole dobiti prijeko potreban dodatni prostor i kvalitetnije uvjete za učenike i djelatnike. U slučaju Osnovne škole Jurja Dobrile, rekonstrukcija i dogradnja omogućit će i stvaranje uvjeta za odvijanje jednosmjenske nastave, što predstavlja važan iskorak u organizaciji i kvaliteti obrazovanja.

Istodobno, dodatnu će vrijednost dobiti i cijeli okolni prostor, uređenjem novog parka i atletskog poligona koji će biti na raspolaganju učenicima, ali i široj zajednici.

Možemo graditi škole i ulagati u infrastrukturu, ali bez ljudi koji će u njima raditi teško možemo govoriti o kvaliteti. Kako Rovinj može privući i zadržati učitelje, zdravstvene djelatnike i druge deficitarne kadrove?

– Obrazovanje, zdravstvo i socijalna skrb počivaju prije svega na ljudima. Zbog toga smo uveli sufinanciranje smještaja za deficitarne kadrove u tim područjima.

U vremenu kada se sve veći broj gradova u Hrvatskoj, ali i mnogo šire, suočava s ozbiljnim izazovom pronalaska i zadržavanja stručnih kadrova, to za nas nije samo pitanje zapošljavanja. To je pitanje dostupnosti temeljnih usluga našim građanima i dugoročne kvalitete života u gradu.

Pitanje dostupnosti učitelja, zdravstvenih djelatnika, stručnih suradnika i drugih potrebnih kadrova više nije problem samo pojedinih ustanova. Ono postaje razvojno pitanje cijeloga grada.

Grad koji želi biti kvalitetno mjesto za život mora voditi računa i o tome tko će sutra liječiti njegove građane, tko će podučavati njegovu djecu i tko će skrbiti o onima kojima je pomoć najpotrebnija.

Foto: IstraIN

S druge strane, velik dio stanovništva čine stariji sugrađani. Koje ste mjere njima namijenili?

– Jednaku pažnju posvećujemo i našim sugrađanima treće dobi. To su generacije koje su desetljećima svojim radom, znanjem i angažmanom gradile Rovinj kakav danas poznajemo. I upravo zato smatramo važnim da grad prepozna njihove potrebe i bude im oslonac u svakodnevnom životu.

Ove smo godine uveli povlaštenu godišnju parkirališnu kartu za umirovljenike, a cenzus za ostvarivanje jednokratne novčane pomoći povećali smo s 550 na 800 eura.

Na taj smo način znatno proširili krug građana koji mogu ostvariti pravo na pomoć povodom uskrsnih i božićnih blagdana.

Rovinj je jedan od turistički najintenzivnijih gradova u Hrvatskoj, a sve se odvija na relativno malom prostoru. Koliko je danas teško pomiriti daljnji razvoj s očuvanjem prostora i kvalitete života građana?

– Rovinj je grad koji ima izuzetnu privilegiju, ali i ogromnu odgovornost. Na relativno malom prostoru susreću se povijesna jezgra, obala, park-šume, kulturna baština, turizam, svakodnevni život stanovnika i snažan pritisak razvoja.

Zbog toga svaki zahvat u prostoru mora biti dugoročno promišljen. Mi smo odlučili poseban naglasak staviti na zelenilo i kvalitetu javnih prostora. Želimo grad u kojem razvoj nije nauštrb prirode, nego više uređenih, dostupnih i kvalitetnih zelenih površina.

Upravo je zelenilo posljednjih godina jedna od tema na kojoj Grad posebno inzistira. Koje projekte smatrate najvažnijima?

– Ovogodišnjim otvorenjem tematskog parka H₂O na području Cuvi dobili smo novu zelenu cjelinu namijenjenu rekreaciji, edukaciji i boravku građana u prirodi.

U sklopu ulaganja u širi prostor oko Osnovne škole Jurja Dobrile uređuje se i park Sv. Vid.

A naročito smatram važnim projekt Park-šume Zlatni Rt, za koji smo uspjeli pribaviti više od 4 milijuna i 330 tisuća eura europskih sredstava.

IstraINPunta corrente

Zlatni Rt je razglednica grada i dio njegovog identiteta. Mjesto je na koje su generacije odlazile pješice, biciklom, na kupanje, na sport, u šetnju ili jednostavno provesti vrijeme s obitelji.

U takvom prostoru ne smijemo intervenirati tako da mu oduzmemo ono što ga čini posebnim. Naš je zadatak sačuvati njegovu vrijednost, vratiti mu uređenost i funkcionalnost.

Uz velike projekte, građanima su često jednako važni manji zahvati koje koriste svakodnevno. Što je napravljeno na tom području?

– Dovršena je obnova i revitalizacija obalne šetnice na poluotoku Muccia. Dovršena je šetnica Karla Luegera. U Carduccijevoj ulici nastavljeno je uređenje zelenilom i komunalnom opremom.

U konačnici, vrijednost svakog uređenog prostora najbolje se vidi u tome koliko je dostupan i koliko ga građani mogu jednostavno uključiti u svoju svakodnevicu. Tu dolazimo i do pitanja mobilnosti.

