„Prostor je javno dobro, a ne poligon za investitore“: IDS-ov Peršurić oštro protiv novih zakona
Loris Peršurić (IDS) upozorio je da novi zakoni o prostornom uređenju i gradnji pretvaraju hrvatski prostor u „igračku kapitala“, dok lokalne zajednice ostaju bez ključnih ovlasti, a javni interes pada u drugi plan.
IstraIN
25 Studeni 2025 I 14:00
Foto: IDS
Nakon prošlotjedne burne rasprave u Hrvatskom saboru o paketima zakona o prostornom uređenju i gradnji, predsjednik IDS-a i saborski zastupnik Loris Peršurić je za saborskom govornicom ponovno otvorio tu temu te upozorio da predloženi propisi predstavljaju ozbiljan korak unazad u zaštiti javnog interesa i ulozi lokalnih zajednica u upravljanju prostorom.
„Radi se o zakonima koji otvaraju prostor centralizaciji, zaobilaženju lokalnih zajednica i stvaranju sustava u kojem će oni koji imaju najviše kapitala imati i najveći utjecaj na prostorni razvoj Hrvatske.
"Zadovoljni smo što je naš rad prepoznat i što je šest amandmana prihvaćeno, jer u IDS-u dosljedno djelujemo u interesu građana Istre, Rijeke i Kvarnera. IDS nastavlja raditi predano, a odluku o konačnom glasanju donijet će do petka naša stranačka tijela.", kazao je Peršurić.
„Cijene stručnih ekskurzija i terenske nastave u Hrvatskoj, pa tako i u Istri, u nekim su slučajevima udvostručene u odnosu na prije petnaestak godina. Jednodnevna škola u prirodi, koja je donedavno stajala 150 do 200 kuna, danas doseže 50 ili 60 eura", kazao je Peršuić
13:35Prije 362 d28.10.2025
Novi mehanizmi u zakonima omogućuju situacije koje se lako mogu pretvoriti u pritisak na vlasnike zemljišta i izravno zaobilaziti gradove i općine – jedine institucije koje stvarno brinu o javnom interesu.
Rokovi od dvije godine, koje većina lokalnih jedinica nema kapacitet ispuniti, otvaraju vrata da privatni investitori preuzmu inicijativu i diktiraju sadržaj prostornih rješenja“, naglasio je Peršurić.
Kao posebno problematičnu istaknuo je mogućnost proglašavanja projekata od „posebnog interesa“, čime se investitorima daje prioritet, a lokalna samouprava ostaje pasivan promatrač.
IDS naglašava da investitori nisu problem – oni rade svoj posao – već država koja predloženim zakonskim rješenjima stvara sustav u kojem kapital preuzima ulogu planera, dok javni interes ostaje u drugom planu.
Foto: IstraIN
Iako se u zakonima spominje priuštivo stanovanje, Peršurić ističe da IDS rješavanje tog pitanja u potpunosti podržava, ali smatra kako predloženi model ide u krivom smjeru.
„Omogućavanje gradnje priuštivih stanova u gospodarskim zonama ili na poljoprivrednim zemljištima ne predstavlja kvalitetno rješenje. To su dijelovi gradova gdje nema infrastrukture, nema vrtića, nema škola, nema normalnih uvjeta za život.
Istovremeno, najatraktivnije stambene zone, one koje bi trebale biti dostupne ljudima koji ovdje žive, opet ostaju rezervirane za najbogatije investitore. Ako to prihvatimo, ljudi će biti potisnuti iz svojih vlastitih sredina“, napominje Peršurić.
Dodaje kako ovakav pristup vodi stihiji, narušavanju kvalitetnog planiranja i daljnjoj centralizaciji na štetu lokalne samouprave, te ističe da je upravljanje prostorom jedan od posljednjih preostalih alata u rukama lokalnih zajednica.
„Nitko bolje od ljudi koji u tim sredinama žive ne zna što im je potrebno. Oduzimanjem tog alata, oduzimaju se i mogućnosti da se očuva identitet, ravnoteža i kvaliteta života u gradovima i općinama.“
Peršurić zaključuje da IDS ne može podržati ovako predložene zakone jer prostor mora biti u službi ljudi, a ne kapitala. „Razvoj da – ali održiv. Investicije da – ali ne nauštrb građana. Planiranje da – ali u rukama onih koji u tim sredinama žive i stvaraju. Prostor je ograničen i neprocjenjivo vrijedan resurs.“
Poslodavci će kandidatima morati otkriti plaću ili njezin raspon najkasnije tijekom razgovora za posao, dok će zaposlenicima morati biti jasni kriteriji za povišice, napredovanja i bonuse.
Od svakih 100 eura turističke potrošnje u hrvatskom gospodarstvu ostaje samo 48 eura, prema istraživanju na koje se pozvao čelnik Valamara Željko Kukurin. Podatak otvara pitanje koliko od snažnog turizma doista koristi imaju domaći poljoprivrednici, proizvođači i dobavljači.
Život u vlastitom kućanstvu bez partnera ili drugih ukućana sve je češći u Europskoj uniji. Prema Eurostatu, broj kućanstava u kojima živi jedna odrasla osoba bez djece porastao je 19,2 posto između 2016. i 2025. godine.
Rovinjska policija istražuje internetsku prijevaru u kojoj je 21-godišnjak ostao bez nekoliko tisuća eura. Mladić je primio poruku u kojoj se od njega tražilo ažuriranje bankovnih podataka, a nakon što je otvorio poveznicu i unio tražene informacije, izgubio je pristup mobilnom bankarstvu.
U Pazinu su započeli radovi na rekonstrukciji i dogradnji Gimnazije i strukovne škole Jurja Dobrile, vrijedni gotovo 2,85 milijuna eura. Škola će dobiti devet novih učionica i dizalo za osobe s invaliditetom, a projekt bi trebao omogućiti organizaciju nastave u jednoj smjeni za više od 600 učenika.
U srpnju 2026. godine u Europskoj uniji podneseno je 34.145 prvih zahtjeva za međunarodnu zaštitu, čak 39 posto manje nego godinu ranije. Prema najnovijim podacima Eurostata, Slovenija je zabilježila najveći broj novih zahtjeva u odnosu na broj stanovnika.