Ivana Kekin prozvala ministricu Hrstić zbog dugih lista čekanja u pulskoj bolnici

Saborska zastupnica Možemo! Ivana Kekin danas je u Puli, u sklopu kampanje „Javno zdravstvo DA, Medikol NE!“, upozorila na duge liste čekanja u Općoj bolnici Pula, ustanovi kojom je od 2013. do 2024. godine upravljala današnja ministrica zdravstva Irena Hrstić.

„U ovoj bolnici na pregled kardiologa čeka se 542 dana, na ultrazvuk abdomena 530 dana, a na ultrazvuk dojke 459 dana. To nisu samo brojke. To su ljudi koji mjesecima i godinama čekaju dijagnozu, liječenje ili potvrdu da je s njima sve u redu“, rekla je Kekin.

Dodala je kako je riječ o stanju sustava kojim je Hrstić upravljala kao ravnateljica bolnice, a danas kao ministrica zdravstva.

„Zato imamo pravo pitati: ako liste čekanja nije uspjela riješiti u vlastitoj bolnici, zašto vjeruje da će ih riješiti u cijeloj Hrvatskoj?“, upitala je Kekin.

Kritizirala je i najavljeni model skraćivanja lista čekanja prema kojem bi specijalist određivao u kojem roku pacijent mora obaviti pregled.

„To zvuči dobro, ali nije jasno kako će se to provesti. Osnovni uzrok problema ne nalazi se u tablicama i pravilnicima, nego u devastiranoj primarnoj zdravstvenoj zaštiti“, rekla je.

Naglasila je kako liste čekanja ne počinju u bolnicama, već mnogo ranije, u sustavu obiteljske medicine koji je, prema njezinim riječima, godinama zanemarivan.

„Danas gotovo polovica liječnika koji rade u obiteljskoj medicini nema završenu specijalizaciju iz obiteljske medicine jer ih je sustav ostavio bez dovoljno podrške, mentora i perspektive“, ustvrdila je.

Kekin smatra da predloženi model dodatno centralizira zdravstveni sustav jer liječnici obiteljske medicine i dalje imaju prvenstveno administrativnu ulogu izdavanja uputnica.

„Ako želimo moderan zdravstveni sustav, liječnik obiteljske medicine mora biti njegov temelj. Mora imati znanje, alate i autonomiju za donošenje kliničkih odluka“, poručila je.

Foto: Možemo!

Posebno je upozorila kako je plan Ministarstva zdravstva, prema njezinu mišljenju, matematički neodrživ.

„Ako specijalist napiše da pacijent mora obaviti pretragu u roku od 14 dana, a lista čekanja za tu pretragu već traje godinu dana, odakle će se stvoriti termin? Tko će biti maknut s liste? Ako niste povećali broj liječnika, medicinskih sestara, aparata i termina, onda niste riješili problem, nego ste ga samo preraspodijelili“, rekla je.

Kao drugi veliki uzrok dugih listi čekanja navela je način upravljanja hrvatskim bolnicama.

„Prečesto se napreduje po političkom, a ne stručnom kriteriju. Nitko ne odgovara za duljinu listi čekanja, učinkovitost pojedinih odjela ni rezultate. Istodobno, dio ljudi koji upravljaju zdravstvenim sustavom izravno ili neizravno profitira od privatnog sektora i listi čekanja koje građane usmjeravaju prema privatnim poliklinikama“, istaknula je.

Zaključno je poručila kako se problem dugih listi čekanja neće riješiti novim pravilnicima i administrativnim mjerama.

„Liste čekanja od 500 dana neće nestati novim naputcima i tablicama ministrice Hrstić. Nestat će tek kada se počnu rješavati njihovi uzroci, a to znači bolje upravljanje bolnicama, jačanje primarne zdravstvene zaštite i sustav u kojem novac ide u javno zdravstvo, a ne u privatne profite. Građanima Istre treba sustav koji rješava uzroke čekanja, a ne samo drukčije raspoređuje ljude u redu“, zaključila je Kekin.