Ministar Vlajčić u Poreču održao radni sastanak s predstavnicima Agrolagune
Glavna tema sastanka bila je poslovanje i investicijski planovi društva Agrolaguna d.o.o. i Badel 1862 d.d., s naglaskom na razvojni potencijal i planirane projekte.
IstraIN
18 Rujan 2025 I 10:45
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva
Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić, jučer je posjetio BAT-ovu tvornicu u Kanfanaru, ali je i u Poreču, uz državne tajnike Tugomira Majdaka i Marinka Belju, održao radni posjet i sastanak s predstavnicima Agrolaguna d.o.o.
Glavna tema sastanka bila je poslovanje i investicijski planovi društva Agrolaguna d.o.o. i Badel 1862 d.d., s naglaskom na razvojni potencijal i planirane projekte.
Agrolaguna d.o.o. je istarska kompanija čije se poslovanje odvija u više proizvodnih cjelina u vinogradarstvu, maslinarstvu i stočarstvu na 1.200 ha obrađenih površina.
Njeni proizvodi obuhvaćaju vina, maslinova ulja i sireve koji predstavljaju autohtone istarske proizvode i tradiciju regije. Kompanija pokreće novi investicijski ciklus vrijedan oko 10 milijuna eura, usmjeren na modernizaciju proizvodnje, proširenje vinogradarskih nasada autohtonih sorti te dodatno jačanje prepoznatljivosti istarskih proizvoda.
„Agrolaguna je izvrstan primjer spoja tradicije i inovacija u poljoprivredi, a ulaganja u modernizaciju i očuvanje autohtonih sorti ključna su za jačanje konkurentnosti i prepoznatljivosti hrvatskih proizvoda na domaćem i međunarodnom tržištu“, izjavio je ministar Vlajčić.
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva
Tijekom sastanka posebna pažnja posvećena je statusu i mogućim izazovima Agrolagune u vezi s raspolaganjem poljoprivrednim zemljištem, osobito u kontekstu novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu te mogućnostima rješavanja specifičnih problema trajnih nasada u Hrvatskoj.
„Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva otvoreno je za dijalog s proizvođačima i spremno pružiti potporu u rješavanju izazova koji se odnose na raspolaganje poljoprivrednim zemljištem, osobito onim nužnim za dugoročno održivo poslovanje i razvoj trajnih nasada“, naglasio je ministar Vlajčić.
Do sada je Agrolaguna putem Programa ruralnog razvoja ostvarila ukupno 3,59 milijuna eura bespovratnih sredstava, dok je iz Strateškog plana ZPP-a za razdoblje 2023. - 2027. isplaćeno dodatnih 1,3 milijuna eura.
Uz to, hrvatskim vinarima je u okviru sektorskih intervencija Strateškog plana ZPP-a osigurano više od 10 milijuna eura godišnje za daljnji razvoj, modernizaciju i jačanje prisutnosti na tržištu.
„Nastavit ćemo stvarati poticajan okvir za ulaganja u poljoprivredu te podržavati projekte koji donose novu vrijednost ruralnim područjima. Ulaganja u znanje, inovacije i održivost najbolji su jamac budućnosti hrvatske poljoprivrede,“ zaključio je ministar Vlajčić.
Hoteli se pune, kamperi rezerviraju, a putnici prelaze stotine kilometara kako bi nekoliko minuta gledali u nebo. Potpuna pomrčina Sunca ponovno je pokazala koliko raste astroturizam – putovanja motivirana pomrčinama, zvijezdama i drugim nebeskim fenomenima.
Ekstremno niski vodostaji europskih rijeka imaju ozbiljne posljedice, ali istodobno otkrivaju prizore desetljećima skrivene pod vodom. Iz Dunava su ovog ljeta izronili potopljeni brodovi, ostaci rimskog mosta i tragovi iz Drugog svjetskog rata, a dio priče vodi i do Hrvatske.
Pula će s 20 tisuća eura pomoći Omišu u saniranju posljedica velikog požara, a iz Grada poručuju kako su, bude li potrebno, spremni pružiti i dodatnu pomoć stradalom području.
Sukob oko JVP-a Umag ponovno se rasplamsao. Nakon prozivki vijećnika Ivana Vidovića, Grad tvrdi da vatrogasci nisu u štrajku, dok Sindikalna podružnica odgovara: U štrajku smo od 22. prosinca 2025. godine.
Istarska priroda krije i nekoliko potencijalno opasnih stanovnika. Poskok, crna udovica, divlje svinje i morski pauk samo su neke od životinja s kojima susret zahtijeva oprez.
Dok turističke brojke nastavljaju rasti, dio privatnih iznajmljivača sve glasnije upozorava na veća opterećenja. Predsjednik HTZ-a Kristjan Staničić smatra da promjene ipak neće dovesti do značajnijeg pada ponude.
Inflacija u Hrvatskoj u srpnju je iznosila 3,9 posto. Najveći pritisak na kućne budžete stvaraju stanovanje i energija, koji su poskupjeli čak 12,2 posto, te prijevoz s rastom cijena od 8,2 posto.
Proizvođačke cijene u hrvatskoj industriji u srpnju su blago pale u odnosu na lipanj, no i dalje su 4,9 posto više nego lani. Najveći pritisak dolazi iz energije, gdje cijene bilježe godišnji rast od čak 14,7 posto.