Vladine porezne izmjene ponovno su se našle na meti kritika saborskog zastupnika IDS-a Dalibora Pausa, koji smatra da predložene mjere ne vode dovoljno računa o stvarnim razlikama među građanima, obrtnicima i poduzetnicima.
Paus je upozorio da se najavljene promjene predstavljaju kao rasterećenje i korak prema pravednijem poreznom sustavu, dok bi, prema njegovoj ocjeni, znatan dio građana ostao bez konkretne koristi.
„Paušalno oporezivanje može biti zaista dobro rješenje, ali paušalni pristup poreznoj politici kakav ovdje imamo – to sigurno nije. Problem nisu porezi, nego paušalna politika ove Vlade”, poručio je Paus.
Posebno se osvrnuo na izmjene kojima se predviđa ukidanje poreza na dohodak od mirovina koje se oporezuju nižom poreznom stopom.
Prema podacima iznesenima tijekom predstavljanja mjera, rasterećenje bi trebalo obuhvatiti približno 541 tisuću umirovljenika koji trenutačno plaćaju porez na mirovinu.
Paus, međutim, upozorava da oko 700 tisuća umirovljenika s mirovinama nižima od 600 eura od te konkretne mjere neće imati dodatnu financijsku korist.
Razlog je to što umirovljenici čije su mirovine ispod neoporezivog dijela ni sada ne plaćaju porez na dohodak od mirovine.
„Dobro je da ste ukinuli porez na mirovine, to je moglo biti i puno ranije, ali ovakva mjera ponovno pokazuje da što manje imaš, to si u lošijem položaju. Oko 700 tisuća umirovljenika neće osjetiti apsolutno ništa”, istaknuo je Paus.
Pritom je pozvao da se javnosti jednako jasno predstave podaci o svim skupinama na koje se porezne izmjene odnose, uključujući one koje od njih neće imati izravne koristi.
Paus upozorava i na položaj malih iznajmljivača
Drugi dio njegovih kritika odnosi se na predloženo povećanje paušalnog poreza za turistički smještaj.
Paus navodi da povećanja u pojedinim kategorijama iznose 50, odnosno 36 posto, a problem vidi u nedovoljnom razlikovanju malih obiteljskih iznajmljivača od onih s većim smještajnim kapacitetima.
„Nije isto imati jedan ili dva apartmana s četiri ili šest ležaja i imati tri vile s bazenima i ukupno 18 ili 20 ležajeva. A prema ovakvom sustavu, oboje plaćaju jednak porez po postelji”, upozorio je.
Smatra da bi porezna politika trebala preciznije razlikovati građane koji iznajmljivanjem ostvaruju dodatni prihod od onih koji se tom djelatnošću bave u znatno većem opsegu.
Takvo je pitanje posebno relevantno za turističke regije poput Istre, u kojima privatni smještaj predstavlja važan dio turističke ponude.
Kritike i na račun oporezivanja ekstra profita
Paus se osvrnuo i na predloženo oporezivanje prekomjernih profitnih marži, ocijenivši da ni taj model nije dovoljno prilagođen gospodarskim djelatnostima i specifičnim poslovnim okolnostima.
Prema njegovu mišljenju, obuhvat takvog oporezivanja postavljen je preširoko te ne uzima dovoljno u obzir poslovne cikluse i ulaganja poduzeća.
Smatra i da bi prihode ostvarene takvim poreznim mjerama trebalo usmjeriti prema građanima koji od ostalih poreznih promjena nemaju izravne koristi.
„Da je cilj zaista bio pomoći onima koji od ovih poreznih izmjena neće imati koristi, onda bi se i prihodi od oporezivanja ekstra profita usmjerili upravo prema približno 700 tisuća umirovljenika koji neće osjetiti učinke ovih izmjena”, zaključio je Paus.
Što predviđa Vladin prijedlog?
Prema službenim obrazloženjima Ministarstva financija, jedan od glavnih ciljeva poreznog paketa jest rasterećenje umirovljenika povećanjem porezne olakšice s dosadašnjih 50 na 100 posto porezne obveze na mirovine koje se oporezuju nižom stopom.
Predviđeno je da se promjene počnu primjenjivati od 1. siječnja 2027. godine.
Vlada procjenjuje da bi oslobađanje od poreza na mirovine smanjilo proračunske prihode za oko 180 milijuna eura, dok bi promjene paušalnog oporezivanja samostalnih djelatnosti povećale prihode lokalnih proračuna za približno 23,5 milijuna eura.
Dok Vlada takve izmjene obrazlaže potrebom za pravednijim i učinkovitijim poreznim sustavom, Paus smatra da se propušta prilika za ciljanu pomoć najugroženijim građanima i bolje razlikovanje malih poduzetnika od onih s većim prihodima.
Porezne izmjene predmet su saborske rasprave, a njihovi konačni učinci ovisit će o usvojenim zakonskim rješenjima i njihovoj provedbi.
Dodajte IstraIN u omiljeni Google izvor