Velika obnova istarske željeznice: U prugu ulažu 55 milijuna eura
U tijeku je najveća obnova željezničke infrastrukture u Istri u posljednjih nekoliko desetljeća. U projekt vrijedan 55 milijuna eura uključena je obnova 50 kilometara pruge od slovenske granice do Svetog Petra u Šumi, a nakon završetka radova vlakovi će prometovati brže i sigurnije.
Nakon godina bez značajnijih ulaganja, željeznička infrastruktura u Istri prolazi kroz najveću obnovu u novijoj povijesti.
U tijeku su radovi na regionalnoj pruzi R101, na dionici od državne granice sa Slovenijom preko Buzeta do Svetog Petra u Šumi, dugoj 50 kilometara, što predstavlja približno trećinu ukupne željezničke mreže u Istarskoj županiji.
Riječ je o investiciji vrijednoj 55 milijuna eura, koja se financira kreditom Europske investicijske banke uz potporu Vlade Republike Hrvatske, dok je završetak radova planiran tijekom 2028. godine. Ugovor za izvođenje radova potpisan je u ožujku prošle godine, a projekt izvodi tvrtka Strabag.
Projekt obuhvaća cjelovitu obnovu kolosijeka i skretnica, rekonstrukciju željezničko-cestovnih prijelaza, sanaciju klizišta, propusta i odvodnih kanala te modernizaciju signalno-sigurnosnog i prometno-upravljačkog sustava.
Cilj je povećati sigurnost i pouzdanost željezničkog prometa, ali i skratiti vrijeme putovanja.
Jedna od najvažnijih promjena bit će povećanje najveće dopuštene brzine vlakova. Na obnovljenoj dionici vlakovi će umjesto dosadašnjih 50 do 60 kilometara na sat moći prometovati brzinom do 80 kilometara na sat, što bi trebalo doprinijeti atraktivnosti željezničkog prijevoza u Istri.
Sljedeći cilj – obnova pruge do Pule
Govoreći o prometnim projektima u Istri, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković istaknuo je kako se nakon završetka ove dionice obnova treba nastaviti prema Puli, čime bi se postupno modernizirala cijela istarska željeznička mreža.
Uz obnovu pruge, sve se češće spominje i razvoj sustava Park & Ride, kojim bi se smanjio broj automobila koji svakodnevno ulaze u Pulu.
Na tu se temu nadovezao saborski zastupnik Anton Kliman, koji je podsjetio na inicijativu izgradnje Park & Ride terminala na izlazu s Istarskog ipsilona Vodnjan-jug.
Ideja predviđa da vozači ondje ostave automobile te do Pule nastave putovanje čestim željezničkim linijama, čime bi se rasteretile gradske prometnice i smanjile gužve tijekom turističke sezone.
Foto: IstraINOleg Butković i Anton Kliman
Obnova pruge od granice sa Slovenijom do Svetog Petra u Šumi tek je prvi korak u širem planu razvoja željezničkog prometa u Istri.
Vlada je ranije najavila i izradu studija koje će analizirati mogućnosti elektrifikacije istarske željezničke mreže te njezina povezivanja s Primorsko-goranskom županijom i ostatkom Hrvatske, uključujući izgradnju novog tunela prema riječkom području.
Takvim bi se projektima Istra prvi put izravno povezala s nacionalnom i europskom željezničkom mrežom.
Nakon nekoliko dana bogatog programa u sklopu Šetemane od Jakovlje, Kanfanar danas slavi središnji dan svoje najveće i najpoznatije pučke fešte. Posjetitelje očekuju tradicionalna smotra istarskih volova, sajam domaćih proizvoda i večernji koncert Željka Bebeka.
U tijeku je najveća obnova željezničke infrastrukture u Istri u posljednjih nekoliko desetljeća. U projekt vrijedan 55 milijuna eura uključena je obnova 50 kilometara pruge od slovenske granice do Svetog Petra u Šumi, a nakon završetka radova vlakovi će prometovati brže i sigurnije.
Udruga Glas poduzetnika oštro je kritizirala izjavu premijera Andreja Plenkovića da su paušalni obrtnici s prometom do 40.000 eura "istinski obrtnici". Poručuju kako u Hrvatskoj ne postoje "istinski" i "neistinski" obrtnici te od Vlade traže analize koje opravdavaju najavljene porezne izmjene.
Ranokršćanski mozaici u Betigi ponovno su ugledali svjetlo dana nakon više od 40 godina – Arheološki muzej Istre potvrdio je njihovu iznimnu vrijednost i najavio daljnja istraživanja te obnovu ovog značajnog lokaliteta.
Grad Umag nastavlja pripreme za izgradnju skloništa za napuštene životinje. Nakon uređenja i ograđivanja parcele, uskoro bi trebala započeti izrada projektne dokumentacije, a plan je da sklonište bude dovršeno do sredine 2028. godine.
U Osijeku je održan sastanak Nacionalnog kriznog stožera za afričku svinjsku kugu na kojem su dogovorene dodatne mjere za suzbijanje bolesti. Pojačat će se kontrole na gospodarstvima i graničnim prijelazima, a proširuju se i zone ograničenja.
Rovinjska oporba zatražila je ostavku gradonačelnika Emila Nimčevića, optuživši ga za političku odgovornost zbog visokih otpremnina u gradskim poduzećima, netransparentnog upravljanja i odbijanja preuzimanja odgovornosti za odluke koje su, tvrde, donijeli njemu bliski ljudi.
Županijski vijećnik platforme Možemo! Slaven Boljun ponovno je prozvao istarskog župana Borisa Miletića zbog kašnjenja izvanredne revizije Istarskog veleučilišta. Tvrdi da nalaz kasni gotovo godinu dana te traži da se vijećnicima i javnosti napokon objasni gdje je revizija i kada će biti objavljena.
Nakon rasprave o visokim otpremninama u gradskim poduzećima, gradonačelnik Rovinja Emil Nimčević poručio je kako je još početkom srpnja pokrenuo pregled ugovora te pozvao direktore da pristanu na smanjenje ugovorenih otpremnina.
Neispravni ledomat na pulskoj tržnici izazvao je raspravu na sjednici Gradskog vijeća. Dok vijećnik Daniel Deković tvrdi da zakupci traže nabavu novog uređaja, iz Tržnice poručuju kako za zajednički ledomat više nema interesa.
Moguća otpremnina predsjednika Uprave Komunalnog servisa Rovinj Želimira Laginje od oko 126 tisuća eura izazvala je burnu raspravu na sjednici Gradskog vijeća.
Postoji li doista milijunski dug Vodovoda Pula prema Butonigi ili je riječ o političkim optužbama? To je pitanje na sjednici pulskog Gradskog vijeća ponovno otvorio vijećnik Daniel Deković, a gradonačelnik Peđa Grbin poručio je kako u poslovnim knjigama takav dug nije evidentiran.
Predstavljajući izvješće, gradonačelnik je istaknuo kako se Gradska uprava u proteklom razdoblju usmjerila na istodobnu realizaciju velikih infrastrukturnih ulaganja i mjera koje građanima neposredno olakšavaju svakodnevni život