Polako gasimo pogled prema svemiru: Zašto danas gotovo više ne možemo vidjeti Mliječni put?
Mliječni put, zvjezdani grad kojem pripadamo, danas je za većinu Europljana postao nevidljiv. Sve snažnije svjetlosno onečišćenje briše pogled na noćno nebo i uskraćuje budućim generacijama jedan od najljepših prizora u prirodi.
Dom dvjesto pedeset milijardi zvijezda, od kojih je većina znatno veća od naše matične zvijezde, Sunca, čini zvjezdani grad u kojem i mi živimo. Astronomi takve zvjezdane gradove nazivaju galaktikama. Ima ih više vrsta: pravilne, nepravilne, spiralne, eliptične, spljoštene i njihove podvrste.
Otkud naziv Mliječni put za našu galaktiku? Čini se da naziv potječe još iz vremena babilonske civilizacije te se preko grčke civilizacije prenosio naraštajima i zadržao sve do današnjih dana.
Milijuni i milijarde udaljenih zvijezda na nebu tvore svijetleću, nepravilnu strukturu koju golim okom nije moguće razlučiti na pojedinačne zvijezde. Stari narodi zamišljali su to kao da je netko prolio božansko mlijeko po noćnom nebu.
U našim je krajevima uvriježen i naziv Kumova slama, tragovi slame i sušenog sijena koji su noću ostali iza svadbene povorke. Znamo da su različiti narodi stvarali vlastite mitove i nazive za trag galaktike na nebu.
Uostalom, kako drugačije objasniti svjetlosnu zavjesu među zvijezdama koje nijemo promatraju ljudski vijek te rađanje i propast carstava?
Tek je Galileo početkom 17. stoljeća, uperivši teleskop prema tim dijelovima neba, uočio i shvatio da se radi o nebrojenom mnoštvu zvijezda koje na noćnom nebu tvore sjajni, difuzni trag preko cijelog nebeskog svoda.
Danas je za 95 posto europskih građana zvjezdani trag naše galaktike noću nevidljiv zbog sve većeg svjetlosnog onečišćenja. Stotine milijardi Sunaca i njihove zvjezdane točkice izbrisane su s lica noćnog neba zahvaljujući pretjeranom osvjetljavanju.
Foto: IstraIN
Mi, današnji Homo sapiensi, svojim smo neprimjerenim i često protuzakonitim rasvjetljavanjem svega i svačega, najčešće potpuno nepotrebnim, sami sebi i svojoj djeci uskratili pogled na iskonsko zvjezdano nebo. Ekvivalent tome bio bi kao kada bi nam netko usred dana stavio povez preko očiju i uskratio pogled na svijet oko nas.
Mliječni put, odnosno Kumova slama, nezamislivo je veliko područje. Astronomi se slažu da njegov promjer iznosi gotovo 90 tisuća svjetlosnih godina. Galaktika je spiralnog oblika, a prevladava mišljenje da ima četiri glavna spiralna kraka s ukupno između 100 i 400 milijardi zvijezda, najvjerojatnije oko 250 milijardi Sunaca.
Pretpostavlja se da najmanje jednako toliko planeta nalazi svoj dom unutar naše galaktike. Naš Sunčev sustav smješten je na njezinoj periferiji, u takozvanom Orionovu kraku.
To je relativno mirno područje, čemu dugujemo stabilne uvjete koji su omogućili nastanak i razvoj života kakvog poznajemo.
Foto: IstraIN
Sunce i svi planeti oko središta Mliječnog puta, koje najvjerojatnije skriva supermasivnu crnu rupu, obiđu jedan krug za oko 227 milijuna godina. Sve je to naše kozmičko okružje, o kojem još uvijek znamo vrlo malo.
Našim raketama i robotskim istraživačima trebali bi milijuni godina samo da dosegnu najbliže zvjezdano susjedstvo.
