Inkluzija kao gospodarska potreba: Županija želi zapošljavanje osoba s invaliditetom pretvoriti u standard
Najveće prepreke u praksi su predrasude, nedovoljno iskustvo i sama struktura gospodarstva u kojem dominiraju turizam i ugostiteljstvo, gdje je sezonalnost izražena, a radna mjesta ponekad fizički zahtjevna, što traži dodatnu prilagodbu i planiranje!
Uključivo tržište rada jedan je od važnijih ciljeva razvojnih politika u Istri, a poseban naglasak stavlja se na zapošljavanje osoba s invaliditetom i njihovo ravnopravno uključivanje u radnu sredinu.
Istarska županija krenula je s aktivnostima usmjerenima na stvaranje jednakih mogućnosti na tržištu rada, s ciljem snažnijeg povezivanja institucija, poslodavaca i sustava podrške kako bi se osobe s invaliditetom lakše zapošljavale i dugoročno zadržale zaposlenje.
Istarska županija je putem Upravnog odjela za gospodarstvo pokrenula novi ciklus javnih poziva namijenjenih jačanju konkurentnosti gospodarstva i poticanju zelene tranzicije.
Pružajući dobrodošlicu delegaciji iz Crne Gore, zamjenica Antić istaknula je kako Istarska županija dugi niz godina njeguje kvalitetne odnose s Crnom Gorom i crnogorskom zajednicom u Istri, osobito u Peroju, naglasivši važnost multikulturalnosti, tolerancije i otvorenosti koje Istra kontinuirano pro
15:12Prije 23 d07.05.2026
Koliko su poslodavci danas upoznati s mogućnostima profesionalne rehabilitacije i gdje su još uvijek najveće prepreke u praksi, pojasnila nam je pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo Cinzia Zubin.
''Razina informiranosti poslodavaca u Istri posljednjih godina značajno se povećala, ali još uvijek nije na razini na kojoj bismo željeli biti. Veliki i srednji poduzetnici, osobito oni koji već posluju u međunarodnom okruženju, uglavnom su dobro upoznati s mogućnostima profesionalne rehabilitacije i poticajima za zapošljavanje osoba s invaliditetom.
U tom smislu važnu ulogu imaju institucije poput Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i centara za profesionalnu rehabilitaciju, koje provode mjere, savjetuju poslodavce i nude konkretne financijske poticaje.
Međutim, kod dijela malih i mikro poduzetnika, koji čine okosnicu istarskog gospodarstva, i dalje primjećujemo nedovoljnu informiranost, ne toliko o zakonskim obvezama koliko o stvarnim mogućnostima prilagodbe radnih mjesta te sufinanciranju plaća i stručne podrške.
Potpore su usmjerene na ulaganja u hardversku i softversku infrastrukturu, razvoj inovacija, zaštitu intelektualnog vlasništva, jačanje kompetencija zaposlenika te internacionalizaciju poslovanja, čime se dodatno potiče digitalna transformacija gospodarstva u Istarskoj županiji.
Cilj programa je dodatno osnažiti lokalno gospodarstvo, potaknuti konkurentnost istarskih poduzetnika te ojačati njihovu spremnost za nastup na domaćem i međunarodnom tržištu.
07:20Prije 87 d04.03.2026
Često postoji percepcija da je zapošljavanje osoba s invaliditetom administrativno dosta složeno ili financijski vrlo zahtjevno.
Najveće prepreke u praksi su predrasude, nedovoljno iskustvo i sama struktura gospodarstva u kojem dominiraju turizam i ugostiteljstvo, gdje je sezonalnost izražena, a radna mjesta ponekad fizički zahtjevna, što traži dodatnu prilagodbu i planiranje.
Kao Županija potičemo informiranje i povezivanje kroz suradnju s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, Centrom za profesionalnu rehabilitaciju Rijeka te Hrvatskom gospodarskom komorom – Županijskom komorom Pula, kao i s gospodarstvenicima i strukovnim udruženjima.
Upravo smo tim povodom prije nekoliko dana održali informativnu radionicu kako bismo poslodavcima predstavili konkretne mjere i mogućnosti financijske potpore za zapošljavanje osoba s invaliditetom.
Smatramo da je ključno raditi na podizanju svijesti, ali kroz konkretne primjere i dobru praksu, jer pozitivna iskustva najbrže mijenjaju percepciju.''
Govoreći o daljnjim koracima, Zubin je istaknula i koje se mjere i poticaji planiraju dodatno razvijati kako bi zapošljavanje osoba s invaliditetom postalo uobičajena praksa, a ne iznimka.
''Smatramo da je ključno prijeći s modela takozvane zakonske obveze na model partnerstva i poslovne koristi.
Naš pristup temelji se na tri smjera: financijskim poticajima koje kroz godine osiguravamo iz proračuna za poduzeća koja zapošljavaju osobe s invaliditetom, operativnoj podršci te promjeni percepcije.
Naš je cilj da zapošljavanje osoba s invaliditetom postane dio standardne kadrovske politike, a ne administrativna stavka. Dugoročno gledano, inkluzivno tržište rada nije samo socijalna politika, već pitanje konkurentnosti, održivosti i demografske stabilnosti Istre.
Istarska županija aktivno financijski i programski podupire konkretne operativne modele na terenu. Prije svega, tu je naš TECOP, ustanova za zapošljavanje osoba s invaliditetom, koju Županija kontinuirano financira i podržava kroz važne projekte.
TECOP ima iznimno važnu ulogu jer omogućuje stvarna radna mjesta, stručno mentorstvo i prilagođene radne uvjete, ali služi i kao most prema otvorenom tržištu rada.
Riječ je o jedinoj zaštitnoj radionici na ovom području, a upravo takvi modeli pokazuju da zapošljavanje osoba s invaliditetom nije socijalna kategorija, nego održiv gospodarski model'', poručila je za IstraIN, pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo Cinzia Zubin.
Organizatori ističu kako je očuvanje mora zajednička odgovornost te pozivaju sve iskusne ronioce da svojim sudjelovanjem doprinesu zaštiti prirodnih vrijednosti za buduće generacije.
Iz Istarske županije pozvali su sve zainteresirane da se uključe u proces i svojim prijedlozima doprinesu stvaranju kvalitetnog i održivog sustava razvoja volonterstva.
U noći s 30. na 31. svibnja 1915. godine Pula je prvi put bombardirana u Prvom svjetskom ratu. Tijekom sljedeće tri godine grad je pretrpio 41 zračni napad talijanskih i američkih snaga.
Rovinj će od 5. do 15. lipnja ponovno postati svjetsko središte plesa. Više od 6.500 plesača iz više od 80 zemalja stiže na 22. Croatian Summer Salsa Festival i premijerno izdanje Summer Bachata Festivala, koji će grad pretvoriti u veliku međunarodnu plesnu pozornicu.
Građevinski sektor nastavlja rast i u 2026. godini – obujam građevinskih radova u ožujku bio je za 4,2 posto veći nego u istom razdoblju prošle godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.
Hrvatsko gospodarstvo nastavilo je rast i početkom 2026. godine. Prema prvoj procjeni, bruto domaći proizvod u prvom tromjesečju porastao je za 2,2 posto na godišnjoj razini, ponajviše zahvaljujući većoj potrošnji kućanstava.