Inkluzija kao gospodarska potreba: Županija želi zapošljavanje osoba s invaliditetom pretvoriti u standard
Najveće prepreke u praksi su predrasude, nedovoljno iskustvo i sama struktura gospodarstva u kojem dominiraju turizam i ugostiteljstvo, gdje je sezonalnost izražena, a radna mjesta ponekad fizički zahtjevna, što traži dodatnu prilagodbu i planiranje!
Uključivo tržište rada jedan je od važnijih ciljeva razvojnih politika u Istri, a poseban naglasak stavlja se na zapošljavanje osoba s invaliditetom i njihovo ravnopravno uključivanje u radnu sredinu.
Istarska županija krenula je s aktivnostima usmjerenima na stvaranje jednakih mogućnosti na tržištu rada, s ciljem snažnijeg povezivanja institucija, poslodavaca i sustava podrške kako bi se osobe s invaliditetom lakše zapošljavale i dugoročno zadržale zaposlenje.
Dobivena nagrada potvrđuje da je SEAHEaT primjer dobre prakse koji se može uspješno primijeniti i u drugim sredinama, osobito ondje gdje je energetska obnova nužna, ali se mora provesti u skladu s očuvanjem kulturne baštine.
Koliko su poslodavci danas upoznati s mogućnostima profesionalne rehabilitacije i gdje su još uvijek najveće prepreke u praksi, pojasnila nam je pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo Cinzia Zubin.
''Razina informiranosti poslodavaca u Istri posljednjih godina značajno se povećala, ali još uvijek nije na razini na kojoj bismo željeli biti. Veliki i srednji poduzetnici, osobito oni koji već posluju u međunarodnom okruženju, uglavnom su dobro upoznati s mogućnostima profesionalne rehabilitacije i poticajima za zapošljavanje osoba s invaliditetom.
Jedan od konkretnih poteza županije je nova kreditna linija u ukupnom potencijalu od 35 milijuna eura.
06:15Prije 307 d22.04.2025
U tom smislu važnu ulogu imaju institucije poput Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i centara za profesionalnu rehabilitaciju, koje provode mjere, savjetuju poslodavce i nude konkretne financijske poticaje.
Međutim, kod dijela malih i mikro poduzetnika, koji čine okosnicu istarskog gospodarstva, i dalje primjećujemo nedovoljnu informiranost, ne toliko o zakonskim obvezama koliko o stvarnim mogućnostima prilagodbe radnih mjesta te sufinanciranju plaća i stručne podrške.
Često postoji percepcija da je zapošljavanje osoba s invaliditetom administrativno dosta složeno ili financijski vrlo zahtjevno.
Najveće prepreke u praksi su predrasude, nedovoljno iskustvo i sama struktura gospodarstva u kojem dominiraju turizam i ugostiteljstvo, gdje je sezonalnost izražena, a radna mjesta ponekad fizički zahtjevna, što traži dodatnu prilagodbu i planiranje.
Kao Županija potičemo informiranje i povezivanje kroz suradnju s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, Centrom za profesionalnu rehabilitaciju Rijeka te Hrvatskom gospodarskom komorom – Županijskom komorom Pula, kao i s gospodarstvenicima i strukovnim udruženjima.
Upravo smo tim povodom prije nekoliko dana održali informativnu radionicu kako bismo poslodavcima predstavili konkretne mjere i mogućnosti financijske potpore za zapošljavanje osoba s invaliditetom.
Smatramo da je ključno raditi na podizanju svijesti, ali kroz konkretne primjere i dobru praksu, jer pozitivna iskustva najbrže mijenjaju percepciju.''
Govoreći o daljnjim koracima, Zubin je istaknula i koje se mjere i poticaji planiraju dodatno razvijati kako bi zapošljavanje osoba s invaliditetom postalo uobičajena praksa, a ne iznimka.
''Smatramo da je ključno prijeći s modela takozvane zakonske obveze na model partnerstva i poslovne koristi.
Naš pristup temelji se na tri smjera: financijskim poticajima koje kroz godine osiguravamo iz proračuna za poduzeća koja zapošljavaju osobe s invaliditetom, operativnoj podršci te promjeni percepcije.
Naš je cilj da zapošljavanje osoba s invaliditetom postane dio standardne kadrovske politike, a ne administrativna stavka. Dugoročno gledano, inkluzivno tržište rada nije samo socijalna politika, već pitanje konkurentnosti, održivosti i demografske stabilnosti Istre.
Istarska županija aktivno financijski i programski podupire konkretne operativne modele na terenu. Prije svega, tu je naš TECOP, ustanova za zapošljavanje osoba s invaliditetom, koju Županija kontinuirano financira i podržava kroz važne projekte.
TECOP ima iznimno važnu ulogu jer omogućuje stvarna radna mjesta, stručno mentorstvo i prilagođene radne uvjete, ali služi i kao most prema otvorenom tržištu rada.
Riječ je o jedinoj zaštitnoj radionici na ovom području, a upravo takvi modeli pokazuju da zapošljavanje osoba s invaliditetom nije socijalna kategorija, nego održiv gospodarski model'', poručila je za IstraIN, pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo Cinzia Zubin.
Cilj je prikupljanje sredstava za sufinanciranje nabave prilagođenog vozila za potrebe Društva osoba s tjelesnim invaliditetom južne Istre, čime događaj dodatno naglašava vrijednosti solidarnosti, dostupnosti i inkluzije.
Rezultati istraživanja tako pokazuju da hrvatski građani istodobno prepoznaju gospodarsku potrebu za stranom radnom snagom, ali i izražavaju određene rezerve, osobito kada je riječ o integraciji i dugoročnom društvenom utjecaju.
Najveće prepreke u praksi su predrasude, nedovoljno iskustvo i sama struktura gospodarstva u kojem dominiraju turizam i ugostiteljstvo, gdje je sezonalnost izražena, a radna mjesta ponekad fizički zahtjevna, što traži dodatnu prilagodbu i planiranje!
Početak 2026. donio je očekivani sezonski pad zaposlenosti – u siječnju je u Hrvatskoj bilo 1,7 milijuna zaposlenih, 0,8 posto manje nego u prosincu, dok je nezaposlenost istodobno porasla na 4,9 posto.