Zašto još uvijek najčešće ulažemo u nekretnine?

Hrvatski građani raspolažu s više od 100 milijardi eura financijske imovine, no tek oko 20 posto tog iznosa uloženo je na tržištu kapitala, upozorava ministar financija Marko Primorac.

Prema riječima njegova glavnog savjetnika Mateja Buleta, gotovo 40 posto imovine čine bankovni depoziti, uglavnom na tekućim računima, dok je manji dio u oročenoj štednji i mirovinskim fondovima, piše HRT.

Nekretnine i dalje “sigurna luka”

Velik dio imovine građana i dalje odlazi u nekretnine – ne samo za stanovanje, već i kao investicija koja se doživljava kao sigurna i isplativa. Bule podsjeća da je 2015. ukupna štednja iznosila tek 56 milijardi eura, a rast na današnjih 100 milijardi rezultat je desetljeća stabilnog i otpornog ekonomskog rasta.

Državne obveznice kao mamac

Kako bi mobilizirala štednju, Vlada se okrenula novim modelima poput narodne obveznice – državnih vrijednosnih papira namijenjenih građanima.

„U manje od tri godine u 17 izdanja mobilizirali smo gotovo 10 milijardi eura i otvorili 50 tisuća novih računa u SKDD-u. Time je oko 7,5 % javnog duga prebačeno u ruke građana, a oko 300 milijuna eura kamata umjesto institucionalnim investitorima sada ide građanima“, istaknuo je Bule.

Izazov financijske pismenosti

Unatoč atraktivnijim prinosima, Hrvati i dalje zaziru od tržišta kapitala.

„Banke su jednostavne – donesete novac, dobijete kamatu, ne trebate posebno znanje. Na tržištu kapitala ste izravni ili neizravni investitor i potrebna je veća financijska pismenost. Ipak, istraživanja pokazuju da pismenost polako raste“, kaže Bule.