Stranka umirovljenika: Mirovinski sustav je nekonzistentan!

Stranka umirovljenika održala je ovog tjedna konferenciju na temu „Nekonzistentnosti u mirovinskom osiguranju“ ili „više radiš i više doprinosa uplaćuješ, manje profitiraš“. Više u priopćenju koje prenosimo u cijelosti.

"Lazar Grujić, predsjednik Stranke umirovljenika Lazar Grujić uvodno je rekao da je tema današnje tiskovne konferencije „Nekonzistentnosti ili nelogičnosti u mirovinskom osiguranju na primjeru tzv. povlaštenih mirovina“, da će biti izneseni konkretni primjeri nedorečenosti sustava u vezi „mirovina po posebnim propisima“, ali je naglasio da to ne znači da Stranci umirovljenika nije glavni fokus siromaštvo umirovljenika.

Štoviše poručio je Grujić općoj javnosti da najnoviji podaci pokazuju da od svih umirovljenika umirovljenih tijekom 2025. čak 37 posto njih prima minimalnu mirovinu (prosječno 409 eura), odnosno 28 posto od prosječne hrvatske plaće.

Umirovljeni sveučilišni profesor iz Zagreba Petar Veić rekao je da mirovinski sustav mora postati pravičniji, te je iznio osobni primjer nepravde.

„Činjenica je da smo se nas trojica kolega zaposlili u policiji isti dan 1973. godine, stekli po 46+ godina radnog staža. Dvojica od njih su dobili bonifikaciju i povećanje osobnog koeficijenta za svaki mjesec duljeg ostanka u radnom odnosu i tako pet godina, pa im je mirovina veća za 27 posto, a meni nisu bonificirali, meni je mirovinski faktor 1,0.

Zbog toga ja imam 350 eura manju mirovinu. Svakog mjeseca. I sad sam s državom u upravnom sporu, na Upravnom sudu“, rekao je Veić i posebno naglasio da mu je u zagrebačkoj Područnoj službi HZMO-a (u Tvrtkovoj ulici) u preliminarnom izračunu bila priznata bonifikaciju, napismeno, ali ne i konačnim Rješenjem.

U konkretnom slučaju on je od 2003. godine, od kad se plaćaju i doprinosi na tzv. drugi dohodak, imao dva dohotka (u MUP-u i kao fakultetski profesor kaznenog procesnog prava i kriminalistike, ali i po raznim projektima), što je sve skupa bila još jedna plaća, kaže, a sad ima manju mirovinu od kolege čije su uplate bile puno manje.

On smatra da je tomu tako jer je naša je birokracija opterećena negativnom selekcijom kadrova 35 godina, te da nema dobrog sustava nadzora i mentorstva.

„Već smo trideset i pet i više godina u tranziciji iz jednog u drugi politički sustav i vrijeme je da se sustav uredi“, rekao je Veić uz tvrdnju da se nama problemi samo gomilaju, umjesto da se rješavaju, pa imamo „beskrajno nepravičan mirovinski sustav“, u kojem su česte antinomije, jer ga uređuju čak tri zakona.

Također, upitao je javno, zašto on kao umirovljenik koji i dalje radi i stekao je uvjete za ponovni izračun mirovine mora za to podnositi novi zahtjev kada HZMO ima te podatke, zašto to ne rade po službenoj dužnosti?

Zaključio je porukom da „ćemo imati nered od sustava sve dok država daje privilegije pa saborskim zastupnicima, revizorima, braniteljima, i ja sam branitelj, ali tako dugo dok osobna uplata doprinosa ne bude ključni faktor za visinu mirovine, dotle ćemo imati nered od sustava“.

Nađ: Radeći i plaćajući doprinos za mirovinsko samo punim proračun i ne ostvarujem nikakva prava

Dario Nađ iz Osijeka, koji spada u skupinu umirovljenika koji ostvaruju mirovinu na temelju posebnog zakona, koji propisuje blaže uvjete za stjecanje prava i/ili povoljniji način određivanja mirovina od uvjeta propisanih općim propisom.

To su djelatne vojne osobe, policijski službenici i ovlaštene službene osobe pravosuđa, hrvatski branitelji saborski zastupnici i slično. Prošlog su mjeseca umirovljeni vojnici i policajci, njih 16.143 u prosjeku dobili mirovinu od 836 eura, ali 3.755 njih prima prosječno po 727 eura.

Osim kao djelatna vojna osoba gospodin Nađ ima u Domovinskom ratu 1.150 dana borbenog sektora, i to u obavještajnom sektoru i potom u protutenkovskoj obranu, pri čemu je bio i instruktor protutenkovske obrane.

