Miletić o Uljaniku nakon sporazuma sa Španjolcima: “Pula ima znanje i potencijal za velike brodove”
Župan Boris Miletić poručio je kako Uljanik i dalje ima velik razvojni potencijal te izrazio zadovoljstvo strateškim sporazumom sa španjolskim partnerima koji bi mogao osigurati budućnost brodogradilišta i nova radna mjesta.
Istarski župan Boris Miletić poručio je kako Uljanik i dalje ima značajan razvojni potencijal, komentirajući današnje potpisivanje strateškog sporazuma o suradnji predstavnika pulskog brodogradilišta sa španjolskim partnerima u Zagrebu.
O budućnosti Uljanika govorio je na redovitoj konferenciji za novinare Istarske županije, na kojoj je predstavio aktivnosti i projekte obilježene tijekom svibnja.
Na upit novinara o današnjem potpisivanju strateškog sporazuma o suradnji predstavnika Uljanika sa španjolskim partnerima u Zagrebu te budućnosti pulskog brodogradilišta, župan Boris Miletić ocijenio je kako Uljanik i dalje ima značajan razvojni potencijal.
„Uljanik sigurno ima svoju razvojnu priliku u segmentu brodogradnje i proizvodnje složenih plovnih objekata. Sama lokacija, kao i obuhvat kopna i mora koji su prostornim planovima definirani kao brodograđevna luka, uz korištenje državne koncesije, predstavljaju velik potencijal koji treba kvalitetno iskoristiti“, rekao je župan Miletić, dodavši kako Istra ima stručne i kvalificirane ljude sa znanjem i iskustvom za izgradnju najsloženijih plovnih objekata te izrazivši zadovoljstvo svakom inicijativom koja doprinosi budućnosti Uljanika.
„Drago mi je vidjeti svaku razvojnu inicijativu koja može pridonijeti tome da se taj veliki prostor u srcu Pule koristi kvalitetno i adekvatno. Smatram da je ovo dobar iskorak za budućnost Uljanika, osobito ako će osigurati zaposlenost radnika i održivo korištenje prostora koji Uljanik ima u obuhvatu državne koncesije“, zaključio je župan Miletić.
Govoreći o ostalim aktualnim temama, Miletić je istaknuo kako je svibanj obilježilo niz projekata i manifestacija usmjerenih na očuvanje identiteta Istre, ulaganja u zdravstvo, obrazovanje, sport i ruralni razvoj. Posebno je izdvojio Festivale zavičajnosti, za koje je rekao da iz godine u godinu potvrđuju svoju važnost među djecom i mladima.
Osvrnuo se i na 11. Festival multikulturalnosti u Vodnjanu te poručio kako je multikulturalnost u Istri „način života, a ne parola“.
Foto: Istarska županija
Župan je podsjetio i na nastavak ulaganja u zdravstveni sustav, za što je osigurano više od 365 tisuća eura za Opću bolnicu Pula, Istarske domove zdravlja i Specijalnu bolnicu Martin Horvat u Rovinju, kako bi se dodatno ojačali kapaciteti tijekom turističke sezone.
Među važnijim projektima izdvojio je i nastavak projekta „SKUPA GREMO“, kojim je i ove godine osiguran organizirani prijevoz na kemoterapiju za onkološke bolesnike, kao i ulaganja u sportsku infrastrukturu i potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju.
Na kraju konferencije Miletić je naglasio kako će Istarska županija nastaviti ulagati u projekte koji pridonose kvaliteti života građana, obrazovanju i razvoju Istre kao regije koja želi zadržati svoju posebnost, ali istodobno pratiti suvremene razvojne trendove.
Troje odraslih ljudi pod istim krovom pokušava pronaći način za zajednički život, dok se isprepliću ljubomora, neriješeni odnosi iz prošlosti i apsurdni kompromisi.
Jesenski program tako nastavlja dugogodišnju misiju Edukacijskog gastronomskog centra Istre, koji kroz edukaciju profesionalaca i promociju kvalitetnih lokalnih proizvoda doprinosi razvoju istarske gastronomske scene.
Uoči prvenstvenog dvoboja Istre 1961 i Hajduka, koji se u ponedjeljak, 26. listopada, igra na stadionu Aldo Drosina u Puli, domaći klub objavio je važne upute za navijače. Posebna pravila odnose se na unošenje obilježja gostujućeg kluba, a najavljena je i privremena regulacija prometa.
Za zdravije navike nije nužno odlaziti u teretanu. Novo istraživanje pokazuje da se 24 posto građana Hrvatske gotovo svakodnevno bavi tjelesnom aktivnošću izvan sporta, dok se čak 43 posto nikada ne bavi sportom ili tjelovježbom.
Prosječna neto plaća u Hrvatskoj u trećem tromjesečju 2026. iznosila je 1.586 eura, što je 4,2 posto manje nego u prethodna tri mjeseca. Novo istraživanje otkriva i velike razlike među zanimanjima, županijama te primanjima žena i muškaraca.
U srpnju 2026. godine u Europskoj uniji podneseno je 34.145 prvih zahtjeva za međunarodnu zaštitu, čak 39 posto manje nego godinu ranije. Prema najnovijim podacima Eurostata, Slovenija je zabilježila najveći broj novih zahtjeva u odnosu na broj stanovnika.