Inicijativa Dajla upozorava: Europska komisija istražuje projekt luke Dajla–Belveder

Povodom predstavljanja projekta izgradnje luke otvorene za javni promet lokalnog značaja Dajla–Belveder, održanog 1. prosinca 2025. u Centru za posjetitelje Novigrad u organizaciji Županijske lučke uprave Umag–Novigrad, iz Inicijative Dajla poručuju da je u tijeku preliminarna istraga Europske komisije o mogućem kršenju prava Europske unije.

O projektu bi se trebalo raspravljati početkom 2026. na Odboru za predstavke Europskog parlamenta. Uvala u kojoj je planirana luka administrativno je podijeljena između Karigadora u općini Brtonigla-Verteneglio i Dajle u gradu Novigradu.

Građani tih područja godinama se pravnim putem protive zahvatima u uvali. Inicijativa smatra da umjesto luke treba razvijati prirodnu plažu i komunalne vezove, na što od 2012. upućuju primjedbe i prijedloge gradskoj i županijskoj vlasti te nadležnim ministarstvima.

Navode da projekt ne jamči vezove za stanovnike jer broj vezova namijenjenih lokalnom stanovništvu nije definiran, što otvara mogućnost njihove komercijalizacije. Smatraju i da je prostorni obuhvat prevelik te da se planira betoniranje većih površina nego što je nužno.

Lokacija planirane luke, upozoravaju, izrazito je nepovoljna – plitka, muljevita i močvarna, uz arheološku i ekološku zaštitu. Luka Dajla–Belveder samo je jedna od tri luke predviđene u istom zaljevu, ukupno s oko 300 planiranih vezova.

IstraIN

Projekti su raspoređeni između različitih nadležnosti, čime se izbjegava obveza kumulativne procjene utjecaja na okoliš, iako Prostorni plan Istarske županije za uvalu dopušta najviše 200 vezova.

Da je kumulativna procjena nužna potvrđuje i skora sjednica povjerenstva Ministarstva zaštite okoliša o procjeni utjecaja na okoliš luke Karigador-Brtonigla, zakazana za 8. prosinca 2025. Time se potvrđuje da u istoj uvali istovremeno teče više postupaka planiranja luka.

Zaljev Dajla–Karigador dio je Natura 2000 područja “Akvatorij zapadne Istre”, a utjecaj projekata na očuvanje divljih vrsta nije jasno utvrđen. U slučaju nepravilnosti, upozoravaju, europska sredstva bi se morala vratiti u proračun EU, na teret građana Hrvatske, dok bi šteta za okoliš i kvalitetu života bila trajna.

IstraIN