Posebno ste izdvojili projekt piknik zone na Obali Nona. Financijski je riječ o znatno manjem projektu od škola, Zlatnog Rta ili autobusne stanice. Zašto vam je upravo on toliko važan?

– Vrijednost tog projekta leži upravo u tome što mladi u ovom gradu mogu vidjeti kako se njihova ideja pretvara u nešto konkretno i stvarno. Takvi im projekti pokazuju da njihov glas ima težinu, a mi želimo da naši mladi vide da njihova riječ može imati konkretan rezultat.

Dodatno me čini ponosnim i to što nisu mislili samo na sebe, već su taj prostor namijenili i svim ostalim uzrastima, a sugrađani svih generacija su realizaciju prihvatili s velikim odobrenjem i oduševljenjem.

Nastavite govoriti, predlagati i stvarati. Možete uvijek računati na našu podršku. Ovaj grad je i vaš i vama će ostati.

No mladima nije dovoljno samo dati prostor da predlažu. Treba im ponuditi razlog da u gradu ostanu, razvijaju se i pronađu svoje mjesto. Koliko su u toj priči važni sport i kultura?

– Na nama je da im ne pružimo samo prostor, nego i prilike da rastu, razvijaju svoje interese i pronađu ono u čemu se prepoznaju. Da od najranije dobi imaju dovoljno sadržaja koji ih usmjeravaju prema zdravom, aktivnom i ispunjenom životu, ali i prema kreativnosti, stvaralaštvu i vlastitim strastima.

Upravo su zato sport i kultura za nas više od dodatnog sadržaja gradske ponude, jer čine važan dio odrastanja, razvoja i kvalitete života cijele zajednice.

Povećali smo sredstva namijenjena sportu i sportskim klubovima jer dobro znamo da njihov doprinos zajednici daleko nadilazi rezultate i natjecanja.

Istodobno smo povećali sredstva namijenjena kulturi te obogatili programe manifestacija koje Rovinj čine prepoznatljivim. Da spomenem samo neke: Grisiju, Karneval, Dan Grada, Advent, Prvomajsku proslavu i brojne druge događaje u kojima se grad okuplja i u kojima javni prostor ponovno u potpunosti postaje prostor zajednice.

Rovinj se posljednjih desetljeća snažno promijenio. Kako modernizirati grad, a da pritom ne postane samo još jedna turistička destinacija i ne izgubi ono po čemu je Rovinj?

– Dok plovi naša batana, dok na Grisiji izlažu umjetnici, dok se čuju bitinade, dok se govori rovinjski dijalekt i dok se naši trgovi pune sadržajima koji izrastaju iz lokalne tradicije, tada baština nije samo nešto što čuvamo od zaborava. Tada ona i dalje pripada sadašnjosti.

I zato želimo dodatno jačati ustanove, manifestacije i ljude koji tu baštinu svakodnevno prenose.

Posebno sam ponosan što je Rovinj-Rovigno u samom vrhu među hrvatskim gradovima po sredstvima namijenjenima ustanovama i udrugama naše Talijanske nacionalne zajednice.

Našim sugrađanima koji pripadaju autohtonoj talijanskoj zajednici želim ponovno poručiti: Grad je tu, prepoznaje vašu vrijednost i nastavit će vas konkretno podržavati. Jer čuvati i jačati talijansku zajednicu znači čuvati bitan dio samog identiteta Rovinja. Hvala vam na svemu što činite.

Foto: IstraIN

Kada se u gradu puno gradi i mijenja, logično je da postoje i različita mišljenja. Koliko ste spremni prihvatiti kritiku građana, čak i kada se s njom ne slažete?

– Ne smijemo zaboraviti da se grad može razvijati, a ipak izgubiti svoj karakter. I tu dolazimo do onoga što smatram najvažnijim.

Sve ovo o čemu sam govorio ne radimo radi projekata samih po sebi. Radimo radi ljudi.

Zato želim da u narednom razdoblju još više razvijamo kulturu dijaloga između Grada i građana.

Ne moramo uvijek misliti isto. Niti bi bilo dobro da mislimo. Ali možemo razgovarati s poštovanjem, čuti različite prijedloge i tražiti rješenja koja služe zajednici.

Gradonačelnici se često vrednuju prema onome što naprave tijekom jednog mandata. Vi govorite o odlukama čije će se posljedice vidjeti za desetljeća. Koliko je teško donositi odluke koje možda neće dati rezultat odmah?

– Pred nama je još puno posla. Ne želim reći da je sve riješeno, jer nije. I ne želim tvrditi da će svaki projekt biti jednostavan, jer neće. Ali smjer mora biti jasan.

Moramo biti dovoljno odgovorni da neke odluke ne donosimo samo za danas, nego za deset, dvadeset ili trideset godina.

I za kraj, što biste na Dan Grada poručili Rovinjkama i Rovinjcima?

– Na Dan našega Grada želim zahvaliti svakome od vas. Na strpljenju kada radovi traju. Na kritikama kada mislite da možemo bolje. Na prijedlozima kada vidite rješenje. Na svakodnevnom doprinosu gradu, često malom i nevidljivom, ali važnom.

Čestitam svima još jednom Dan Grada i blagdan zaštitnice Svete Eufemije.