Radojčić u Saboru: Lex Nobilo pogoduje građevinskom lobiju i razara lokalnu autonomiju!
Saborska zastupnica stranke Možemo! Dušica Radojčić upozorila je da se pod krinkom “priuštivog stanovanja” otvara mogućnost gradnje čak i na poljoprivrednom i šumskom zemljištu, bez stvarne kontrole i javnog interesa.
IstraIN
14 Studeni 2025 I 08:19
Foto: Možemo! Pula
Saborska zastupnica stranke Možemo! u slobodnom je govoru u Hrvatskom saboru oštro kritizirala prijedlog Zakona o prostornom uređenju, upozorivši da se njime dodatno degradira već loš sustav upravljanja prostorom – koji je, kako je istaknula, “naš najvrjedniji neobnovljiv resurs”.
“Umjesto da se osigura zaštita prostora, usklađen razvoj i pravna sigurnost građana, novi zakon ide u suprotnom smjeru – mimo struke, poštenja, morala, razuma i kvalitetnog planiranja.”
"Talijanski i slovenski ribari istu tu opremu redovito financiraju iz istog europskog fonda. Jesu li onda sve druge zemlje članice u krivu, a samo hrvatska Uprava ribarstva u pravu?“, pitala je Radojčić.
09:21Prije 191 d10.07.2025
Zastupnica je upozorila da se novim zakonom dodatno otvara prostor pogodovanju pojedinim interesima, zbog čega je prijedlog prozvan Lex Nobilo. “Intencija je jasna – da se zadovolje interesi građevinskog lobija mimo volje građana i prostornih planova lokalne samouprave”, poručila je.
Posebno je istaknula da se omogućuje zaobilaženje lokalnih prostornih planova državnim planovima, čime se narušava ustavno zajamčena autonomija lokalne samouprave i krši načelo supsidijarnosti.
“Uređenje naselja, stanovanje i urbanističko planiranje jedno su od najvažnijih poslova lokalne samouprave. Odluke o prostoru moraju donositi oni koji su najbliži građanima, a ne ministarstvo u Zagrebu.”
Na javnom savjetovanju o Zakonu pristiglo je više od 1700 primjedbi, među kojima brojna upozorenja stručnih institucija i arhitekata na koliziju s važećim propisima. Ministarstvo ih je, međutim, u potpunosti ignoriralo, čime je – kako kaže zastupnica – “postupak savjetovanja svelo na puku formalnost”.
“Ministarstvo protiv struke – to je poruka ovog procesa.”
Zastupnica je upozorila da se pod krinkom “priuštivog stanovanja” otvara mogućnost gradnje čak i na poljoprivrednom i šumskom zemljištu, bez stvarne kontrole i javnog interesa.
“Iako ministarstvo stalno komentira kako su građevinska područja prevelika, sada se omogućava njihovo proširenje bez obzira da li su dosadašnja konzumirana - i to zbog priuštivog stanovanja. Da ne bude zabune, priuštivo u ovom zakonu ne znači javno. Umjesto uvažavanja primjedbi struke, uvažili su zahtjeve investitora poput Nobila.
Privatni graditelji bi sada priuštive stanove mogli graditi i na poljoprivrednom i na šumskom zemljištu. Priuštivo stanovanje moći će se planirati na rubu gradova i izvan stambenih i mješovitih zona, stvarajući tako geta određenih socijalnih grupa - što se ne bi smjelo dopustiti.”
Dodatno, ukazala je na sramotni ustupak turističkom lobiju u vezi s fiksnim “mobilnim kućicama” u kampovima.
“Riječ je o trajnim građevinama s infrastrukturom, bazenima i terasama koje trajno mijenjaju prostor. Time se ozakonjuje devastacija najvrjednijih dijelova obale i potiče nova gradnja na najosjetljivijim područjima.”
Zastupnica je istaknula i kako se odustalo od zabrane etažiranja hotela, čime se otvara prostor slobodnoj prodaji nekretnina u priobalju koje se lažno predstavljaju kao hoteli.
“Ovo nije zakon za održivi razvoj, nego za investitorski stihijski nered. Prostorno planiranje nije tehnička stvar, nego pitanje javnog interesa i odgovornosti prema budućim generacijama.”
Nacrt Zakona je idući tjedan na prvom čitanju u Saboru.
Istra je i prošle godine bila jedna od najjačih hrvatskih turističkih regija, a podaci eVisitora pokazuju koje su destinacije u Istri bile najposjećenije među domaćim turistima, a koje su birali strani gosti.
Gledano prema vrsti zahvata, najveći dio dozvola – 78,8 posto – izdan je za novogradnju, dok se 21,2 posto odnosi na rekonstrukcije postojećih objekata.
Mobilno reciklažno dvorište omogućit će građanima jednostavno, sigurno i odgovorno zbrinjavanje otpada, čime se dodatno doprinosi očuvanju okoliša i kvaliteti života u gradu Puli.
Manifestacija Pulski karneval započinje programom za najmlađe pod nazivom „Potraga za karnevalom“, koji će se održavati subotom 24. i 31. siječnja 2026. godine od 9.30 do 13.00 sati u centru grada.
Peršurić je naglasio kako IDS od samih početaka dosljedno zagovara realizaciju ovog projekta, ističući njegov strateški značaj ne samo za hrvatski dio Istre, već i za Republiku Hrvatsku u cjelini.
Za provedbu Javnog poziva osigurano je ukupno 163.000 eura, raspoređenih na tri prioritetna područja. Za programe i projekte iz područja socijalne skrbi namijenjeno je 60.000 eura.
Tijekom prošle godine zabilježeno je 44 posto manje nezakonitih prelazaka granice, što dodatno doprinosi percepciji Hrvatske kao jedne od najsigurnijih zemalja u Europi.
Dvorana je opremljena i multifunkcionalnom spravom za trening snage, kao i strunjačama za dva borilišta ukupne površine 190 četvornih metara. Uz nabavu nove opreme, provedeni su i građevinski zahvati, uključujući sanaciju krova iznad svlačionica.
Usklađivanje mirovina provodi se dvaput godišnje, u siječnju i srpnju, u omjeru 85:15 prema promjenama indeksa cijena i prosječne plaće. No nakon niza visokih usklađivanja, trenutni ‘balon’ se ispuhao – inflacija stagnira, a rast plaća usporio je, što zajedno dovodi do minimalnog povećanja mirovina.
Posebno je naglašen značaj slovenskih turista koji u velikom broju posjećuju Pulu i Istru, pri čemu su Brijuni istaknuti kao jedno od omiljenih odredišta. Veleposlanik je također istaknuo kako brojni slovenski građani rado dolaze u pulsku Arenu na koncerte i druga kulturna događanja.
„Ovu bih priliku iskoristio da Vam još jednom prenesem potrebu za otvaranjem graničnog prijelaza Sočerga za teretni promet koji se posljednjih godina preusmjerava na Kaštel što predstavlja velike troškove prijevoznicima i gospodarstvenicima koji žive i posluju u sjeveroistočnom dijelu Istarske župan
Ova mjera rezultat je suradnje Općine Žminj i Istarske županije, koja je u Proračunu za 2026. godinu osigurala sredstva za financiranje prijevoza srednjoškolaca, dok se ostatak potrebnih sredstava osigurava iz Proračuna Općine Žminj.