Gospodarstvo u 2025.: Rast BDP-a i plaća uz jednu od najviših inflacija u EU

Cijene nisu rasle samo na moru pa je sa siječnjem diljem zemlje počeo bojkot trgovačkih lanaca, ali i telekomunikacijskih usluga i kafića. No, nije potrajao, trošilo se manje tek koji petak.

Mediaservis

6 Siječanj 2026 I 14:08

Gospodarstvo u  2025.: Rast BDP-a i plaća uz jednu od najviših inflacija u EU
Pexels Ilustracija

Gospodarsku 2025. godinu obilježila je riječ ‘rast‘ - rasli su i inflacija i BDP, ali i plaće. Veće su građanima bile režije, skuplji odlasci u trgovine, a više eura morali su izdvojiti i za godišnji odmor u Hrvatskoj. Neki su tako bojkotirali trgovine, a neki zarađivali na državi.

Hrvatska je i u 2025. godini imala jednu od najviših inflacija u Europskoj uniji. Iako smo iz mjeseca u mjesec bilježili povremena usporavanja i ubrzavanja, na godišnjoj razini je - 3,7%.

No, kako je sve poskupljivalo, tako se punila i državna blagajna - projekcija HNB-a je da gospodarstvo raste 3%, otkrio je guverner Boris Vujčić. "Što je nešto niže u odnosu na rujansku projekciju prvenstveno zbog nižeg ostvarenja osobne potrošnje i izvoza usluga u trećem kvartalu. Očekujemo da će se u četvrtom kvartalu ta stopa rasta BDP-a ponovno nešto povećati, na 2,9%."

Za ove brojke daleko je najzaslužniji turizam na koji smo se i ove godine u potpunosti oslonili. Skupi hoteli, restorani, sladoledi i ležaljke privukli su manje gostiju u špici sezone, no godina je završila u plusu - rasli su i dolasci i noćenja i prihodi. Sve je to ionako dio turističkog plana Hrvatske - maknuti fokus s ljetnih mjeseci.

‘Ne moramo biti najjeftiniji, no moramo voditi računa o konkurentnosti cijena‘, upozorio je resorni ministar Tonči Glavina."Ukoliko planirate zadržati cijene koje smo imali ove godine morate podignuti ulaganja u imovinu, u ljude ili uslugu ili trebamo napraviti korekcije cijena. Ukoliko to ne napravimo nisam siguran da ćemo ponoviti ove rekordne turističke rezultate."

Cijene nisu rasle samo na moru pa je sa siječnjem diljem zemlje počeo bojkot trgovačkih lanaca, ali i telekomunikacijskih usluga i kafića. No, nije potrajao, trošilo se manje tek koji petak. U pomoć je potom priskočila Vlada pa je proširila liste proizvoda sa zamrznutim cijenama te nastavila s vaučerima za najpotrebitije, kao i umirovljenike i studente.

Negdje dala, negdje uzela - ‘zavrnula je pipu‘ i prestala s regulacijama cijena goriva, a mjere za struju i plin djelomično je ukinula. Kako bi režije što manje porasle, savjete je nastavio dijeliti ministar gospodarstva Ante Šušnjar: "Znate koja je najbolja energija? Energija koja se ne potroši, koja se uštedi. Ja volim reći nije dobro kada se u kući temperatura regulira otvaranjem prozora. To je rasipanje energije."

A dok je veliki broj radnika u Hrvatskoj jedva spajao kraj s krajem, bile su i tisuće i tisuće onih koji su milijune ulagale u državne obveznice i trezorce. Tako jednima rast cijena nekretnina nije predstavljao problem, dok su drugi morali kupnju svoje prve nekretnine i ove godine odgoditi.

Problema je svjestan i premijer Andrej Plenković:"Po mom sudu imamo dva velika problema danas u hrvatskom društvu - jedan su inflatorni pritisci gdje očekujem puno snažniju i veću ulogu HNB-a, a drugi je priuštivo stanovanje za mlade."

Vratimo se pozitivnom - rasle su plaće - i minimalne i prosječne, a isto se očekuje i u 2026., unatoč nastojanjima HUP-a da se povećanje minimalne zamrzne. U 2025. rastao nam je i kreditni rejting, kao i zaposlenost. Završeni su brojni veliki projekti, a neki od njih su Učka, koridor 5C i Rijeka Gateway kontejnerski terminal.

Proširen je kapacitet LNG terminala na Krku i to za više od 50%. Dalo je to vjetar u leđa JANAF-u za opskrbu MOL-ovih rafinerija u Mađarskoj i Slovačkoj, no i materijala susjedima da nas optuže za ratno profiterstvo. "To može samo reći netko tko je izrazito bezobrazan. Profiterom se može nazvati onaj tko dobiva trenutno jeftiniju rusku naftu i plin, dakle profiter je Mađarska, a ne Hrvatska."