„Prostor je javno dobro, a ne poligon za investitore“: IDS-ov Peršurić oštro protiv novih zakona
Loris Peršurić (IDS) upozorio je da novi zakoni o prostornom uređenju i gradnji pretvaraju hrvatski prostor u „igračku kapitala“, dok lokalne zajednice ostaju bez ključnih ovlasti, a javni interes pada u drugi plan.
IstraIN
25 Studeni 2025 I 14:00
Foto: IDS
Nakon prošlotjedne burne rasprave u Hrvatskom saboru o paketima zakona o prostornom uređenju i gradnji, predsjednik IDS-a i saborski zastupnik Loris Peršurić je za saborskom govornicom ponovno otvorio tu temu te upozorio da predloženi propisi predstavljaju ozbiljan korak unazad u zaštiti javnog interesa i ulozi lokalnih zajednica u upravljanju prostorom.
„Radi se o zakonima koji otvaraju prostor centralizaciji, zaobilaženju lokalnih zajednica i stvaranju sustava u kojem će oni koji imaju najviše kapitala imati i najveći utjecaj na prostorni razvoj Hrvatske.
"Zadovoljni smo što je naš rad prepoznat i što je šest amandmana prihvaćeno, jer u IDS-u dosljedno djelujemo u interesu građana Istre, Rijeke i Kvarnera. IDS nastavlja raditi predano, a odluku o konačnom glasanju donijet će do petka naša stranačka tijela.", kazao je Peršurić.
„Cijene stručnih ekskurzija i terenske nastave u Hrvatskoj, pa tako i u Istri, u nekim su slučajevima udvostručene u odnosu na prije petnaestak godina. Jednodnevna škola u prirodi, koja je donedavno stajala 150 do 200 kuna, danas doseže 50 ili 60 eura", kazao je Peršuić
13:35Prije 255 d28.10.2025
Novi mehanizmi u zakonima omogućuju situacije koje se lako mogu pretvoriti u pritisak na vlasnike zemljišta i izravno zaobilaziti gradove i općine – jedine institucije koje stvarno brinu o javnom interesu.
Rokovi od dvije godine, koje većina lokalnih jedinica nema kapacitet ispuniti, otvaraju vrata da privatni investitori preuzmu inicijativu i diktiraju sadržaj prostornih rješenja“, naglasio je Peršurić.
Kao posebno problematičnu istaknuo je mogućnost proglašavanja projekata od „posebnog interesa“, čime se investitorima daje prioritet, a lokalna samouprava ostaje pasivan promatrač.
IDS naglašava da investitori nisu problem – oni rade svoj posao – već država koja predloženim zakonskim rješenjima stvara sustav u kojem kapital preuzima ulogu planera, dok javni interes ostaje u drugom planu.
Govoreći o sustavu institucionalne skrbi, Peršurić je upozorio na sve veće operativne troškove domova za starije zbog poskupljenja energenata, materijala i nedostatka kadra.
Naglasio je i da je inkluzivni dodatak ključna financijska potpora za osobe s invaliditetom – često jedini ili glavni izvor prihoda – kojim se pokrivaju troškovi terapija, pomagala, osobne asistencije i lijekova.
13:02Prije 364 d11.07.2025
Foto: IstraIN
Iako se u zakonima spominje priuštivo stanovanje, Peršurić ističe da IDS rješavanje tog pitanja u potpunosti podržava, ali smatra kako predloženi model ide u krivom smjeru.
„Omogućavanje gradnje priuštivih stanova u gospodarskim zonama ili na poljoprivrednim zemljištima ne predstavlja kvalitetno rješenje. To su dijelovi gradova gdje nema infrastrukture, nema vrtića, nema škola, nema normalnih uvjeta za život.
Istovremeno, najatraktivnije stambene zone, one koje bi trebale biti dostupne ljudima koji ovdje žive, opet ostaju rezervirane za najbogatije investitore. Ako to prihvatimo, ljudi će biti potisnuti iz svojih vlastitih sredina“, napominje Peršurić.
Dodaje kako ovakav pristup vodi stihiji, narušavanju kvalitetnog planiranja i daljnjoj centralizaciji na štetu lokalne samouprave, te ističe da je upravljanje prostorom jedan od posljednjih preostalih alata u rukama lokalnih zajednica.
„Nitko bolje od ljudi koji u tim sredinama žive ne zna što im je potrebno. Oduzimanjem tog alata, oduzimaju se i mogućnosti da se očuva identitet, ravnoteža i kvaliteta života u gradovima i općinama.“
Peršurić zaključuje da IDS ne može podržati ovako predložene zakone jer prostor mora biti u službi ljudi, a ne kapitala. „Razvoj da – ali održiv. Investicije da – ali ne nauštrb građana. Planiranje da – ali u rukama onih koji u tim sredinama žive i stvaraju. Prostor je ograničen i neprocjenjivo vrijedan resurs.“
Želja za brzom zaradom skupo je stajala 35-godišnjaka s područja Pule. Nakon što je putem društvene mreže pronašao platformu za ulaganje u zlato i druge sirovine, nepoznatoj je osobi dao podatke svoje bankovne kartice i tokena te ostao bez više tisuća eura.
Sve češće otimaju hranu turistima, napadaju prolaznike i bez straha ulaze na terase i balkone. Galebovi su posljednjih godina postali jedan od najvećih ljetnih "problema" na obali, a stručnjaci objašnjavaju zašto se njihovo ponašanje toliko promijenilo.
Jedna od najvažnijih novosti predviđa mogućnost da vozači tehnički pregled obave u bilo kojoj državi članici Europske unije, a ne isključivo u zemlji u kojoj je vozilo registrirano.
Mobilna ambulanta pojačanje je rekordne ljetne mreže zdravstvene zaštite turista: planom za 2026. obuhvaćene su 62 lokacije u 11 županija - 2025. ih je bilo 40, a 2024. godine 37.
Nakon akcije USKOK-a u Bujama oglasio se HDZ Buje, poručivši kako ne želi prejudicirati odgovornost, ali ističe da građani zaslužuju odgovore te da interesi grada moraju ostati na prvom mjestu.
U priopćenju koje potpisuje predsjednik HDZ-a Pazin Endi Rimanić navodi se kako će od nadležnih zatražiti nadzor zakonitosti postupanja na sjednici te inzistirati da se na sljedećoj sjednici vijećniku omogući replika za koju tvrde da mu je bila uskraćena.
''Moja je odgovornost štititi interese Grada Rovinja-Rovigno, osigurati odgovorno upravljanje javnim sredstvima i, kada uočim prostor za poboljšanja, pokrenuti potrebne promjene. Upravo to i činim'', poručio je Nimčević.
Istarska županija nastavlja ulagati u projekte koji povezuju održivu poljoprivredu, zaštitu okoliša i razvoj ruralnog prostora. Među prioritetima su nova ulaganja u infrastrukturu, potpore proizvođačima i međunarodna suradnja, istaknuo je pročelnik Ezio Pinzan.
Saborski zastupnik IDS-a Anteo Milos upozorio je kako je dostupnost javnog autobusnog prijevoza postala jedno od ključnih pitanja kvalitete života građana, posebno u Istri, gdje su brojna manja naselja danas prometno slabije povezana nego prije.
Hrvatska je u prvoj polovici godine zadržala prošlogodišnje turističke rezultate, no premijer Andrej Plenković upozorio je da je zemlja dosegla granice daljnjeg rasta te poručio kako će konkurentnost ubuduće najviše ovisiti o odnosu cijene i kvalitete usluge.