HRVATSKI TURIZAM U PROBLEMU! Žgomba: “Loš booking i otkazivanja letova guraju sezonu u rizik”

Hrvatski turizam ulazi u jednu od najizazovnijih sezona od pandemije, obilježenu geopolitičkim nestabilnostima, rastom cijena i sve izraženijom konkurencijom na Mediteranu. Iako prvi kvartal donosi pozitivne brojke, ključni dio godine tek slijedi – i nosi niz nepoznanica.

Predsjednik Udruženja putničkih agencija pri Hrvatskoj gospodarskoj komori i predsjednik Uprave Uniline grupe Boris Žgomba upozorava kako optimizam s početka godine treba uzeti s dozom rezerve.

U prva tri mjeseca ostvareno je više od 1,1 milijun dolazaka i tri milijuna noćenja, što predstavlja rast od 9, odnosno 8 posto u odnosu na prošlu godinu, no to, ističe, ne garantira uspjeh cijele sezone.

„Pravi period tek dolazi, a on je opterećen nizom problema. Za predviđanje ove sezone trebala bi nam kristalna kugla“, poručuje Žgomba, podsjećajući na aktualne sukobe na Bliskom istoku i u istočnoj Europi.

Naglašava kako je turizam kroz povijest pokazao otpornost na krize – od financijskih slomova do pandemije – ali upozorava da će i ova godina imati svoju cijenu. Neizvjesnost se već odražava na tržište, ponajviše kroz slabiji booking i sve izraženiji trend last minute rezervacija.

„Booking je zaostao, ali nije izgubljen. Problem je što se sve seli u zadnji trenutak, što znači ulazak u borbu cijenama, a tu konkurenti poput Turske i Grčke imaju ozbiljnu prednost“, ističe.

Sukob na Bliskom istoku Hrvatskoj može kratkoročno ići u prilog jer je udaljenija od kriznih žarišta u odnosu na dio konkurencije, no dugoročno donosi ekonomske posljedice, prije svega kroz rast cijena energenata i opću nestabilnost tržišta.

Dodatni izazov predstavlja i zračni promet. Iako se ne očekuju masovna otkazivanja letova, realna je mogućnost redukcije linija – osobito onih koje nisu komercijalno najisplativije. U takvom scenariju Hrvatska bi mogla ostati bez dijela aviogostiju, što otvara pitanje njihove zamjene.

Foto: IstraIN

Kad je riječ o cijenama, Žgomba upozorava na paradoks: smještaj nije preskup, ali ukupni doživljaj jest. Problem vidi u visokim cijenama hrane, restorana i trgovačkih lanaca.

„Objektivno smo u nekim segmentima skuplji. Gosti to primjećuju, pogotovo kada iste proizvode u istim lancima plaćaju manje u svojim zemljama. Tu nastaje problem percepcije Hrvatske kao skupe destinacije“, kaže.

Podaci pokazuju da strani gost u Hrvatskoj dnevno troši oko 170 eura, dok u Italiji ta brojka iznosi 250, a u Portugalu čak 440 eura. Prema Žgombi, to jasno ukazuje na slabost domaće turističke ponude.

„Nije problem u gostu nego u nama – ne znamo izvući dovoljno vrijednosti iz onoga što nudimo“, zaključuje.

Govoreći o dugoročnim ciljevima, ističe kako Hrvatska još nije cjelogodišnja turistička destinacija, iako pojedine lokacije poput Zagreba, Dubrovnika, Opatije i Plitvica uspijevaju poslovati tijekom cijele godine. Proces transformacije, naglašava, mora biti postupan.

„Ne možemo preko noći postati cjelogodišnja destinacija. Cilj je produljivati sezonu korak po korak“, kaže.

Pozitivnim ocjenjuje novi zakonodavni okvir u turizmu, posebno mjere usmjerene na suzbijanje ilegalnog najma, no upozorava da bez učinkovite provedbe ni najbolji zakoni nemaju stvarni učinak.

Na kraju zaključuje kako se turizam nepovratno promijenio – gosti su mobilniji, traže više iskustava i putuju češće, ali kraće. Upravo će sposobnost prilagodbe tim promjenama, uz pametno upravljanje cijenama i kvalitetom ponude, odrediti koliko će Hrvatska uspješno proći kroz još jednu zahtjevnu sezonu.