Hrvatska i dalje ovisi o uvozu hrane: Stručnjaci upozoravaju na nedovoljnu samodostatnost

Geopolitičke nestabilnosti, klimatske promjene i poremećaji na globalnom tržištu sve snažnije utječu na prehrambenu sigurnost država, a stručnjaci upozoravaju kako Hrvatska još uvijek ne proizvodi dovoljno hrane za vlastite potrebe.

Iako domaća poljoprivreda ostvaruje višak u proizvodnji pojedinih ratarskih kultura poput pšenice, kukuruza i soje, kada je riječ o mesu, mlijeku, voću i povrću, velik dio potreba pokriva se uvozom.

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Zdravko Tušek istaknuo je kako Hrvatska bilježi visoku razinu samodostatnosti u proizvodnji žitarica i uljarica, dok je situacija u drugim sektorima znatno slabija.

„Visoku razinu samodostatnosti iznad 100 posto imamo u ratarskim kulturama, odnosno uljaricama i žitaricama. Oko 70 posto imamo u sektoru mesa peradi, više od 90 posto u sektoru jaja, međutim kod određenih kategorija mesa i mlijeka samodostatnost je oko 50 posto“, rekao je Tušek.

U Hrvatskoj poljoprivrednoj komori upozoravaju kako domaći proizvođači svinjetine teško mogu konkurirati jeftinom mesu iz Europske unije, gdje su se pojavili viškovi nakon pada izvoza prema Kini i drugim tržištima.

Potpredsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović pojasnio je kako se višak svinjetine iz europskih zemalja plasira na hrvatsko tržište po vrlo niskim cijenama, zbog čega domaći proizvođači dolaze u nepovoljan položaj.

Savjetnica za prehrambenu industriju i poljoprivredu Zvjezdana Blažić smatra da Hrvatska trenutno nije ugrožena zahvaljujući zajedničkom europskom tržištu, no upozorava da bi ozbiljniji poremećaji mogli razotkriti slabosti domaće proizvodnje.

„Dok god smo dio zajedničkog europskog tržišta i dok Europa osigurava najveći dio svoje samodostatnosti, nismo ugroženi. Međutim, u slučaju većih poremećaja pokazalo bi se da ne proizvodimo dovoljno hrane za vlastite potrebe“, upozorila je Blažić.

Stručnjaci smatraju kako bi Hrvatska trebala snažnije ulagati u preradbenu industriju, klaonice, skladišta i proizvode veće dodane vrijednosti, umjesto da se dominantno oslanja na izvoz sirovina.

Ekonomski analitičar Damir Novotny kao pozitivne primjere ističe domaće maslinarstvo i vinarstvo, sektore koji su uspjeli postići visoku kvalitetu i konkurentnost na međunarodnom tržištu.

„Maslinarska proizvodnja uspjela je postići svjetsku kvalitetu i može prodati svoje proizvode po bilo kojoj cijeni na globalnom i turističkom tržištu. Slično je i s proizvodnjom vina“, rekao je Novotny.

Dodaje kako upravo proizvodi dodane vrijednosti poljoprivrednicima donose veću zaradu i veću otpornost na tržišne promjene, uz manju ovisnost o državnim potporama.