EU pooštrava borbu protiv okolišnog kriminala: Za najteža djela i do 10 godina zatvora

Od četvrtka, 21. svibnja 2026. godine, u državama članicama Europske unije počela se u potpunosti primjenjivati nova direktiva o zaštiti okoliša putem kaznenog prava, kojom EU želi ozbiljne slučajeve uništavanja okoliša strože kažnjavati i učinkovitije procesuirati.

Nova pravila odnose se na kaznena djela poput ilegalnog odlaganja otpada, teškog onečišćenja okoliša, uništavanja ekosustava, nezakonitog gospodarenja otpadom, trgovine drvom povezane s deforestacijom te nezakonitog ispuštanja fluoriranih stakleničkih plinova.

Direktiva zamjenjuje onu iz 2008. godine, za koju je Europska komisija ocijenila da nije u potpunosti ostvarila ciljeve te da među državama članicama postoje velike razlike u kažnjavanju okolišnog kriminala.

Prema novim pravilima, fizičke osobe za najteža kaznena djela protiv okoliša koja uzrokuju smrt mogu biti kažnjene s do deset godina zatvora, dok su za pravne osobe predviđene kazne do 40 milijuna eura. Uvedena je i posebna kategorija kvalificiranog kaznenog djela za slučajeve koji uzrokuju široko rasprostranjenu i znatnu štetu zraku, vodi, tlu ili ekosustavima.

Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan još je prošle godine izjavio kako će provedba direktive biti „vrlo zahtjevan posao“, prvenstveno zbog velikog broja tzv. blanketnih kaznenih djela, odnosno djela koja se oslanjaju na druge zakone i propise. Naveo je kako je osnovana međuresorna radna skupina za prijenos direktive u hrvatsko zakonodavstvo te da će velik dio posla uključivati edukaciju sudaca, državnih odvjetnika, policije i drugih nadležnih tijela.

Habijan je također istaknuo da su neka kaznena djela obuhvaćena direktivom već sadržana u hrvatskom Kaznenom zakonu, no nova pravila dodatno obuhvaćaju područja poput proizvoda povezanih s deforestacijom i fluoriranih stakleničkih plinova.

Foto: Srećko Niketić/PIXSELL

Prema dostupnim informacijama, Hrvatska još nije u potpunosti uskladila zakonodavstvo s novom direktivom. Zasad se Direktiva (EU) 2024/1203 spominje tek u izmjenama Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti iz listopada prošle godine, kojima je zaštita zviždača proširena i na prijave kaznenih djela protiv okoliša.

Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Gordan Bosanac ocijenio je kako direktiva predstavlja korak naprijed jer proširuje broj okolišnih kaznenih djela te uvodi strože kazne i dodatne mehanizme potpore državama članicama i tijelima progona. Ipak, upozorio je da je iz konačnog teksta izostavljena kaznena odgovornost za izazivanje šumskih požara, što smatra posebno važnim za mediteranske zemlje poput Hrvatske.

Bosanac smatra da je hrvatsko zakonodavstvo već sada relativno usklađeno s novim pravilima, ali upozorava da će dodatne izmjene ipak biti potrebne, osobito u području zaštite zviždača, oduzimanja imovine počiniteljima okolišnih kaznenih djela i pristupa informacijama. Također je kritizirao kašnjenje s prijenosom direktive u domaće zakonodavstvo.

Nova pravila dolaze u trenutku kada se okolišni kriminal sve češće povezuje s organiziranim kriminalom i korupcijom, osobito u slučajevima ilegalnog odlaganja otpada, nezakonite eksploatacije resursa i prekogranične trgovine opasnim tvarima. Procjenjuje se da su kaznena djela protiv okoliša među najprofitabilnijim oblicima organiziranog kriminala u Europskoj uniji.

Direktiva zato, uz strože kazne, državama članicama nameće i obvezu osiguravanja specijaliziranih istražitelja, bolje koordinacije institucija te snažnije zaštite osoba koje prijavljuju zločine protiv okoliša.

U praksi bi to trebalo značiti da će ozbiljni slučajevi onečišćenja okoliša i uništavanja prirode ubuduće češće biti tretirani kao kaznena djela, a ne samo kao prekršaji.