Cjelogodišnji turizam – dobra ideja, ali sezonalnost i dalje diktira pravila!
Prema procjenama, u Istri je tijekom blagdana boravilo oko 50 tisuća gostiju, no brojke često ne odražavaju stvarni život na terenu.
HRT
8 Siječanj 2026 I 06:45
IstraINIlustracija
Iako se posljednjih godina često govori o konceptu „Turizam 365“, praksa na terenu pokazuje znatno drukčiju sliku.
Kako je za Dnevnik HTV-a izjavio Boris Žgomba, predsjednik Udruge putničkih agencija pri HGK-a i predsjednik Uprave Uniline grupa, nije realno očekivati jednaku razinu turističke potražnje tijekom cijele godine.
Prema podacima sustava eVisitor, koji obuhvaća turistički promet u komercijalnom i nekomercijalnom smještaju te nautičkom charteru (eCrew), u Hrvatskoj je od siječnja do kraja ožujka ostvareno više od 1,1 milijun dolazaka i 3 milijuna noćenja.
Iako je početak sezone stabilan, primjetna je stagnacija rezervacija s udaljenih tržišta, ponajprije iz Sjedinjenih Američkih Država i Azije. Pojedini otkazi već su evidentirani, no u sektoru vjeruju da će se dio tog minusa nadoknaditi kroz druga emitivna tržišta.
08:21Prije 21 d01.04.2026
Prema procjenama, u Istri je tijekom blagdana boravilo oko 50 tisuća gostiju, no brojke često ne odražavaju stvarni život na terenu.
Dok su mjesta poput Medulina ljeti prepuna turista, zimi se pretvaraju u gotovo pusta naselja. Takav obrazac nije iznimka, već pravilo za velik dio hrvatske obale, unatoč stalnom naglašavanju važnosti cjelogodišnjeg turizma.
Žgomba ističe kako je ideja „Turizma 365“ zasad više strateški cilj nego realnost. „Ne možemo očekivati da ćemo cijelu godinu imati isti intenzitet turizma. Cjelogodišnji turizam postoji u željama i planovima, ali stvarnost je ipak drukčija“, poručio je.
Dodatni pritisak dolazi s rastom cijena energenata, što se izravno prelijeva i na troškove putovanja. Aviokompanije su već reagirale povećanjem cijena karata, a dio letova je reduciran.
Globalna nesigurnost i rat na Bliskom istoku već usporavaju turističke rezervacije za ljeto u Hrvatskoj, a sektor ulazi u sezonu pod pritiskom rasta cijena i sve jače konkurencije.
09:05Prije 34 d19.03.2026
Osvrnuo se i na rast cijena u turističkom sektoru, osobito u turoperatorskom poslovanju, gdje su cijene često unaprijed ugovorene.
Prema njegovim riječima, novi porasti cijena nisu uvijek opravdani ako ih ne prati veća kvaliteta usluge ili bolja ponuda.
„Cijene su, čini se, dosegnule svoj maksimum. U budućem razdoblju morat ćemo vrlo pažljivo odlučivati kako dalje, već od ove godine“, upozorio je Žgomba, naglasivši da bez jasne vrijednosti za novac rast cijena dugoročno nije održiv.
Izazovna 2026. godina
Govoreći o budućnosti, Žgomba smatra da će 2026. godina biti zahtjevnija od 2025. Od 2022. nadalje, sektor bilježi snažan rast cijena, djelomično opravdan, ali često i bez realne podloge.
Kada se u obzir uzmu inflacija i povećani troškovi, moguće je da će aktualna godina pokazati stagnaciju, pa čak i pad u odnosu na prethodnu.
„Godine 2023. i 2024. bile su iznimka, a ne pravilo. Vraćamo se realnijim okvirima. Svima je teško prihvatiti da će u nekom trenutku biti nužno ići s nižim cijenama, ali cijena nije jedini faktor.
Jednako su važni kvaliteta ponude i razumijevanje stvarnih želja gostiju, što često zanemarujemo“, zaključio je Žgomba.
Barban od 24. do 30. travnja postaje središte adrenalina i uživanja, nudeći posjetiteljima popuste na outdoor aktivnosti, smještaj i gastronomske delicije u sklopu Dana avanture i adrenalina.
Uz bogat program, u festivalskom šatoru očekuje se više od 40 izlagača s ponudom proizvoda povezanih s biljem, prirodnom kozmetikom, zdravljem i održivim življenjem.
Radovi sanacije kolnika na Tomasinijevoj ulici privode se kraju, a po završetku obilježavanja prometne signalizacije promet će biti u potpunosti normaliziran.
Čakavska riječ, glazba i poezija obilježile su večer u Mošćeničkoj Dragi, gdje su nastupili i predstavnici Rovinja na „Liburnijsko-istarskom pjesničkom điru“.
Istarska destilerija AurA i ove je godine potvrdila svjetsku klasu osvojivši prestižnu “Master-class distillery” titulu na natjecanju World Spirits Award.
U Hrvatskoj je u ožujku zabilježen blagi rast zaposlenosti na mjesečnoj razini, dok je broj nezaposlenih značajno pao, no u odnosu na prošlu godinu ukupna zaposlenost i dalje bilježi pad.
Hrvatska sve više uvozi hranu, iako ima potencijal da sama sebe prehrani, a najnovije izvješće Državnog ureda za reviziju otkriva zašto – sustav potpora ne funkcionira, proizvodnja stagnira, a poljoprivrednici zarađuju daleko ispod europskog prosjeka.
Prosječna neto plaća u Hrvatskoj za veljaču 2026. iznosila je 1.527 eura, uz blagi rast na mjesečnoj razini, dok je na godišnjoj razini zabilježen značajniji porast primanja.