Paus protiv zamrzavanja plaća: Prvo ispravite nepravdu prema učiteljima i nastavnicima
Ukazao je i na apsurd razvojne politike koja s jedne strane govori o društvu znanja, umjetnoj inteligenciji, digitalizaciji i inovacijama, dok s druge strane upravo sektor koji obrazuje buduće liječnike, inženjere, znanstvenike i poduzetnike ostaje među slabije vrednovanima u javnom sektoru.
Saborski zastupnik IDS-a Dalibor Paus govoreći o najavljenom Vladinom prijedlogu ograničavanja rasta plaća u javnom sektoru, upozorio je da se u Hrvatskoj danas najmanje isplati biti visokoobrazovan upravo u obrazovanju te da prije bilo kakvog „zamrzavanja“ plaća treba otvoriti pitanje položaja zaposlenih u sustavu obrazovanja.
„Prije nego što razgovaramo o zamrzavanju plaća, moramo odgovoriti na jednostavno pitanje – što točno zamrzavamo? Zamrzavamo li pravedan sustav ili zamrzavamo nepravdu?“, upitao je Paus.
Podsjetio je na izjavu gradonačelnika Zaprešića Željka Turka, koji je, protiveći se zbrinjavanju otpada u svom gradu, poručio da su mu interesi građana Zaprešića uvijek na prvom mjestu.
Saborski zastupnik IDS-a Dalibor Paus optužio je Vladu za dvostruke kriterije, tvrdeći da štiti stečena prava velikih investitora, dok malim privatnim iznajmljivačima retroaktivno mijenja uvjete poslovanja.
11:41Prije 78 d07.07.2026
Podsjetio je kako su obrazovni sindikati još prilikom donošenja nove Uredbe o koeficijentima 2024. godine, upozoravali da predložena rješenja neće ukloniti postojeće nejednakosti te da se obrazovanje ponovno stavlja u nepovoljniji položaj.
Dvije godine kasnije, smatra Paus, podaci Državnog zavoda za statistiku potvrđuju da relativni položaj učitelja i nastavnika u odnosu na druge visokoobrazovane zaposlenike javnog sektora i dalje ostaje nepovoljan.
''Prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna neto plaća zaposlenog s visokom stručnom spremom u obrazovanju iznosila je 1.758 eura, dok je u javnoj upravi i obrani iznosila je 1.979 eura. Dakle, visokoobrazovani zaposlenik u obrazovanju prima 221 euro manje od usporedivog zaposlenika u javnoj upravi'', istaknuo je Paus.
Ukazao je i na apsurd razvojne politike koja s jedne strane govori o društvu znanja, umjetnoj inteligenciji, digitalizaciji i inovacijama, dok s druge strane upravo sektor koji obrazuje buduće liječnike, inženjere, znanstvenike i poduzetnike ostaje među slabije vrednovanima u javnom sektoru.
„Ako postupci budu trajali godinama prije nego što sud utvrdi da je riječ o zlouporabi prava, sama svrha zakona bit će dovedena u pitanje“, napomenuo je Paus i dodao da učinkovita zaštita mora biti i brza zaštita.
Paus je naglasio potrebu izmjene pravila za obrtnike koji nakon odlaska u mirovinu žele nastaviti raditi. Ocijenio je nelogičnim da se ljudima koji žele ostati aktivni smanjuje mirovina zbog rada, posebno u trenutku kada Hrvatskoj nedostaje radne snage.
15:12Prije 119 d27.05.2026
„Država ne može govoriti o važnosti obrazovanja, a istovremeno slati poruku da se rad u obrazovanju manje cijeni od usporedivih poslova u drugim dijelovima javnog sektora“, napomenuo je Paus.
Osvrćući se na Vladine pozive na solidarnost, naglasio je kako solidarnost nije problem, ali da nije pravedno dodatni teret tražiti od onih koji su već na začelju sustava.
„Ako svi trebamo podnijeti dio tereta, podnesimo ga svi. Ali prije toga ispravimo očite nepravde koje postoje unutar sustava. Ne možemo zamrznuti stanje u kojem su učitelji i nastavnici manje vrednovani od usporedivih visokoobrazovanih zaposlenika u drugim dijelovima javnog sektora. Ne možemo zamrznuti nepravdu i nazvati to reformom“, poručio je.
Zaključno je pozvao Vladu da prije donošenja bilo kakvih mjera koje ograničavaju rast plaća preispita položaj zaposlenih u obrazovanju, odnose koeficijenata unutar javnog sektora te otvori ozbiljan dijalog o vrednovanju rada onih koji obrazuju buduće generacije.
Muškarca se sumnjiči da je početkom veljače ove godine sa 73-godišnjakinjom dogovorio građevinske radove na kući u Umagu. Žena mu je za radove platila više tisuća eura, no 43-godišnjak ih, prema sumnjama policije, nije dovršio.
Ministar se osvrnuo i na sigurnost opskrbe gorivom. Poručio je da su zalihe popunjene te da opskrba nije ugrožena. Prema njegovim riječima, Hrvatska bi i u slučaju potpunog prekida novih isporuka mogla funkcionirati oko pola godine bez ograničenja.
Tijekom susreta razmijenjena su znanja, iskustva i informacije iz različitih područja rada, a JU NP Brijuni dobila je i konkretne prijedloge i preporuke za daljnje unaprjeđenje vlastitih aktivnosti. Istaknuta je važnost kontinuirane komunikacije i međusobne suradnje svih nadležnih tijela.
Podsjetio je na izjavu gradonačelnika Zaprešića Željka Turka, koji je, protiveći se zbrinjavanju otpada u svom gradu, poručio da su mu interesi građana Zaprešića uvijek na prvom mjestu.
Posjetitelji će tako u poslijepodnevnim satima imati priliku razgledati ponudu, obaviti kupnju te izravno se upoznati s proizvodima i njihovim proizvođačima.
„Mene tu ništa ne zabavlja“, poručila je Sanja Radolović nakon rasprave u Saboru o otpadu iz Gospića za Koromačno. Ministrici zamjera izjavu o otpadu u Istri, a Vladu poziva da posluša zaključak Županijske skupštine i povuče odluku.
Lorena Boljunčić zatražila je odgovore o provedbi najavljenih ulaganja u Calucemu nakon što su građani na društvenim mrežama objavljivali snimke oblaka dima iz cementare. Od Grada traži i osnivanje neovisnog stručnog tijela.
Pazinska gradonačelnica Suzana Jašić, u ime Kluba vijećnika Možemo!, odgovorila je istarskom HDZ-u: oko 13 tisuća tona otpada u Pazinu čeka sanaciju već šest godina, a država mora preuzeti odgovornost.
Nakon sjednice Županijske skupštine oglasio se i istarski HDZ, prozvavši IDS, SDP i Nezavisnu listu Borisa Miletića zbog, kako tvrde, dvostrukih mjerila u gospodarenju otpadom. Anton Kliman poručuje da Pazin i Kaštijun i dalje čekaju rješenje te traži jednake kriterije za sav otpad.
SDP Istarske županije poručio je nakon sjednice Županijske skupštine da je Istra jasno rekla „ne“ otpadu iz Gospića, a istodobno su prozvali župana Borisa Miletića zbog Plana gospodarenja otpadom koji, tvrde, kasni više od dvije i pol godine.