„Pazin nije sutra“: Jašić pitala zašto 13 tisuća tona otpada čeka već šest godina

Rasprava o 650 tona otpada iz Gospića otvorila je mnogo šire pitanje: tko odlučuje o budućnosti Holcimove tvornice u Koromačnom i tko snosi trošak sanacije otpada u Pazinu?

Na to je na tematskoj sjednici Skupštine Istarske županije upozorila pazinska gradonačelnica i županijska vijećnica Suzana Jašić. Podržala je zahtjev da Vlada odustane od upućivanja gospićkog otpada u Koromačno, ali i zatražila da država u cijelosti plati sanaciju lokacije bivše Istraplastike.

Jašić se osvrnula na pitanje što će se dogoditi kada, nakon otpada iz Gospića, na red dođu Pazin i Kaštijun.

„Pazin nije sutra. Šest godina u središtu Istre čeka oko 13 tisuća tona otpada. Ni Kaštijun nije od jučer“, rekla je. Podsjetila je da je SDP u više navrata tražio tematsku sjednicu o Kaštijunu, a sada se, tijekom rasprave o gospićkom otpadu, Holcim u Koromačnom spominje i kao mogući kapacitet za rješavanje istarskih problema.

Prema njezinim riječima, raspravu je pogrešno svesti na izbor između Gospića, Pazina i zaštite Koromačna.

Problem otpada iz Gospića treba riješiti, rekla je, ali upitala je zašto je odluku o upućivanju 650 tona neopasnog otpada u Koromačno trebalo donijeti toliko hitno da prije toga nije bilo vremena za razgovor s Labinštinom.

„Uvjeravati građane nakon donesene odluke da se ne trebaju bojati nije isto što i uključiti ih prije odluke“, poručila je.

O dugoročnoj ulozi Holcima ne može se odlučiti usput

Jašić je upozorila da je jedno raspravljati o interventnoj odluci za otpad iz Gospića, a drugo o mogućnosti da Koromačno dugoročno postane kapacitet za energetsku oporabu otpada iz Pazina, Kaštijuna i drugih dijelova Hrvatske.

Ako takvi planovi postoje, smatra da o njima treba razgovarati s lokalnom zajednicom, stručnjacima, Holcimom i državom, uz jasne podatke o vrstama i količinama otpada, mogućim utjecajima i nadzoru. S HDZ-om se, rekla je, slaže da samo podrijetlo otpada ne može biti stručni kriterij. No jednaka pravila za sve moraju uključivati i jednak nadzor, transparentnost te pravo stanovnika da budu obaviješteni prije donošenja odluka.

Jašić je podržala zahtjeve SDP-a i IDS-a da Vlada odustane od odluke u dijelu koji se odnosi na Koromačno. Podržala je i zahtjev Holcimu da uvaži stav lokalne zajednice te prijedlog da podaci o emisijama budu kontinuirano dostupni Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Istarske županije.

Predlaže građanski nadzor umjesto političke radne skupine

Nije, međutim, podržala prijedlog da se osnuje radna skupina u kojoj bi političari nadzirali kvalitetu zraka u Koromačnom. Umjesto toga predložila je stalni mehanizam u kojem bi sudjelovali predstavnici građana Labinštine, Holcima i nadležnih javnih tijela.

Takvo bi tijelo, prema njezinu prijedlogu, bilo uključeno prije važnijih odluka i imalo pristup podacima o emisijama, vrstama i količinama otpada te rezultatima nadzora.

„Ako želimo dugoročno povjerenje, moramo ga institucionalizirati“, rekla je Jašić.

Kako je 13 tisuća tona otpada završilo u Pazinu?

Govoreći o Pazinu, Jašić je zatražila odgovore o tome kako je tvrtka dobila županijsku dozvolu za gospodarenje otpadom u halama bivše Istraplastike te kako je otpad iz Italije mjesecima stizao na tu lokaciju. Prema njezinim riječima, riječ je o približno 13 tisuća tona otpada dopremljenog u oko 500 kamiona.

Upitala je zašto nadležna državna tijela to nisu pravodobno zaustavila te zašto su se Ministarstvo i Državni inspektorat potom godinama sporili oko nadležnosti. Rekla je da je godinama upozoravala na problem, ali nije naišla na potrebnu pomoć institucija.

Osvrnula se i na tvrdnju da bi se odgovarajuće frakcije pazinskog otpada mogle obraditi u Holcimu. Naglasila je da ne tvrdi kako je otpad za to pogodan, ali pita je li takva mogućnost tijekom proteklih šest godina uopće ispitana.

Traži da država u cijelosti plati sanaciju Istraplastike

Jašić je upozorila i na procijenjeni trošak sanacije lokacije bivše Istraplastike, koji prema njezinim riječima prelazi osam milijuna eura. Protivi se tome da Grad Pazin sudjeluje u trošku s 15 posto, ističući da Grad nije proizveo ni dovezao otpad, izdao dozvolu ili nadzirao prekogranični promet i postupanje s otpadom.

Pozivajući se na članak 112. Zakona o gospodarenju otpadom, predložila je da Skupština u zaključak uvrsti zahtjev da Republika Hrvatska u cijelosti osigura sanaciju lokacije, bez financijskog sudjelovanja Grada Pazina.

„Ne želimo plaćati problem koji nismo prouzročili“, poručila je Jašić. Dodala je da današnji zaključak ne bi smio odgovoriti samo na pitanje kamo će otići 650 tona otpada iz Gospića, jer je rasprava otvorila i pitanje dugoročnog gospodarenja otpadom u Istri.