Cjelogodišnji turizam – dobra ideja, ali sezonalnost i dalje diktira pravila!
Prema procjenama, u Istri je tijekom blagdana boravilo oko 50 tisuća gostiju, no brojke često ne odražavaju stvarni život na terenu.
HRT
8 Siječanj 2026 I 06:45
IstraINIlustracija
Iako se posljednjih godina često govori o konceptu „Turizam 365“, praksa na terenu pokazuje znatno drukčiju sliku.
Kako je za Dnevnik HTV-a izjavio Boris Žgomba, predsjednik Udruge putničkih agencija pri HGK-a i predsjednik Uprave Uniline grupa, nije realno očekivati jednaku razinu turističke potražnje tijekom cijele godine.
Komentirajući prijedlog rovinjskog Plana upravljanja destinacijom koji predviđa ograničenja za nove apartmane u starogradskoj jezgri, istarski župan Boris Miletić poručio je kako Istra mora pronaći ravnotežu između razvoja turizma, zaštite prostora i kvalitete života lokalnog stanovništva.
Turistički sektor upozorava na stagnaciju, rastuće troškove i manjak radne snage, uz poruku da će konkurencija iz regije sve više jačati pritisak na Hrvatsku.
10:35Prije 19 d24.05.2026
Prema procjenama, u Istri je tijekom blagdana boravilo oko 50 tisuća gostiju, no brojke često ne odražavaju stvarni život na terenu.
Dok su mjesta poput Medulina ljeti prepuna turista, zimi se pretvaraju u gotovo pusta naselja. Takav obrazac nije iznimka, već pravilo za velik dio hrvatske obale, unatoč stalnom naglašavanju važnosti cjelogodišnjeg turizma.
Žgomba ističe kako je ideja „Turizma 365“ zasad više strateški cilj nego realnost. „Ne možemo očekivati da ćemo cijelu godinu imati isti intenzitet turizma. Cjelogodišnji turizam postoji u željama i planovima, ali stvarnost je ipak drukčija“, poručio je.
S obzirom na to da je turistička sezona pred vratima, stručnjaci upozoravaju kako će transparentnost i povjerenje sve više igrati ključnu ulogu pri odabiru smještaja.
Premijer Andrej Plenković istaknuo je kako je “razumno formiranje cijena” najvažnije pitanje koje će utjecati na turističku godinu, upozorivši da bi pretjerano poskupljenje moglo narušiti konkurentnost Hrvatske na Mediteranu.
09:09Prije 37 d06.05.2026
Osvrnuo se i na rast cijena u turističkom sektoru, osobito u turoperatorskom poslovanju, gdje su cijene često unaprijed ugovorene.
Prema njegovim riječima, novi porasti cijena nisu uvijek opravdani ako ih ne prati veća kvaliteta usluge ili bolja ponuda.
„Cijene su, čini se, dosegnule svoj maksimum. U budućem razdoblju morat ćemo vrlo pažljivo odlučivati kako dalje, već od ove godine“, upozorio je Žgomba, naglasivši da bez jasne vrijednosti za novac rast cijena dugoročno nije održiv.
Izazovna 2026. godina
Govoreći o budućnosti, Žgomba smatra da će 2026. godina biti zahtjevnija od 2025. Od 2022. nadalje, sektor bilježi snažan rast cijena, djelomično opravdan, ali često i bez realne podloge.
Kada se u obzir uzmu inflacija i povećani troškovi, moguće je da će aktualna godina pokazati stagnaciju, pa čak i pad u odnosu na prethodnu.
„Godine 2023. i 2024. bile su iznimka, a ne pravilo. Vraćamo se realnijim okvirima. Svima je teško prihvatiti da će u nekom trenutku biti nužno ići s nižim cijenama, ali cijena nije jedini faktor.
Jednako su važni kvaliteta ponude i razumijevanje stvarnih želja gostiju, što često zanemarujemo“, zaključio je Žgomba.
Poseban naglasak tijekom rasprava stavljen je na potrebu očuvanja prirodnih resursa Jadransko-jonske regije, održivi razvoj turizma i poljoprivrede, aktivnije uključivanje mladih u procese donošenja odluka te stvaranje preduvjeta za njihovu veću mobilnost i suradnju.
Djeci je poručila da ljeto provedu u druženju, igri i odmoru, ali i da paze na sigurnost u prometu, na plažama te u online okruženju. Posebno ih je upozorila da ne dijele osobne podatke na internetu i da se obrate odraslima ako imaju bilo kakav problem.
Utvrđeno je kako se radi o vozilu čija snaga motora i performanse prelaze dopuštene granice za električne romobile koji smiju sudjelovati u prometu, zbog čega je njegovo korištenje na javnim prometnicama zabranjeno.
Podaci pokazuju da, unatoč blagom padu ukupnog turističkog prometa u travnju, domaći turizam nastavlja rasti, dok Istra zadržava status vodeće hrvatske turističke regije, a slovenski gosti ostaju najvažnije inozemno tržište.
Najniža nezaposlenost zabilježena je u Sjevernoj Hrvatskoj, gdje iznosi 3 posto, dok je najviša stopa nezaposlenosti evidentirana u Panonskoj Hrvatskoj s 7,6 posto.