Pojasnivši da je djelatna vojna osoba bio do 2014. godine, kada je imao 45 godina, rekao je da je bio umirovljen „preko noći, bez ikakve pripreme“. Budući da se imao pravo zaposliti uz mirovinu, ali na pola radnog vremena, zaposlio se u dostavi i do sada odradio šest godina. Tražio je da mu se priznaju tri nove godine staža i novi izračun mirovine, ali je nakon borbe s administracijom morao odustati.

„Ispada da bih da upišem tri godinu staža automatski prešao iz sustava mirovina po posebnim propisima u Fond generacijske solidarnosti i da bi mi mirovina bila manja za 20 do 30 posto. Radeći i plaćajući doprinos za mirovinsko samo punim proračun i ne ostvarujem nikakva prava. Svim drugim umirovljenicima mirovina raste, za dodatnih pet godina 27 posto, što je meni uskraćeno, a to je diskriminirajuće“, ustvrdio je Nađ te dodao da smatra da je „to mnogima poticaj da se radi na crno“.

„Zakon o pravima iz mirovinskom osiguranju djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba jednostavno nije predvidio bonifikaciju. Zašto?. Zato jer imaju beneficiran staž? Jedno pravo pobija drugo. Zato jer taj zakon jednostavno nije predvidio bonifikaciju nakon umirovljenja. I to nije sve. Slijedi nam za dva ili tri mjeseca 13. mirovina. Računa se po godinama staža i tako ću i tu biti zakinut“, zaključio je rezignirano Nađ.

Horvat: Tražimo da se mirovinski sustav bolje uredi, da bude transparentan i bez raskoraka u pravima

Glasnogovornica Stranke umirovljenika Vesna Horvat rekla je da izdvajanjem ovog primjera Stranka umirovljenika ne nudi rješenja, da oni nemaju odgovor na pitanje treba li osiguranicima povlaštenih mirovina dati dodatna prava za rad u mirovini, ali da traže da se mirovinski sustav bolje uredi, da bude transparentan i bez ovakvih raskoraka u pravima, te je dodala da je sustav takav da svi umirovljenici po nečem mogu zavidjeti onima drugima.

„Tražimo da se revidira cijeli mirovinski sustav i uklone sve odredbe koje u diskriminatorni položaj stavljaju pojedine grupe umirovljenica i umirovljenika, prema drugima“, rekla je Horvat i zamolila odvjetnicu Katju Jajaš iz Rijeke, pravnu zastupnicu Stranke umirovljenika, da posavjetuje umirovljenike koji su im alati na raspolaganju sada dok je stanje takvo kakvo jest, pogotovo one koji nemaju novaca za odvjetnike ili sudske procese da bi ostvarili svoja prava.

Odvjetnica Jajaš je rekla da postoji Etički kodeks državnih službenika i namještenika koji kaže da se građani, dužnosnici i državni službenici mogu obratiti „povjereniku za etiku“. Mogu podnijeti pritužbu na ponašanje nekog državnog službenika, priložiti dokaze kojima raspolažu, i sve to u roku od 60 dana od dana saznanja o određenom ponašanju, a najkasnije u roku od šest mjeseci od određenog ponašanja.

Naime taj je kodeks uredio etička načela rada i pravila ponašanja, komunikaciju i ostale standarde u državnoj službi, pa su tako državni službenici između ostalog obavezni „pravodobno i na lako razumljiv način građanima pružiti informacije i podatke iz svoga djelokruga u skladu sa svojim ovlastima i na propisani način“.

Citira dalje Jajaš, da su službenici i namještenici „dužni prema građanima postupati bez povlašćivanja ili diskriminacije na bilo kojoj osnovi, te se brinuti da im ponašanje bude profesionalno, odgovorno, pristojno, savjesno i nepristrano“.

Ako je njihov rad suprotan Etičkom kodeksu svatko ih može pisanim putem, poštom ili elektroničkom poštom tužiti povjereniku. Ali za naše starije sugrađane koji nisu vješti pisanju pritužbi kažimo da se prigovor može podnijeti „iznimno, usmenim putem na zapisnik“.

Odvjetnica Jajaš je također naglasila da ne moramo ni znati tko je i gdje je povjerenik, jer se pritužba daje tijelu državne uprave na čiji rad se žalite, a oni moraju pritužbu „bez odlaganja proslijediti nadležnom povjereniku za etiku“. Povjerenik provedbu postupka ispitivanja osnovanosti pritužbe na rad i ponašanje državnog službenika ili namještenika mora provesti u roku od 30 dana", stoji u priopćenju.