Hrvati koriste AI, ali traže stroga pravila: Najviše ih brinu netočne informacije

Umjetna inteligencija sve je prisutnija u svakodnevnom životu, no hrvatski građani njezin razvoj očito ne žele bez jasnih pravila i kontrole.

Prema hrvatskom izvješću Europske komisije za Digitalno desetljeće 2026., čak 79 posto ispitanika u Hrvatskoj smatra da razvoj umjetne inteligencije treba pažljivo regulirati radi sigurnosti, čak i ako bi takva regulacija donekle ograničila tvrtke koje razvijaju AI tehnologiju.

Podaci otkrivaju i što građane najviše zabrinjava kada je riječ o generativnoj umjetnoj inteligenciji.

Najveći strah su netočne informacije

Najviše ispitanika, njih 36 posto, kao problem navodi točnost odnosno mogućnost dobivanja netočnih informacija.

Na drugom mjestu nalaze se privatnost i zaštita osobnih podataka, što zabrinjava 33 posto ispitanika.

Mogući gubitak radnih mjesta zbog razvoja umjetne inteligencije kao razlog za zabrinutost navodi 30 posto građana.

Rezultati pokazuju da rasprava o AI-ju više nije ograničena samo na tehnološki sektor. Pitanja točnosti, zaštite podataka i budućnosti pojedinih poslova izravno se odnose na sve veći broj ljudi koji takve alate koriste u svakodnevnom životu.

Velika zabrinutost i za djecu na internetu

Posebno visok stupanj slaganja postoji oko sigurnosti najmlađih korisnika interneta.

Čak 91 posto ispitanika u Hrvatskoj smatra da bi trebalo pojačati zaštitu djece i mladih na internetu.

Umjetna inteligencija pritom se razvija znatno brže nego što se mijenjaju navike korisnika i regulatorni okviri, zbog čega će pitanje pravila njezine uporabe očito ostati jedna od važnijih digitalnih tema.