Paus u Saboru kritizirao izmjene Zakona o neprijavljenom radu: 'Zakonom se briše njegov najvažniji dio'
U Saboru je održana rasprava o izmjenama Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada, a saborski zastupnik IDS-a Dalibor Paus upozorio je kako se predloženim rješenjima bitno sužava dosadašnja definicija neprijavljenog rada i slabi njegova stvarna primjena.
Raspravljajući o Zakonu o suzbijanju neprijavljenog rada, saborski zastupnik IDS-a Dalibor Paus, upozorio je kako se predloženim izmjenama napušta temeljna ideja zbog koje je važeći Zakon i donesen 2022. godine.
„Dok je dosadašnji zakon neprijavljeni rad promatrao u širem smislu – kao svaku situaciju u kojoj su radnik i država zakinuti za svoja prava i davanja – novim se prijedlogom taj pojam svodi gotovo isključivo na pitanje formalne prijave radnika, a iz definicije neprijavljenog rada briše se upravo ono što je bilo njezino najvažnije proširenje: rad na veći broj sati od prijavljenih, isplata dijela plaće „na ruke“ te neisplata pune naknade za obavljeni rad“, napomenuo je Paus.
Podsjetio je na izjavu gradonačelnika Zaprešića Željka Turka, koji je, protiveći se zbrinjavanju otpada u svom gradu, poručio da su mu interesi građana Zaprešića uvijek na prvom mjestu.
Ukazao je i na apsurd razvojne politike koja s jedne strane govori o društvu znanja, umjetnoj inteligenciji, digitalizaciji i inovacijama, dok s druge strane upravo sektor koji obrazuje buduće liječnike, inženjere, znanstvenike i poduzetnike ostaje među slabije vrednovanima u javnom sektoru.
11:00Prije 131 d16.06.2026
Drugim riječima, više nije važno radi li radnik osam, deset ili dvanaest sati ako je formalno prijavljen i više nije problem ni ako se dio plaće isplaćuje izvan službenih evidencija. Time se odustaje od borbe protiv najčešćih oblika prikrivenog neprijavljenog rada, dodao je Paus i naglasio kako takav pristup šteti svima.
Smatra da se time šteti radnicima kojima se umanjuju buduće mirovine, socijalna prava i kreditna sposobnost, zatim i državi koja ostaje bez dijela poreza i doprinosa te poštenim poslodavcima koji posluju zakonito, dok se onima koji zaobilaze pravila otvara prostor za nelojalnu konkurenciju.
''Zato nije jasno zbog čega se iz Zakona uklanja upravo onaj dio koji je bio njegov glavni cilj kada je donesen - umjesto da se neprijavljeni rad suzbija u svim njegovim oblicima, predložene izmjene svode ga na puku administrativnu kategoriju – pitanje je li radnik prijavljen ili nije'', ukazao je Paus.
Naglasio je da neprijavljeni rad nije samo neprijavljeni radnik, već je neprijavljeni rad i svaki sat koji nije evidentiran, svaka plaća koja nije isplaćena kroz sustav i svako pravo koje je radniku uskraćeno.
"Godinama otpada fasada, prozori se ne mogu zatvoriti, a jedna od najprepoznatljivijih zgrada u centru Pule izgleda kao ogledalo nebrige i improvizacije“, naglasio je Paus.
Dvije žene ozlijeđene su u prometnoj nesreći koja se u subotu ujutro dogodila na raskrižju Vodnjanske ceste i Partizanskog puta. Jedna je zadobila teške, a druga lakše tjelesne ozljede, dok protiv 76-godišnjeg vozača slijedi kaznena prijava.
Hrvatska je noćas prešla na zimsko računanje vremena. Kazaljke su u 3 sata vraćene na 2, pa smo dobili sat vremena više za spavanje. No promjena sata donosi i novu satnicu jeftinije električne energije za kućanstva s dvotarifnim brojilima.
Neobičan incident dogodio se u petak rano ujutro u Poreču, kada je 41-godišnjak pod utjecajem alkohola došao u policijsku postaju požaliti se da nema interneta.
Društveni dom u Škropetima u petak navečer pretvorio se u pravo središte smijeha, zabave, taktičkih nadmudrivanja i odličnog druženja. Večer društvenih igara okupila je brojne zaljubljenike u igranje, od najmlađih do starijih i iskusnijih igrača.
Pulska prometna policija zabilježila je prometnu nesreću na Šijanskoj cesti u kojoj je 54-godišnji vozač, pod utjecajem čak 3,19 promila alkohola, automobilom naletio na prometni znak.
U srpnju 2026. godine u Europskoj uniji podneseno je 34.145 prvih zahtjeva za međunarodnu zaštitu, čak 39 posto manje nego godinu ranije. Prema najnovijim podacima Eurostata, Slovenija je zabilježila najveći broj novih zahtjeva u odnosu na broj stanovnika.