Umag povukao preko dva milijuna eura iz EU fondova za sanaciju odlagališta otpada
Provedbom projekta “Sanacija zatvorenog odlagališta neopasnog otpada Donji Picudo zapad“ otklonjeno je onečišćenje štetnim tvarima koje je neminovno nastalo tijekom dugogodišnjeg rada odlagališta, čime se pridonosi očuvanju prirodnih resursa i povećavanju kakvoća života ljudi.
Krajem 2023. godine javnosti je predstavljen još jedan projekt od strateškog značaja, “ Sanacija zatvorenog odlagališta neopasnog otpada Donji Picudo zapad“, a koji predstavlja konačni dovršetak sanacije cijele zone odlagališta u Donjem Picudu te je usmjeren ka podizanju ekološke održivosti i kvalitetnijem gospodarenju otpadom na našem području.
Riječ je o Projektu za kojeg je Grad Umag u prosincu 2022. godine sklopio Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava, kad je predstavljao jedinu jedinicu lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj kojoj su odobrena EU sredstva za saniranje odlagališta neopasnog otpada.
Na završnoj konferenciji za medije održanoj 15. svibnja 2025. godine u Vijećnici Grada Umaga realizaciju Projekta su predstavili načelnica Sektora za EU fondove iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Maja Feketić te gradonačelnik Grada Umaga Vili Bassanese.
Provedbom projekta “Sanacija zatvorenog odlagališta neopasnog otpada Donji Picudo zapad“ otklonjeno je onečišćenje štetnim tvarima koje je neminovno nastalo tijekom dugogodišnjeg rada odlagališta, čime se pridonosi očuvanju prirodnih resursa i povećavanju kakvoća života ljudi.
Aktivnosti projekta trajale su od siječnja 2023. do veljače 2025. godine te rezultirale zatvorenim i saniranim odlagalištem otpada, čime se omogućila regeneracija 30.000 m2 zemljišta.
Ukupna vrijednost izvršenog projekta je 2.465.490,00 eura, od čega se 2.260.698,00 eura odnosi na radove sanacije, a provedba je omogućena uz financijsku podršku Europske unije.
Foto: Grad Umag
Iz Mehanizma za oporavak i otpornost, odnosno Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026., odobreno je 2.094.286,00 eura bespovratnih sredstava, dok je Fond za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti dodatno odobrio sredstva pomoći u iznosu od 246.386,00 eura.
„Sanacija zatvorenog odlagališta neopasnog otpada Donji Picudo zapad“ obuhvatila je niz zahvata usmjerenih na njegovo trajno zatvaranje i ekološku obnovu. Radovi su uključivali iskop i djelomično premještanje otpada u svrhu oblikovanja stabilnih kosina (pokosa) odlagališta, povezivanje na postojeći sustav otplinjavanja, ugradnju završnog pokrovnog sloja te ozelenjavanje zatvorenog tijela odlagališta.
Završni pokrovni sloj sastoji se od više funkcionalnih slojeva, i to izravnavajućeg sloja, drenažnog sloja za odlagališne plinove, brtvenog sloja koji sprječava prodor vode, drenažnog sloja za oborinske vode, geomreže koja sprječava eroziju tla te završnog rekultivacijskog sloja od humusa i sitnog kamenja. Sustav odvodnje oborinskih voda riješen je izgradnjom obodnih kanala oko perimetra odlagališta, kao i kanalica po njegovoj površini.
Dodatnu zaštitu od poplava te mogućnost privremenog zadržavanja procjednih voda osigurava novoizgrađeni retencijski bazen.
Foto: Grad Umag
U svrhu ekološke obnove prostora, tijelo odlagališta je ozelenjeno sadnjom trave, grmlja i drveća čime se potiče obnavljanje lokalnog ekosustava, povećava bioraznolikost te stvaraju nova prirodna staništa za brojne biljne i životinjske vrste.
Tijekom narednih 30 godina Grad Umag će osigurati održavanje zelene površine nekadašnjeg odlagališta te provedbu propisanog monitoringa, odnosno praćenje stanja odlagališta.
„Zelene politike Grada Umaga kroz megaprojekt „Umag: Smart City – Green city“, uključuju i realizaciju ovog strateški, iznimno značajnog projekta za zajednicu. Ponosni smo što smo priveli kraju još jedan vrijedan projekt u smjeru ekološki održivog grada, a koji će nam omogućiti bolji, zdraviji i kvalitetniji život u našoj zajednici“ naglasio je gradonačelnik Bassanese prilikom predstavljanja kraja Projekta.
Projekt izravno doprinosi unapređenju sustava gospodarenja otpadom kroz smanjenje emisija stakleničkih plinova te sprečavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko zdravlje i okoliš, smanjenju rizika od otpada i poboljšanju učinkovitog upravljanja resursima.
Poreč je ovih dana domaćin 7. Europskog prvenstva u futsalu za gluhe, velikog sportskog natjecanja koje je u dvoranu Žatika okupilo 22 reprezentacije iz cijele Europe. Hrvatska reprezentacija sutra igra protiv Portugala, a ulaz na utakmicu je slobodan.
Zbog sumnje da je iz garaže u središtu Pule ukrao motocikl, policija je uhitila 34-godišnjaka koji je nakon kriminalističkog istraživanja priveden u pritvorsku jedinicu Policijske uprave istarske.
Rovinj će i ove godine u travnju živjeti u znaku sporta, rekreacije i solidarnosti. Jubilarno 20. izdanje Popolane, tradicionalne sportsko-rekreativne manifestacije, donosi bogat program aktivnosti, ali i snažnu humanitarnu poruku.
Cilj programa je potaknuti razmjenu znanja, razvoj inovativnih ideja i suradnju između poduzetnika, javnog sektora i akademske zajednice, uz poseban naglasak na korištenje umjetne inteligencije i zaštitu intelektualnog vlasništva u poduzetništvu.
Zbog velikog interesa, rezervacije su obavezne, a organizatori poručuju da u vremenu brze i često nezdrave prehrane ponekad trebamo zastati i prednost dati kvalitetnim, domaćim i zdravim jelima.
Od ponoći su na snazi nove cijene goriva. Litra eurosupera sada stoji 1,50 eura, a eurodizela 1,55 eura, no poskupljenje je ublaženo Vladinom uredbom o ograničenju cijena donesenom zbog rasta cijena na svjetskom tržištu.
Građani tako trenutno drže više od 8,5 posto javnog duga, pri čemu su kroz dosadašnja izdanja sudjelovali s više od 417 tisuća ponuda ukupne vrijednosti 14.3 milijardi eura
Obrtnici u Hrvatskoj i dalje se prilagođavaju promjenama u poslovanju, dok istodobno očekuju stabilnije uvjete rada. O aktualnim izazovima, ali i očekivanjima obrtnika govorio je predsjednik Udruženja obrtnika Rovinj Gordon Trojanović.
Zanimljivo je da je broj domaćih i stranih gostiju gotovo izjednačen – i jednih i drugih bilo je oko 305 tisuća. Domaćih turista bilo je 6,5 posto više, dok je broj stranih gostiju porastao za oko 0,5 posto u usporedbi s lanjskim siječnjem i veljačom.
U izvješću Fitcha navodi se kako je hrvatsko gospodarstvo u 2025. godini zabilježilo realan rast BDP-a od 3,2 posto, čime je nastavilo rasti brže od prosjeka eurozone i Europske unije. Takva dinamika, navodi se, potvrđuje otpornost i stabilnost gospodarstva.