Hrvatska jede više mesa nego što proizvodi: Godišnje uvozimo 200 000 tona

Hrvatska jede iznad europskog prosjeka, ali proizvodi daleko ispod vlastitih potreba. S potrošnjom od 87 kilograma mesa godišnje po stanovniku, zemlja se nalazi na visokom 6. mjestu u Europskoj uniji, iznad prosjeka EU-a.

Više od 50 posto mesa koje prosječni Hrvat pojede je svinjetina, što potvrđuje da su svinjski proizvodi i dalje dominantan dio prehrambenih navika.

Ipak, unatoč velikom apetitu, Hrvatska nije samodostatna u proizvodnji mesa.

Kako ističu iz Hrvatske gospodarske komore, više od polovice mesa na hrvatskim stolovima dolazi iz uvoza, dok domaća proizvodnja ne uspijeva pratiti potražnju.

Rekordan trgovinski deficit: 625 milijuna eura

„Hrvatska ne proizvodi dovoljno mesa i klaoničkih proizvoda za vlastite potrebe. Prošle smo godine uvezli oko 200 tisuća tona, a izvezli tek 35.000 tona, što je rezultiralo povijesno velikim vanjskotrgovinskim deficitom – preko 625 milijuna eura“, upozorava Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam.

Deficit u sektoru mesa lani je premašio i 625 milijuna eura, čime je dodatno produbljena neravnoteža domaće poljoprivredne proizvodnje i potrošnje.

Bolesti i tržišni poremećaji dodatno zakočili sektor

Na samodostatnost je posljednjih godina snažno utjecao niz nepovoljnih okolnosti. Poremećaji na europskom tržištu, rast cijena stočne hrane, ali i bolesti poput afričke svinjske kuge, plavog jezika i bedrenice (antraksa), značajno su oslabili domaći stočarski sektor i smanjili proizvodne kapacitete.

Iz Ministarstva poljoprivrede tvrde da su svjesni problema te da se proizvodnja mesa nastoji stabilizirati ulaganjem više od 750 milijuna eura do 2030. godine.

„Cilj nam je zaustaviti negativne trendove, a zatim kroz 3 do 5 godina, najkasnije do 2030., povećati proizvodnju za 20 posto i polako graditi stabilnu i otporniju bazu za prehrambenu industriju“, poručuje Zdravko Tušek, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede.

Na selu sve manje stočara – budućnost je u velikima

HGK dodaje da problem nije samo u novcu i bolestima, nego i u demografiji. „Na selu je sve manje ljudi koji se bave uzgojem, zbog čega se sve više moramo oslanjati na velike proizvođače.

Fokus treba biti na proizvodnji svinja, jer je upravo svinjetina naša tradicija i prehrambena navika – više od 50 posto mesa koje jedemo je upravo svinjetina“, ističe Vlado Čondić Galinčić, predsjednik Udruženja poljoprivrede HGK.

Sličan stav ima i predsjednik Udruženja poljoprivrede HGK, koji naglašava da velike firme i dalje imaju interes za širenje farmi, unatoč rizicima.

„Bolesti će se, nažalost, događati i dalje, ali upravo zato trebamo jačati proizvodnju tamo gdje smo najjači i gdje postoji navika potrošnje“, poručuje.

Potrošnja porasla 10 % – turizam i bolji standard dižu brojke

Zanimljivo, iako mesa nema dovoljno i sve je skuplje, potrošnja je lani porasla 10 posto. Stručnjaci uzroke vide u rekordnoj turističkoj sezoni, ali i rastu životnog standarda građana, koji – kako kažu iz sektora – na mesu ne štede čak ni u vremenu inflacije.

Može li se trend preokrenuti?

Dok potražnja raste, domaći uzgajivači bore se s troškovima, bolestima i manjkom radne snage.

Hoće li obećanih 750 milijuna eura ulaganja i cilj od 20% rasta proizvodnje biti dovoljni da Hrvatska prestane biti veliki uvoznik mesa, pokazat će sljedećih pet godina.

Za sada, zaključak ostaje isti: jedemo puno, ali proizvodimo premalo – i to nas skupo košta.