Turistička sezona još nije počela, a potraga za radnicima već je u punom jeku!
Istraživanje portala Moj posao pokazuje da se domaći radnici češće odlučuju na sezonski rad ako je plaća u prosjeku 30 do 40 posto viša nego za isti posao na kontinentu.
Poslodavci u turizmu, ugostiteljstvu i trgovini već su početkom godine krenuli u intenzivnu potragu za radnicima za nadolazeću turističku sezonu.
Procjene govore da će ove godine trebati oko 65 tisuća sezonaca, a najveći izazov ostaje – kako pronaći dovoljno domaćih i kvalificiranih ljudi te pritom zadržati kvalitetu usluge, piše HRT.
Često se postavlja i pitanje koliko se radnici iz udaljenih zemalja uspijevaju upoznati s lokalnom gastronomijom i ponudom, poput istarskog pršuta ili malvazije, te utječe li to na kvalitetu usluge.
09:34Prije 114 d01.02.2026
Zbog kroničnog manjka sezonskih radnika, zapošljavanje počinje sve ranije. Ključni dio selekcije i popunjavanja kadra odvija se već tijekom siječnja i veljače, ističe Alen Mrvac, specijalist za odnose s javnošću u Alma Career Croatia/Moj posao.
''Potraga je većinom fokusirana tijekom siječnja i veljače. Već do kraja veljače dobar dio poslodavaca ima kompletiran značajan dio kadra. Ostale pozicije popunjavaju se u slučaju nužde, odnosno ‘vatrogasna’ rješenja traže se u travnju ili svibnju“, kaže Mrvac.
Strani sezonski radnici počinju se tražiti još u jesen, kako bi se na vrijeme osigurale radne dozvole. Direktor Udruge poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske Bernard Zenzerović naglašava da je potreba za radnom snagom i dalje velika.
''Treba nam sezonskih radnika i procjena je negdje oko 65 tisuća. Nastojimo što veći dio zadovoljiti na domaćem tržištu, ali to nije moguće u potpunosti. Očekujemo oko 15 tisuća sezonaca iz Hrvatske te broj stranih radnika na razini prošle godine, odnosno oko 50 tisuća“, rekao je Zenzerović.
Istraživanje portala Moj posao pokazuje da se domaći radnici češće odlučuju na sezonski rad ako je plaća u prosjeku 30 do 40 posto viša nego za isti posao na kontinentu, piše HRT.
Među najtraženijim zanimanjima su kuhari, konobari, slastičari, sobarice, recepcionari, animatori i prodavači.
Mrvac ističe da poslodavci sve više traže kvalitetan i iskusan kadar koji može podići razinu usluge.
''Traži se visokokvalificiran radnik s bogatim iskustvom koji donosi dodatnu vrijednost poslovanju. Takav kadar je rijedak i treba ga adekvatno platiti. Kriteriji su ipak nešto niži nego ranijih godina – ondje gdje se prije tražilo pet godina iskustva, sada su često dovoljna tri“, pojašnjava.
Ulaganje u edukaciju
Kako bi zadržali standard usluge, poslodavci sve više ulažu u edukaciju zaposlenika. Voditelj bara Alen Jurušić navodi da radnici prolaze obuke unutar objekata u kojima rade.
''Radnici prolaze edukacije u matičnim objektima u koje su raspoređeni. Voditelji i šefovi brinu se da su u svakom trenutku upoznati s uslugama i proizvodima koje nudimo“, kaže Jurušić.
Zenzerović upozorava i na snažan rast troškova rada u hotelijerstvu.
''Od 2019. do danas troškovi rada, odnosno plaće, porasli su oko 75 posto, dok su prihodi rasli oko 58 posto. Poslodavci pritom značajno ulažu u uvjete rada, kvalitetu smještaja za zaposlenike i dodatne edukacije“, ističe.
Iako priznaju da je strana radna snaga postala nužnost, poslodavci nastoje aktivirati i domaće resurse – umirovljenike, učenike, studente i nezaposlene – kako bi, uz domaće radnike, osigurali kvalitetnu i autentičnu turističku uslugu u sezoni koja dolazi, piše HRT.
Drska krađa dogodila se u rovinjskoj bolnici, gdje je 77-godišnjem austrijskom državljaninu iz sobe ukraden novac iz novčanika. Policija sumnjiči 39-godišnjakinju za tešku krađu počinjenu na osobito drzak način.
Projekt „H2O Rovinj-Rovigno“ predstavlja jedan od najvažnijih projekata zelene infrastrukture u Rovinju, usmjeren na održivo upravljanje vodnim resursima, energetsku učinkovitost i prilagodbu klimatskim promjenama.
Kako navodi za portal Morski.hr, kamenje je postavljeno sve do mora, a tijekom oseke dio gromada nalazi se i u moru, zbog čega je prolaz pješacima uz obalu otežan.
Kako se navodi u nacrtu odluke, granica naselja usklađuje se s granicom katastarske općine Mrgani na području Općine Kanfanar i katastarske općine Lovreč na području Općine Sveti Lovreč.