Regulacija bankarskih naknada štetna je za stabilnost financijskog sustava i digitalni razvoj bankarskih usluga!

Hrvatska udruga poslodavaca upozorava da bi donošenje zakonskog propisa kojim se ograničava mogućnost naplate naknada za bankarske usluge bez uključenih socijalnih kriterija imalo štetan utjecaj na stabilnost financijskog sustava u Hrvatskoj te ugrozilo sigurnost, digitalni razvoj i investicije u inovacije u bankarskom sustavu.

Stoji u priopćenju HUP-a koje prenosimo u cijelosti.

‘‘Bankarske naknade nisu "skriveni profiti", već ključni izvor ulaganja digitalnu infrastrukturu, kibernetičku sigurnost, razvoj mobilnog i internetskog bankarstva te dostupnost usluga putem mreže bankomata i poslovnica. Ukidanjem ovih naknada, bez jasnih kriterija, izravno se ugrožava sposobnost sektora da ulaže u inovacije i kvalitetu usluge koju građani očekuju i svakodnevno koriste.

Rast dobiti banaka nije rezultat povećanih troškova za građane, već su prvenstveno rezultat politike Europske središnje banke - povijesno visokih referentnih kamatnih stopa u prethodnom razdoblju, što je kratkotrajan efekt obzirom na to da su kamate potom značajno smanjene i očekuje se njihov danji pad u nastavku godine.

Sve dostupne analize pokazuju da su naknade u Hrvatskoj niže nego u većini članica EU, dok su kamatne stope izjednačene s prosjecima eurozone. Prosječna naknada za vođenje tekućeg računa iznosi 2,00 EUR mjesečno, što je niže od prosjeka Austrije (4,33 EUR) i Italije (7,68 EUR), Njemačke, Slovenija te više zemalja SEE regije, a debitne kartice su u pravilu besplatne.

Ograničavanje naplate usluga koje banke isporučuju svojim klijentima izravna je intervencija u temelje tržišne ekonomije.

Naknade za vođenje računa u hrvatskim banakama su među najnižima u EU s prosječnim godišnjim troškom od 24 EUR

Kamatne stope su na razini prosjeka eurozone, a u segmentu stambenih kredita čak i niže - za nove stambene kredite građanima vagani mjesečni prosjek u ožujku 2025. iznosi 2,94%, dok je prosjek EA 3,31%.. Udio neto prihoda od naknada i provizija u ukupnim neto prihodima hrvatskih banaka niži je nego u usporedivim članicama euro područja. U Hrvatskoj se tijekom duljeg perioda kretao između 22% i 26%, uz blagi rast u 2021. i 2022. godini, dok je u euro području bio na razini od 27% i 34%.

Prihodi od naknada su namjenski prihodi koji omogućuju stabilnost i otpornost sektora, posebno u vremenima pada kamatnih stopa ili smanjene potražnje za kreditima.

Negativne posljedice:

• Smanjenje kapaciteta za ulaganja u kibernetičku sigurnost i održavanje sustava, razvoj novih digitalnih usluga i inovacija na tržištu.
• Destabilizaciju tržišnog natjecanja, osobito ako se regulacija ne primjenjuje jednako na strane banke koje posluju online, koje nemaju obvezu primjene cjelokupne europske regulative, kao ni niz domaćih troškova podržavanja infrestrukture
• Ugrožavanje održivosti poslovanja i dugoročnih ulaganja banaka mogu imati trajne negativne posljedice na ekonomsku stabilnost, investicije i financijsku sigurnost građana i cijelog društva
• HUP podsjeća da u Hrvatskoj već postoji model besplatnog računa – za socijalno osjetljive skupine, što je praksa koju imaju i pojedine članice Europske Unije. Poslodavci i bankarski sektor podržavaju takav model iako besplatne usluge niti za socijalno osjetljive skupine nisu dostupne u svim članicama Europske Unije.

 

Nacionalna bankomatska mreža mora biti tržišno utemeljena i socijalno prilagođena

Postojeće stanje infrastrukture bankomata rezultat je višegodišnjih, ali neravnomjernih ulaganja banaka. Banke održavaju široku mrežu s više od 4.000 bankomata, uključujući i područja bez ekonomske isplativosti.

Uvođenjem modela centralizirane nacionalne mreže, bez jasno definiranih kriterija i financijskog okvira, postoji rizik od narušavanja tržišnih uvjeta i izravnog penaliziranja onih koji su najviše ulagali u dosadašnji sustav te legitimno stjecali komparativnu prednsot kad je u pitanju pružanje usluge građanima.

Podsjećamo da je Hrvatska jedina članica EU koja u protekla dva desetljeća nije spašavala banke javnim sredstvima, zahvaljujući njihovoj stabilnosti i odgovornom upravljanju. Taj rezultat posebno dobiva na značaju uz podatak da je regulatorni kapital hrvatskih banaka na kraju 2024. godine iznosio gotovo 9 milijardi eura, što ih svrstava među najkapitaliziranije i najlikvidnije u Europskoj uniji.

Svaka mjera koja zadire u tržišne mehanizme mora biti proporcionalna, ciljana i socijalno motivirana jer u suprotnom riskiramo oslabljivanje jednog od najvažnijih sektora gospodarstva.

Stoga HUP poziva na otvoreni dijalog između države, banaka i svih relevantnih dionika, u cilju pronalaska rješenja koje će osigurati ravnotežu između dostupnosti usluga i održivosti tržišta.‘‘