Od svemirskog spasa do fijaska: Boeingov Starliner možda neće prevesti astronaute prije 2029.

Prisjetimo se ne tako davne odiseje koja je neplanirano završila na način da je dvoje američkih astronauta u svemiru umjesto desetak dana provelo desetak mjeseci.

Sunita Williams i Barry Wilmore poletjeli su američkim svemirskim brodom Starliner na planiranu devetodnevnu test misiju ka ISS u lipnju 2024.

Zbog višestrukih problema i otkaza pojedinih sustava njihov je brod proglašen nesiguran za povratak ljudske posade te su oni ostali “zarobljeni” u svemiru sve dok ih u spasilačkoj taxi misiji nije vratio Crew Dragon (SpaceX) u ožujku 2025.

Starliner CST-100 je ipak uspješno sletio na Zemlju u automatskom načinu rada, bez posade (rujan 2024.).

Od tada traju inspekcijski nadzori koji su do danas na svjetlo dana iznjedrili i probleme koji za vrijeme misije nisu bili ni poznati.

U prvo vrijeme procjene su ukazivale da bi inspekcijski nadzor, otkrivanje problema te način rješavanja istih mogao biti riješen u vremenskom razdoblju od četiri mjeseca.

Godinu i pol dana nakon proteka tog razdoblja sudbina sljedeće misije Starlinera je i dalje neizvjesna. NASA ne daje zeleno svjetlo čak ni za novu test misiju bez posade! Čak je i takva misija po optimističnim prognozama moguća tek za godinu dana.

Automatika i računalno upravljanje raketnim motorima, neispravnost raketnih motora, sustava dovoda goriva, nekontrolirano curenje iz sedam od osam rezervoara goriva, pregrijavanje oplate i unutarnje saćaste, nosive, konstrukcije broda, termalna stabilizacija, višestruke anomalije i otkazi podsustava samo su neki od 72 manja I 28 većih problema uočenih tijekom istrage i ispitivanja.

Bilo kakvo lansiranje Starlinera nije realno očekivati prije 2028., a to će najvjerojatnije biti bespilotna misija. Astronauti će u Starlineru vidjeti svemir možda tek tijekom 2029., naravno budu li svi problemi riješeni.

Foto: IstraIN

U prijevodu to znači kako s planiranim napuštanjem Međunarodne svemirske postaje (deorbitiranje) tijekom 2030. Starliner neće imati kamo otići.

Sama NASA se na to već pripremila te je broj letova CST-100 aneksom Ugovora (NASA – Boeing) smanjila s šest na četiri. Ni taj broj neće biti moguć, realno bi Boeingovo čedo možda moglo ostvariti dvije do tri misije s ljudskom posadom!

Puno je novaca i vremena utrošeno u svemirski brod Starliner CST-100. Program je započet 2014. uz planirani trošak razvoja od 4,4 milijarde USD, te najavama prvog leta tijekom 2017.

Desetak godina kasnije samo je novac uspješno potrošen, dok se svemirski brod zapeo negdje između neba i zemlje. Boeing je renomirana tvrtka, njihovi avioni lete diljem cijelog planeta.

Znanstveno-tehnološki i ljudski potencijali su neupitni, no to sve očigledno nije dovoljno da bi ljudi u njihovom svemirskom brodu sigurno krenuli i vratili se iz svemira.

Foto: IstraIN

Starliner ima promjer od 4,56m, dužine je 5,03m, volumena 11m3 (malo kombi vozilo), dizajniran za 60 sati samostalnog leta u svemiru, odnosno trajanje misije od sedam mjeseci ukoliko je tijekom tog vremena spojen na svemirsku postaju.

Svemir je tamno, hladno, smrtonosno okružje, ništa što nije perfektno izrađeno nije spremno za obavljanje uspješne misije.

Niti danas, sedamdesetak godina nakon početka svemirske ere čovječanstva put u svemir nije ništa manje opasan ni zahtjevan.