Inflacija i dalje visoka: Vlada razmišlja o ukidanju ograničenih cijena osnovnih proizvoda?
Hrvatska je druga najgora zemlja po pitanju inflacije u Eurozoni, odmah nakon Estonije.
Media servis
3 Rujan 2025 I 09:39
PexelsIlustracija
Nakon tri mjeseca ubrzavanja inflacije, i pogoršavanja inflacijske slike, u kolovozu je došlo do stagnacije cijena te je stopa inflacije jednaka kao i u srpnju, 4.1 posto. Na mjesečnoj je razini bila 0.1 posto.
Najviše poskupljuju usluge, za 6.4 posto. Slijede hrana, piće i duhan sa 6.2 posto, te energija s 2.5 posto.
Potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva Branko Bačić poručio je kako je inflacija jedan od najvećih izazova s kojima se Hrvatska suočava, ali da je unatoč tome standard građana u proteklih devet godina znatno porastao.
14:37Prije 183 d20.10.2025
Hrvatska je druga najgora zemlja po pitanju inflacije u Eurozoni, odmah nakon Estonije. O inflaciji, ministar graditeljstva Branko Bačić:
"Pitanje je da li državne subvencije kojima se potiče kupovna moć doprinose ili umanjuju inflaciju u državi u kojoj se takva izdvajanja iz priračuna direktno i vertikalno i horizontalno upućuju i prema gospodarstvu i prema našim građanima. Mi ćemo o tomu razmisliti", rekao je Bačić.
Čini se tako, da se Vlada polako priprema ukidati mjere pomoći najsiromašnijima te ukinuti ograničene cijene osnovnih proizvoda.
Sabor raspravlja o izmjenama Zakona o nezakonito izgrađenim zgradama kojima se ukida rok za legalizaciju, ali uz stroža pravila i jasnu poruku – objekti izgrađeni nakon lipnja 2011. neće moći biti ozakonjeni.
Grad Rovinj nastavit će i ubuduće raditi na objavi i unaprjeđenju dostupnosti podataka, svjestan da otvorenost, pristupačnost i pravodobnost informacija predstavljaju važan dio kvalitetne javne uprave i transparentnog odnosa prema građanima.
U Hrvatskoj je u ožujku zabilježen blagi rast zaposlenosti na mjesečnoj razini, dok je broj nezaposlenih značajno pao, no u odnosu na prošlu godinu ukupna zaposlenost i dalje bilježi pad.
Hrvatska sve više uvozi hranu, iako ima potencijal da sama sebe prehrani, a najnovije izvješće Državnog ureda za reviziju otkriva zašto – sustav potpora ne funkcionira, proizvodnja stagnira, a poljoprivrednici zarađuju daleko ispod europskog prosjeka.
Prosječna neto plaća u Hrvatskoj za veljaču 2026. iznosila je 1.527 eura, uz blagi rast na mjesečnoj razini, dok je na godišnjoj razini zabilježen značajniji porast primanja.