Rovinj među TOP 5 luka za kruzere u Hrvatskoj – broj dolazaka i dalje raste
U 2025. godini zabilježen je rast dolazaka kruzera u hrvatske luke, a među istaknutijima je i Rovinj s čak 100 posjeta, dok je Istra ostvarila gotovo šest posto svih kružnih putovanja — ujedno je Rovinj prvi u Istri uveo turističku pristojbu za putnike s kruzera.
U hrvatske morske luke tijekom 2025. godine uplovilo je 95 stranih brodova za kružna putovanja, što je porast od 10,5 posto u odnosu na godinu ranije, dok je broj ostvarenih kružnih putovanja veći za tri posto.
Prema dostupnim podacima, kruzeri su ostvarili ukupno 758 putovanja, s oko 1,1 milijun putnika, što je 1,2 posto više nego u 2024., a produženo je i prosječno vrijeme boravka brodova u hrvatskom teritorijalnom moru – za 2,8 posto.
Na hrvatski Jadran u prvih je pet mjeseci ove godine stiglo više od 221 tisuće putnika na kruzerima. Broj dolazaka i putovanja je u porastu, a Rovinj se ponovno našao među najposjećenijim lukama za kružna putovanja.
Pulska luka u prva je tri mjeseca ove godine zabilježila snažan rast prometa putnika. Kroz luku je prošlo više od 61 tisuće putnika, gotovo 15 posto više nego lani, a rast bilježe i Rovinj te promet vozila na području Istarske županije.
19:14Prije 109 d12.05.2026
Ukupno su kruzeri u Hrvatskoj boravili 1 737 dana te su plovili pod zastavama 16 država, pri čemu je najviše putovanja ostvareno pod zastavom Malte. Gotovo polovica svih putovanja – njih 364 ili 48 posto – realizirana je u vrhuncu sezone, tijekom srpnja, kolovoza i rujna, što potvrđuje i dalje izraženu sezonalnost kruzing prometa.
Najposjećenija luka za kružna putovanja i dalje je Dubrovnik s 557 posjeta, a slijede Split (315), Zadar (222), Korčula (125), Hvar (109), Rovinj (100) i Šibenik (93). Iako je najveći promet i dalje koncentriran na jugu, podaci pokazuju stabilan rast interesa za luke na sjevernom Jadranu, uključujući Istru.
Upravo je Istra u 2025. ostvarila 5,9 posto svih kružnih putovanja stranih brodova, dok je gledano po lukama Rovinj sa 100 dolazaka među najposjećenijima izvan glavnih dalmatinskih središta. Time se potvrđuje pozicija Rovinja kao jedne od ključnih kruzing točaka na zapadnoj obali Istre, posebno za manje i srednje kruzere.
Rast prometa kruzera dolazi u trenutku kada Rovinj uvodi i dodatne mehanizme upravljanja tim segmentom turizma.
Grad je prvi u Istri donio odluku o uvođenju turističke pristojbe za putnike s kruzera, s ciljem pravednijeg sudjelovanja u troškovima destinacije i ublažavanja pritiska na komunalnu i gradsku infrastrukturu.
Model je usmjeren na održiviji pristup kruzing turizmu, uz zadržavanje prihoda koji se mogu ulagati u javni prostor i kvalitetu života lokalne zajednice.
Gledano po županijama, najveći udio kružnih putovanja ostvaren je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (46,6 posto) i Splitsko-dalmatinskoj (21,4 posto), odnosno ukupno 68 posto svih putovanja. Preostalih 32 posto raspoređeno je na Zadarsku (17,0 posto), Istarsku (5,9 posto), Šibensko-kninsku (5,3 posto) i Primorsko-goransku županiju (3,8 posto).
Trend rasta dolazaka i duljeg zadržavanja kruzera pokazuje da je Hrvatska i dalje vrlo tražena kruzing destinacija, no istodobno sve više gradova – među njima i Rovinj – pokušava taj promet usmjeriti prema održivijem i financijski uravnoteženijem modelu.
Međunarodni festival pršuta u Drnišu počeo je uz malo gastronomskog rivalstva Istre i Dalmacije. Istarski župan Boris Miletić okušao se u rezanju pršuta s domaćinom, šibensko-kninskim županom Paškom Rakićem, a tijesnu pobjedu odnio je – domaćin.
Dopisujemo se s nekim drugim dok nam netko preko puta nešto govori, pratimo što rade ljudi koje možda jedva poznajemo dok ljudi koji su nam bliski sjede pola metra od nas.
Nogometaši Istre 1961 odigrali su sjajnu utakmicu na Drosini i remizirali s favoriziranim Dinamom 2:2. Zeleno-žuti dvaput su vodili, imali priliku i za 3:1, no Modri su u završnici uspjeli doći do boda.
Iva i Gloria dvije su prijateljice, majke i čistačice koje su nekoliko puta pokušale postati glumice. Iako u kazalištu rade kao čistačice, upravo im taj posao pruža priliku da se nađu na pozornici, osjete svjetla reflektora i barem nakratko ostvare ono o čemu su sanjale.
Prepuna kantica na Cuvi i smeće razbacano oko nje otvorili su pitanje odgovornosti. Komunalne službe trebaju prazniti koševe, no ako je kanta puna, znači li to da otpad jednostavno možemo ostaviti na zemlji? Čistoća grada odgovornost je svih nas.
Turistički kapaciteti u pojedinim dijelovima Istre višestruko premašuju broj stalnih stanovnika. Dok Rovinj i Medulin imaju više od 30 tisuća komercijalnih kreveta, jedna istarska općina apsolutni je rekorder s više od 20 kreveta po stanovniku.