Svetvinčenat povlači ručnu: Kraj širenja turističke gradnje, fokus na stanovanje i kvalitetu života
Iza još jedne snažne turističke godine, Općina Svetvinčenat poručuje – daljnje širenje turističke gradnje više nije opcija. Načelnik Dean Perković najavljuje zaokret prema održivosti, stanovanju i kvaliteti života.
Iza Općine Svetvinčenat je iznimno uspješna turistička godina, obilježena rastom od tri posto u odnosu na prethodnu te s gotovo 200 tisuća ostvarenih noćenja. No, umjesto slavljenja brojki, lokalna vlast jasno poručuje kako je vrijeme daljnjeg širenja turističke izgradnje – završeno.
„Moramo razmišljati dugoročno i odgovorno. Na našem području razvijen je dobar i kvalitetan turizam, s gostima koji to prepoznaju, no svjesni smo da smo došli do maksimuma kada je riječ o gradnji“, ističe načelnik Dean Perković.
Svetvinčenat se prostire na čak 82 četvorna kilometra, što je oko 50 posto više od Pule, a obuhvaća 45 sela i zaseoka. Upravo ta prostorna raspršenost često se navodi u raspravama o broju kuća za odmor.
Međutim, kako pojašnjava Perković, kada se broj objekata stavi u odnos s površinom i strukturom naselja, dolazi se do realnih i prosječnih pokazatelja.
„Kod nas pretežno dolaze obitelji s djecom, traže mir, prostor i autentičnost. Imamo sve više sadržaja i to nas veseli, ali razvoj mora imati granicu“, naglašava načelnik.
Na području općine postoje dvije zone koje su danas ocijenjene kao preizgrađene, no riječ je o prostorima koji su, kako ističe Perković, kvalitetno komunalno opremljeni. Istodobno, Općina kontinuirano ulaže u infrastrukturu, no unatoč tome donesena je jasna odluka – daljnje širenje građevinskih zona više nije prihvatljivo.
„Došli smo do zaključka da, što se tiče novih turističkih objekata, moramo povući ručnu. Prioritet moraju imati naši žitelji i svi oni koji ovdje žele trajno živjeti“, poručuje.
U tom smjeru već su poduzeti konkretni koraci. Prostornim planom definirane su zone namijenjene stambenom zbrinjavanju, dok se širenje postojećih naselja zaustavlja. Razlog je jasan – očuvanje prostora i osiguravanje uvjeta za kvalitetan život lokalnog stanovništva.
Foto: IstraIN
„U prošlosti su se resursi dijelili pomalo nekontrolirano. Danas znamo da ono što se eventualno bude moglo graditi mora služiti stanovanju, a ne isključivo turističkoj namjeni“, kaže Perković.
Zanimljiv je i podatak da se velik broj objekata izgrađenih između 1995. i 2000. godine više ne koristi za turistički najam. Zbog neulaganja i gubitka kategorizacije, takvi su objekti sve češće prenamijenjeni u dugoročni najam za stanovanje.
„Turistički objekt mora biti atraktivan i održavan. Oni koji to više nisu, prirodno su se preusmjerili na dugoročno stanovanje, što smatramo pozitivnim i zdravim trendom“, dodaje načelnik.
Cilj Općine Svetvinčenat je jasan – pozicionirati se kao destinacija s četiri zvjezdice, ali pritom paralelno podizati i kvalitetu svakodnevnog života svojih stanovnika. U tom kontekstu Perković podsjeća i na razvojni put općine.
'Ne možemo graditi unedogled'
„Svetvinčenat je nekoć bio među tri najnerazvijenije općine. Model kuća za odmor omogućio je obnovu objekata, dodatne prihode i podizanje razine blagostanja. Ljudi danas, uz svoj posao, imaju i dodatni izvor prihoda, što je vidljivo u cijeloj zajednici“, ističe.
Ipak, daljnji razvoj više neće biti vođen kvantitetom. Prema odredbama Prostornog plana Istarske županije, širenje građevinskog područja izravno je vezano uz gustoću naseljenosti i broj stanovnika.
„Ne možemo graditi unedogled ako nemamo žitelje. Postoji jasna formula. Neka će se naselja, zbog prirodnog prirasta, moći minimalno širiti, ali velik dio njih više neće imati tu mogućnost“, zaključuje Perković.
Poruka iz Svetvinčenta jasna je i nedvosmislena – prostor je dosegnuo svoje granice, a budućnost razvoja vidi se u održivosti, stanovanju i ravnoteži između turizma i života lokalne zajednice.
Na ulazu u sportsku dvoranu u Kašteliru postavljen je automatski vanjski defibrilator, uređaj namijenjen pružanju pomoći u slučaju iznenadnog srčanog zastoja. Za nabavu i postavljanje izdvojeno je 4.322,50 eura, a planirana je i edukacija mještana za njegovu pravilnu uporabu.
Nekoliko ugostiteljskih objekata iz Istre i Primorja nabavilo je u rujnu sporne cherry rajčice u poslovnici Metroa u Trstu. Državni inspektorat utvrdio je da su objekti poslovali sezonski i sada su zatvoreni, a prijave potrošača koje bi upućivale na trovanje povezano s njima nisu zaprimljene.
Više od dva mjeseca nakon uhićenja, 73-godišnjak osumnjičen za izazivanje požara na području Marčane i Barbana ostaje u istražnom zatvoru. Tereti ga se da je palio suho raslinje, a vatra je prijetila i stambenim objektima.
Tragovi svakodnevice, osobne intervencije i promjene koje oblikuju prostor u kojem živimo tema su izložbe fotografija „Tragovi stanara“ pulskog autora Marka Krnjajića, koja se večeras otvara u Rovinju.
Nakon spornih povika koji su se proteklih dana čuli na Poljudu, iz IDS-a su poručili da sloboda govora ne može biti opravdanje za mržnju ni javno veličanje fašističkih ideologija. Od nositelja javnih dužnosti očekuju jasnu osudu, bez relativiziranja.
Grad Poreč-Parenzo u prosincu će isplatiti božićnicu od 111,49 eura za oko pet tisuća građana. Pravo na naknadu prošireno je na sve umirovljenike bez obzira na dob, a dio korisnika zahtjev mora podnijeti do 15. prosinca.
Rebalansom rovinjskog proračuna, koji doseže 67,35 milijuna eura, povećavaju se ulaganja u infrastrukturu i socijalne programe. Božićnice rastu na 100 eura, no SDP – Možemo! – SU upozorava da cenzus od 800 eura i dalje isključuje dio umirovljenika.
Na zajedničkoj sjednici u Pazinu gradonačelnik Pule Peđa Grbin poručio je da će Kaštijun jednom biti zatvoren te da se u iduće tri godine mora odrediti nova lokacija za županijski centar.
Zatvaranje građevinske deponije u Rovinju otvorilo je raspravu: direktor Komunalnog servisa Želimir Laginja prozvao je Grad zbog bankarske garancije, a gradonačelnik Emil Nimčević kaže da dozvola za sanaciju nikad nije aktivirana.
Na sjednici Gradskog vijeća Rovinja gradonačelnik Emil Nimčević osvrnuo se na prijedlog razrješenja direktora Komunalnog servisa Želimira Laginje, navodeći da je izgubio povjerenje u način vođenja društva. Najavio je i da će predložiti razmatranje mogućnosti razrješenja članova Nadzornog odbora.