Sindikati upozorili: Dobit raste dvostruko brže od plaća, rad je podcijenjen

Dok inflacija divlja, glavni problem građana i dalje su niske plaće. Mnogi rade za minimalac, a osim toga problem su i multinacionalne kompanije koje izvlače iz Hrvatske ogromnu dobit - upozorili su na panel raspravi udruženi sindikati koji su progovorili o brojnim problemima u području financija, gospodarstva i telekomunikacija i dobili odgovore resornog ministarstva.

"Rad u Hrvatskoj sustavno je podcijenjen, a multinacionalne kompanije koriste radnike za povećanje dobiti i ostvarivanje ciljeva," istaknula je gospodarska savjetnica iz redova Nezavisnih hrvatskih sindikata Izabela-Delfa Mišić. Inače, privatni sektor ostvario je značajni porast neto dobiti u 2023. godini i to za gotovo 42 posto dok je neto dobit po radniku porasla za 37 posto.

"Ovdje već možemo polako vidjeti kako je u RH hrvatski radnik i te kako produktivan, da sve ono što se u javnosti plasira i govori da se plaće ne mogu povećati zato što je niska produktivnost, ovdje vidimo da je hrvatski radnik itekako produktivan i da itekako ostvaruje veliku dobit za svoje poslodavce."

Istaknula je da plaća mora pratiti rast troškova života, a potom nas je usporedila s drugim zemljama:

"Tu vidimo da je, prema podacima Eurostata, prosječno neto primanje samca za 2023. godinu iznosilo 1293 eura. Na razini Europske unije ta plaća je viša za 855 eura dok u zemljama kao što je Irska neto primanja su viša za 1047 eura u odnosu na Hrvatsku. Imamo tu i Švedsku za 1089 eura, Austrija 1425 eura."

"Niske plaće u RH uvjetuju i niske mirovine, a multinacionalne kompanije u našu državu ne dolaze jer smo im simpatični, već jer su prepoznali priliku i vide da je u Hrvatskoj jeftina radna snaga, a problem je i što veliku dobit izvlače iz Hrvatske", pojašnjava gospodarska savjetnica NHS-a.

Većini radnika je stambeni kredit samo san

Potom su riječ preuzela tri sindikata. Prvi od njih bio je predsjednik Sindikata bankarskih i financijskih djelatnika Hrvatske Davor Tomić koji je istaknuo da je u tom sektoru zaposleno 18 tisuća građana: "Najmanje 20 % radnika u bankarstvu radi za plaću do tisuću eura neto."

Problem je i što bankarski radnici ne mogu podići kredit u banci: "Većini radnika je taj stambeni kredit je samo san. Bitno je napomenuti da jednoj petini, znači najmanje 20 % tih radnika taj stambeni kredit ne da je san nego oni ne mogu realizirati ozbiljniju sindikalnu pozornicu, a kamoli kredit."

Poručio je da žele da se vlasnici banaka odreknu od manjeg dijela svog profita.

"Kad bi se svim radnicima u bankarskoj industriji povećala plaća za 500 eura bruto što bi zapravo značilo nekakvo povećanje plaća od 300 do 400 eura neto zavisno o osobnim odbicima svakoga radnika da bi to banke koštalo svega 6,5 %."

Predsjednica SING - Sindikata gospodarstva Jasna Pipunić istaknula je da su nekada radnici u INA-i sudjelovali u dobiti na način na su dobivali bonuse:

"I onda da ne bi povećavali plaće onda je vlasnik donio odluku da se kako mi to kažemo prelije iz šupljeg u prazno i da se dio tog bonusa isplati kroz neoporezivo i radnici su izgubili osjećaj sudjelovanja u toj dobiti, a plaće ne rastu onako kako bi trebale i obezvrjeđuje se vrijednost rada i onda još poslodavac na to želi dati plaću samo onima koji ostvaruju dobre rezultate."

• PLAĆE ISTARSKIH POLITIČARA Jedan ima plaću veću od pet tisuća eura, poznato je i koliko dobiva nova ministrica zdravstva

Posebno im je izazovne pronaći radnike u maloprodaji gdje su plaće izuzetno niske. "Maloprodaja je tu posebno izložena jer zaista te plaće nisu atraktivne, ima velik broj nedostatka radnika. Činjenica je da baš zbog tog nedostatka radne snage će to ubrzati zapravo tu franšizu odnosno davanje benzinskih crpki partnerima."

Istaknula je da INA na plaće izdvaja svega 2 posto ukupnih troškova.O stanju u telekomunikacijama gdje radi desetak tisuća radnika govorio je zamjenik predsjednice Hrvatskog sindikata telekomunikacija Viktor Vanek koji ističe da žele kolektivno pregovarati.

"Jesu li to hrvatske kompanije? Rade li one u hrvatskom interesu? Kako mogu raditi u hrvatskom interesu kada ono što zarade od hrvatskih građane iznose van? Čak ni svoje radnike ne plaćaju, ne zato što im ne omogućavaju egzistencijalni minimum već ih dovode do toga da budu siromašni u mirovini. Te hrvatske kompanije su samo registrirane u Hrvatskoj, ne rade za Hrvatsku i u hrvatskom interesu."

Traže da se napravi e-registar u kojemu će biti vidljivo koje sve tvrtke imaju kolektivni ugovor i da se tim tvrtkama omogući da sudjeluju u javnim nabavama i da mogu koristiti poticaje koje Vlada daje. Traže i ubrzavanje direktive i transparentnosti plaća:

"Dajte prema toj direktivi o transparentnosti da se vidi koliko su prosječne plaće u svakoj tvrtki, ne po industrijama što mi sad uglavnom možemo čitati prema onoj NKD klasifikaciji, ali ne znamo koliko je u tvrtkama koje nisu objavile. Prosječna i medijalna i da se usporedi ta prosječna i medijalna s prosječnom plaćom menadžmenta. Nemojte objavljivati koliku plaću ima menadžment, ali dajte nam kolika je prosječna menadžmenta i kolika je prosječna radnika."

Radnik je ključan

Ispred Ministarstva rada i mirovinskog sustava Anita Zirdum kaže da je radnik ključan te ističe da Vlada želi promicanjem kolektivnog pregovaranja osigurati da se plaća, ali i drugi radni uvjeti poboljšavaju kroz konstruktivne pregovore samih poslodavaca i sindikata:

"Kada vi krenete s kolektivnim pregovaranjem i kada dođete do toga da vama poslodavac nešto potpiše, mislim to je uopće poznata činjenica - vi ćete u narednim ciklusima ta prava uglavnom poboljšavati. Imat ćete poslodavca na drugoj strani, on je sada svjestan da treba s vama pregovarati, možda taj prvi kolektivni ugovor je bio nešto malo općenitiji, možda nije toliko kvalitetan, ali smo okrenuli na svoju stranu - radnici se okrenuli poslodavca na svoju stranu."

"Inicijativa da svi kolektivni ugovori budu objavljeni je nešto što je ministarstvo prepoznalo, nakon izmjene Pravilnika koji je pripremljen i od toga nas dijele tjedni", dodala je predstavnica ministarstva.