Radojčić u otvorenom pismu Zoričiću: Nek se obustavi istrebljenje divljih životinja u prigradskim šumama

Dušica Radojčić, gradska vijećnica i saborska zastupnica Možemo!, a ujedno i kandidatkinja za gradonačelnicu Pule, poslala je otvoreno pismo gradonačelniku Filipu Zoričiću.

Prenosimo ga u cijelosti.

"Ljudi mi s užasom dojavljuju o krvavim tragovima ubijenih životinja na cestama i šumskim putevima na području Štinjana, o zatvaranju naselja, zabrani izlaska, o osjećaju tjeskobe zbog pucanja po naselju dok subotom ujutro piju prvu kavu.

Naredba o eufemistički nazvanom izlučivanju, a zapravo masovnom ubijanju divljih životinja, odnosi se na sve gradske i prigradske šume, od Štinjana do Muzila i Pješčane uvale.

Necivilizirana praksa neselektivnog masovnog ubijanja divljih životinja u gradskim šumama provodi se na temelju naredbe Grada Pule u sklopu provedbe Programa zaštite divljači za površine izvan lovišta unutar Grada Pula, a koji je na snazi do 31. ožujka 2031.  Program je izradio Hrvatski lovački savez.

Gradu Puli se otvorenim pismom obratila i organizacija Prijatelji životinja koja navodi: “Ova tema kontinuirano izaziva zabrinutost među građanima, što potkrepljuje značajan broj mailova koje smo zaprimili u vezi s aktualnim slučajevima ubijanja divljači u Puli.

Osim što su nemoralne i nasilne, ove metode smatramo i nepromišljenima, budući da iza njih ne stoje niti znanost niti statistika koja bi podržala ubijanje kao učinkovitu metodu smanjivanja broja populacije divljih životinja.”

Civiliziraniji način smanjivanja broja krupne divljači

Za krupnu bi divljač trebalo iznaći civiliziraniji način smanjivanja njihovog broja. Zaposjeli smo njihova staništa, urbanizirali zelene površine, izgradili Istarski Y bez prijelaza za životinje pa one migriraju kuda mogu. Umjesto na neprovjerenim informacijama i strahu, u rješavanju problema trebali bi se osloniti na znanstvene i provjerene činjenice.

Etički i sigurnosni razlozi nalažu drugačiji način rješavanja problema od pucanja po gradskim šumicama. A to nalaže i sam Program zaštite divljači za površine izvan lovišta grada Pule  (površine “izvan lovišta” su praktično površine unutar grada što uključuje i sve gradske šume) u kojem stoji da je divljač potrebno prebrojati, pa su u tu svrhu popisane i metode kako se to radi.

U Programu je naveden broj krupne i sitne divljači prisutan u gradu 2021. godine, uz obavezu da se ti popisi divljači izrađuju svake godine. U svakom slučaju, trebao bi postojati procijenjeni broj divljih svinja u 2024. godini, ali taj podatak nije objavljen ili ne postoji. 

Program zaštite divljači nalaže mnoge preventivne aktivnosti kako bi se spriječila njihova prekobrojnost, a to je prije svega onemogućavanje ulaska divljih životinja na područje grada. Radi se o aktivnosti koje je potrebno poduzeti prije nego li se donese odluka o odstrelu - od kojih u Puli nije provedena ni jedna.

U Programu se navode preventivne aktivnosti: postavljanje prepreka, sprječavanje fragmentacije staništa divljih životinja, lov žive divljači i njihovo premještanje, izgon divljači, korištenje pušaka za uspavljivanje, biološki i kemijski repelenti, postavljanje hranilišta izvan grada, vođenje računa o održavanju brojnog stanja divljači. Ništa od svega toga Grad Pula nije poduzeo. 

I druge europske zemlje imaju problem s veprovima, ali umjesto ubijanja, problem rješavaju drugim metodama. Postoji niz istraživanja koja pokazuju da je ubijanje veprova dovelo do povećanja njihove populacije, umjesto smanjenja. Naš Grad i lovce to ne zanima jer kad se populacija opet poveća, bit će još prilike za krvave pohode lovaca.

Foto: IstraINIlustracija, Divljač na cesti

Prije svega, nije primjereno da se postupanje s divljim životinjama koje se nađu izvan prirodnog staništa, odnosno u gradu, veže isključivo za Program zaštite divljači - koji izrađuju lovci, a znamo što je njihov primarni interes. Zašto u izradi Programa zaštite divljači ne sudjeluju oni koji se bave zaštitom prirode?

Naime, divljač je naziv kojim Zakon o lovu definira vrste ptica i sisavaca koje mogu loviti lovci. Divlje životinje potrebno je odvojiti od ideje o tome da se radi o predmetu lova. Stoga, da bi se zaštitile divlje životinje koja se nađu na području grada Pule, moramo se odmaknuli od ideje da se radi o bićima koja su predmet slobodnog ubijanja.

U nekim je dijelovima dijelovima Program  apsurdan i kontradiktoran jer se spominju preventivne mjere, prije ubijanja, ali možemo pročitati izjave tipa da u gradskim šumama krupna i sitna divljač “nema mogućnost obitavanja, ali ni povremenog boravka. Slijedom toga i jedan primjerak divljači predstavlja preveliku gustoću izvan lovišta”.

Lov nije dopušten osim u iznimnim slučajevima npr. u slučaju “prevelike gustoće” zbog koje dolazi do” gospodarski nedopustivih šteta”. Pa ja postavljam pitanje što je normalna gustoća divljih životinja u Puli, odnosno što je “prevelika gustoća”? Je li ona utvrđena prije masakra, je li utvrđena  “nedopustiva šteta” i koliko je iznosila, jeste li zaista naumili ubiti sve srne, muflone, zečeve, lisice, jazavce i ptice?

Pozivam da se odmah obustavi istrebljenje divljih životinja u prigradskim šumama, te da se započne s provedbom Programom zaštite divljači predviđenih preventivnih mjera i metoda smanjivanja populacije", poručila je Dušica Radojčić.