Naš zvjezdani grad danas je skriven od naših pogleda. Posljednje tamne oaze, s kojih se još može vidjeti Mliječni put, nestaju pod naletom svjetlosne devastacije, često uzrokovane malim privatnicima koji u svojoj taštini osvjetljavaju fasade svojih građevina tako da svjetlost bespotrebno rasipaju prema nebu i okolnom prostoru, ponašajući se poput intelektualno, društveno i falusno zakinutih idiota.
Mliječni put od 2019. godine u Republici Hrvatskoj štiti Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja.
Nažalost, mnogi ga svjesno krše, ne mareći ni za svoju domovinu ni za nemjerljivu štetu koju nanose cijelom društvu, uključujući i same sebe.
Vodnjan 28. i 29. studenoga domaćin je Festivala palačinki, događanja koje donosi dva dana uživanja u jednoj od najomiljenijih slastica, bogat gastronomski izbor i pregršt sadržaja za sve generacije.
Prije više od sto godina upraviteljica tinjanske pošte Lidvina Depiera zapisivala je recepte, ne sluteći da će njezine rukopisne kuharice jednoga dana postati vrijedan dio istarske gastronomske baštine.
Rovinjska publika imat će priliku upoznati bogatu povijest tanga i njegov razvoj od plesne glazbe do koncertnih pozornica. Quintetto Recreativo kroz glazbu će predstaviti i stvaralaštvo legendarnog Astora Piazzolle.
Od zaboravljenih istarskih običaja i povijesnih događaja do zanimljivih priča o ljudima koji su obilježili naš kraj – legendarni istarski kalendar „Jurina i Franina” i u svojem najnovijem izdanju donosi bogatstvo zavičajne baštine.
Istra 1961 poražena je na Maksimiru 3:2. Dinamo je nakon prvog poluvremena vodio 2:0, Škafar Žužić vratio je nadu gostima, a Kumarov pogodak u sudačkoj nadoknadi stigao je prekasno za preokret.
Udruga „Martišnjak z Muštaci” proslavila je deset godina rada retro partyjem u rovinjskoj Palestri. Predsjednik dr. Predrag Mamontov osvrnuo se na promjene koje su Muštaci potaknuli i otkrio što bi volio ostvariti u godinama pred njima.
Jedan od prepoznatljivih predstavnika istarske glazbene scene, Livio Morosin, nastupit će u petak, 27. studenoga, u rovinjskoj dvorani Adris. Koncert počinje u 19 sati, a ulaz je slobodan.
Adventska putovanja već su u punom zamahu, a novo istraživanje otkriva koje europske destinacije dominiraju ponudom hrvatskih turističkih agencija, koliko stoje jednodnevni izleti i kada se očekuje najveći broj polazaka.
Dolaskom hladnijih dana kihanje postaje gotovo svakodnevna pojava, no znači li svaki „apćiha” da nas hvata prehlada? Stručnjaci upozoravaju da iza ovog prirodnog refleksa stoji mnogo više nego što mislimo, a neke uvriježene navike mogu nam čak i naštetiti.
Nakon ulaganja u maslinike i više od 40 uljara, Istra želi maslinovo ulje povezati i s turizmom. Županijski pročelnik Ezio Pinzan najavljuje pristupanje međunarodnom savezu te inicijativu za izdvajanje najkvalitetnijih ulja u novu premium kategoriju.
Kako postići savršen večernji makeup koji će izdržati cijelu noć, spriječiti nakupljanje sjenila i osigurati da šljokice ostanu upravo ondje gdje trebaju? Odgovore donosi radionica glamuroznog šminkanja koja će se održati u Rovinju.
Cilj projekta „Li Cùrte“ jest zaštita i revalorizacija ovih specifičnih urbanih mikro prostora i njihove karakteristične dijalektalne onomastike, očuvanje njihove povijesne i arhitektonske vrijednosti te predstavljanje bogate kulturne i društvene baštine rovinjske starogradske jezgre.
Od grupe s 25 članova do karnevalske ekipe koja danas okuplja oko 150 ljudi – Čepljonske maškare desetljećima čuvaju tradiciju i okupljaju nove generacije. Predsjednik udruge Dino Salamun otkrio nam je kako nastaju njihove maske i što pripremaju za sezonu 2027.