SKUP ŽIVOT NA JADRANU Cijena pelena u Istri gotovo duplo veća nego u ostatku Hrvatske!
Usporedili smo cijene osnovnih namirnica u trgovinama diljem Hrvatske putem aplikacije 'Usporedi cijene'. Pitanje je - čemu tolika razlika i tko to može platit'?
Da je život na obali drastično skuplji nego na kontinentu, već smo znali, no sada zahvaljujući aplikaciji 'Usporedi cijene' možemo konkretno vidjeti koliko su proizvodi skuplji na Jadranu, a najveće cijene artikala koje smo analizirali, nažalost su najčešće u Istri.
Naime, pelene najpoznatijeg proizvođača u Istri koštaju gotovo 25 eura, a na kontinentu 15. Ulje za sunčanje u spreju u većini (kontinentalne) Hrvatske košta 10,09 eura, a isti proizvod, istog proizvođača i količine u Rovinju, Vrsaru i Puli platit ćete čak 16,79 eura.
Pileći rasjek za pohanje od 1100 g u Zagrebu košta 5,99 eura, a u Vrsaru i Puli čak 9,49 eura.
Napomenimo ipak kako se radi o trgovinama koje se nalaze u kampovima, no ipak je razlika u cijenama ogromna.
Čak ponekad nije na cijeloj obali cijena artikala u nebesima, a razlikuje se i od mjesta do mjesta. Pogledali smo cijenu mljevene kave od 400 grama jednog poznatog proizvođača i primijetili da u Zagrebu, Splitu, pa čak i na Krku i u Poreču i Rovinju košta 8,29 eura, dok se u Puli u jednom trgovačkom lancu ta cijena penje na 10,39 eura.
Foto: PRESS
Cijena paketa tjestenine iste marke u istom trgovačkom lancu u većini Hrvatske košta 1,59 eura, dok u Fažani i još nekim mjestima u Dalmaciji dođe 2,89.
Od osnovnih namirnica tu je i mlijeko, koje na kontinentu košta 0,57 eura za litru, dok ćete to isto mlijeko u određenim trgovinama u Puli, Vrsaru i Rovinju platiti najviše u Hrvatskoj - čak 1,69 eura, odnosno tri puta više.
Svježa jaja slobodnog uzgoja (klasa L, 10 komada) jednog proizvođača u nekim trgovinama možete naći za 3,29 eura, dok će vas ta ista jaja koštati 4,29 u istim tim lancima u Puli, Vrsaru i Rovinju.
Stoga ni ne čudi što je Vrsar uvršten u najskuplja mjesta u Hrvatskoj, o čemu smo pisali ovdje, te iako se radi o dućanima unutar kampova, namijenjenih prvenstveno turistima, ipak bi ih i to moglo odvratiti od ponovnog dolaska u našu Istru.
Tom prilikom voditeljica Odjela za maloljetničku delinkvenciju i kriminalitet na štetu mladeži i obitelji PUZ-a Nikolina Požar Grubišić rekla je kako su najčešća kaznena djela koja djeca čine međusobno su kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djece i to upravo online.
Prema njegovim riječima, promet koji se ranije ostvarivao nedjeljom prelio se na subotu i ponedjeljak, pa „fiskalnih gubitaka uopće nema“, ni za poduzetnike ni za državni proračun.
U pomno organiziranoj manifestaciji sudjelovalo je oko 80 sudionika, među kojima su bile brojne obitelji s djecom, što potvrđuje da je inicijativa, pokrenuta prije šest godina zalaganjem mama iz Melnice i Frkeči, prerasla u značajan tradicionalni događaj.
Predstavljanjem ovih mjera na Medicinskom fakultetu u Zagrebu Istarska županija dodatno je potvrdila svoju opredijeljenost za sustavno ulaganje u javno zdravstvo te stvaranje poticajnog okruženja za privlačenje mladih liječnika i zdravstvenih djelatnika.
Roditelji djece iz područnog vrtića u Motovunu oglasili su se otvorenim pismom nakon političkih prepucavanja oko uvjeta rada i budućnosti vrtića, poručivši da djeca ne smiju biti sredstvo politike te da raspravu treba vratiti na njihovu sigurnost, stabilnost i svakodnevicu.
Istarska županija i dalje je u vrhu hrvatskog poduzetništva — s više od 18 tisuća registriranih pravnih osoba i gotovo 13 tisuća aktivnih subjekata, uz snažnu dominaciju privatnog sektora i uslužnih djelatnosti.
U 2025. godini zabilježen je rast dolazaka kruzera u hrvatske luke, a među istaknutijima je i Rovinj s čak 100 posjeta, dok je Istra ostvarila gotovo šest posto svih kružnih putovanja — ujedno je Rovinj prvi u Istri uveo turističku pristojbu za putnike s kruzera.
Unatoč rastu ukupnog prometa u hrvatskim zračnim lukama krajem 2025. godine, pulska zračna luka i dalje bilježi vrlo skromne brojke izvan glavne sezone — što ponovno otvara pitanje nedovoljne zračne povezanosti Istre i potrebe za dugoročnijim razvojnim pristupom.
Istraživanje portala Moj posao pokazuje da se domaći radnici češće odlučuju na sezonski rad ako je plaća u prosjeku 30 do 40 posto viša nego za isti posao na kontinentu.