Gospić je upozorenje državi: IDS, Unija Kvarnera i PGS izlaze sa sedam konkretnih mjera

IDS, Unija Kvarnera i PGS upozorili su kako slučaj s otpadom u Gospiću nije samo lokalni problem, već, kako tvrde, pokazatelj ozbiljnih nedostataka hrvatskog sustava gospodarenja otpadom. Poručuju da su potrebne hitna sanacija i odgovornost za propuste, ali i cjelovita reforma sustava kako se slični slučajevi više ne bi ponavljali.

Ističu kako činjenica da su deseci tisuća tona otpada mogli završiti zakopani na jednoj lokaciji pokazuje da nadzor i kontrola tokova otpada nisu funkcionirali. Posljedice takvog sustava, upozoravaju, u konačnici snose građani kroz javni novac, potencijalne rizike za zdravlje i štetu za okoliš.

Podsjećaju pritom da je Strategija gospodarenja otpadom još 2005. predvidjela uspostavu regionalnih i županijskih centara, zatvaranje odlagališta i stvaranje cjelovitog sustava obrade otpada. Više od dva desetljeća poslije, tvrde, taj sustav još uvijek nije u potpunosti uspostavljen.

Kao primjer županija koje su svoje obveze odradile navode Istarsku i Primorsko-goransku županiju, koje su sanirale odlagališta, izgradile centre i u sustav uložile značajna sredstva.

„Ne možemo više prihvaćati sustav u kojem oni koji su na vrijeme izvršili svoje obveze, ulagali stotine milijuna eura i izgradili potrebnu infrastrukturu danas plaćaju cijenu tuđeg kašnjenja i neodgovornosti.

Istra i Kvarner pokazali su da se obveze mogu izvršavati, ali pojedinačne županije ne mogu same riješiti problem koji je nacionalan“, poručio je predsjednik IDS-a Loris Peršurić.

Naglasio je kako država mora osigurati jednake uvjete, jasna pravila i potrebne kapacitete za sve tokove otpada.

Poseban problem, prema njihovim tvrdnjama, predstavljaju SRF, odnosno gorivo iz otpada, te mulj iz pročistača, za koje Hrvatska još uvijek nema dovoljno razvijene kapacitete i dugoročno održiva rješenja.

Foto: Srećko Niketić/PIXSELL

„Hrvatska godišnje proizvodi desetke tisuća tona SRF-a za koje nema osigurano tržište ni dostatne kapacitete za energetsku oporabu, a istodobno mulj iz pročistača postaje jedan od najvećih neriješenih tokova otpada u državi“, upozorio je Darijo Vasilić iz PGS-a.

Dodaje kako se, dok se ne uspostavi jasan model obrade, zbrinjavanja i financiranja tih frakcija, troškovi nastavljaju prelijevati na centre za gospodarenje otpadom, komunalna društva, lokalnu samoupravu i građane.

IDS, Unija Kvarnera i PGS upozoravaju i na nedovoljno razvijeno tržište sekundarnih sirovina, nedostatne kapacitete oporabitelja te potrebu za učinkovitijim nadzorom domaćih i prekograničnih tokova otpada.

„Danas nitko nije amnestiran kada govorimo o gospodarenju otpadom, od državne do regionalne razine. Zato treba žurno donijeti učinkovite mjere i zakonsku regulativu kako bi se sustav trajno uredio“, poručio je predsjednik Unije Kvarnera Marko Boras Mandić.

'Potrebno je odmah djelovati'

Dodao je da svatko tko je kršio zakon i pritom ugrožavao zdravlje ljudi i prirodu mora odgovarati i biti najstrože kažnjen.

Tri stranke stoga predlažu sedam konkretnih mjera: izradu nacionalne bilance i jedinstvenog sustava praćenja svih tokova otpada, izgradnju mreže regionalnih centara za biootpad, izgradnju do tri regionalne energane na otpad za rješavanje SRF-a i mulja te korištenje cementara za kvalitetni SRF uz stroge standarde i kontrolu.

Predlažu i potpunu valorizaciju proizvoda obrade otpada, zajedničko rješavanje komunalnog otpada i mulja iz pročistača te uspostavu nacionalnog operatora kapaciteta, odnosno državne agencije koja bi trebala osigurati jednake uvjete za sve županije i stabilnost sustava.

Iz IDS-a, Unije Kvarnera i PGS-a zaključuju kako slučaj Gospić mora biti upozorenje državi da uz hitnu sanaciju konkretne lokacije i utvrđivanje odgovornosti konačno uspostavi sustav gospodarenja otpadom koji će funkcionirati od nastanka otpada do konačne obrade svih njegovih frakcija.

„Potrebno je djelovati odmah. Hrvatska mora imati sustav koji je pravedan, funkcionalan, nadziran i održiv – sustav koji štiti građane, okoliš i javni novac“, zaključuju.