Novo poskupljenje hrane gotovo sigurno! Troškovi proizvodnje eksplodiraju

Rast cijena energenata već se prelijeva na poljoprivredu, a stručnjaci upozoravaju kako je novo poskupljenje hrane praktički neizbježno, jer kombinacija geopolitičke nestabilnosti, skupljeg plina, rasta cijena gnojiva i općeg povećanja troškova proizvodnje stvara lančanu reakciju koja će se, s određenim vremenskim odmakom, neminovno preliti i na krajnje potrošače.

Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak pritom ističe kako je država pokušala ublažiti udar pravovremenim intervencijama, naglasivši da je Hrvatska bila među prvim zemljama u Europi koje su ograničile cijene goriva, uključujući i plavi dizel ključan za poljoprivredu i ribarstvo, te dodao kako bi bez tih mjera cijene danas bile znatno više, dok su paralelno smanjene i trošarine kako bi se energenti zadržali na prihvatljivoj razini.

Istodobno, Majdak poziva poljoprivrednike i ribare da ne stvaraju zalihe, naglašavajući da goriva ima dovoljno i da nema ograničenja u isporuci, dok se u narednom razdoblju očekuje i novi europski okvir potpora koji bi trebao odgovoriti na poremećaje u opskrbnim lancima, a koji ne pogađaju samo gorivo nego i ključne inpute u poljoprivredi, ponajprije mineralna gnojiva.

Naime, rast cijene plina izravno pogađa proizvodnju gnojiva, osobito dušičnih, što već sada podiže njihove cijene na tržištu, iako situacija zasad nije eskalirala kao 2022. godine, pa se govori tek o umjerenim poskupljenjima, uz istodobno stabilnu opskrbu koja je, zahvaljujući isporuci oko 100 tisuća tona gnojiva krajem prošle godine, omogućila sigurnu proljetnu sjetvu i kontinuitet proizvodnje.

Profesor Agronomskog fakulteta Ivica Kisić upozorava kako je rast cijena hrane logična i očekivana posljedica aktualnih kretanja, ističući da će se povećanje cijena energenata neminovno odraziti na cijene hrane i drugih proizvoda, pri čemu dodatni problem predstavlja visoka razina neizvjesnosti jer, kako kaže, nitko u ovom trenutku ne može predvidjeti što će se događati već za mjesec ili dva, dok globalni odnosi, uključujući činjenicu da Kina drži oko 70 posto svjetskih zaliha kukuruza te polovicu pšenice i soje, dodatno kompliciraju situaciju.

Rast troškova poljoprivrede pokreće lančano poskupljenje hrane

Da je pritisak već itekako realan na terenu potvrđuje i Mato Brlošić iz Hrvatske poljoprivredne komore, koji upozorava kako je plavi dizel u samo mjesec dana poskupio dva puta, za oko 13 lipa po litri, što na ukupnu potrošnju znači dodatnih šest do sedam milijuna eura troška, dok je još veći udar došao kroz gnojiva čije su cijene porasle za oko 30 posto, što za poljoprivrednike predstavlja desetke milijuna eura dodatnih ulaganja.

U takvim okolnostima, ističe Brlošić, poskupljenje hrane nije pitanje hoće li se dogoditi, nego kada i u kojem opsegu, jer rast troškova proizvodnje nužno znači i rast cijena krajnjih proizvoda, dok dodatnu zabrinutost izaziva činjenica da su cijene žitarica i dalje na razinama od prije dvadesetak godina, što ozbiljno dovodi u pitanje isplativost proizvodnje.

Iako Hrvatska u primarnoj proizvodnji stoji relativno dobro, s oko 150 posto samodostatnosti u žitaricama i više od 250 posto u uljaricama, problem ostaje struktura tržišta, budući da se izvoze sirovine, a uvoze skuplji prerađeni proizvodi, meso i mlijeko, zbog čega se sve češće naglašava potreba jačanja stočarske proizvodnje kao ključnog segmenta dugoročne stabilnosti.

U konačnici, iako trenutačno ne prijeti nestašica, svi sugovornici slažu se u jednom – lanac poskupljenja već je pokrenut i teško ga je zaustaviti, jer skuplji energenti vode prema skupljoj proizvodnji, a time i skupljoj hrani, pa će konačni udar, prije ili kasnije, osjetiti i građani, dok će intenzitet tog rasta uvelike ovisiti o daljnjem razvoju globalne situacije.