Inkluzija kao gospodarska potreba: Županija želi zapošljavanje osoba s invaliditetom pretvoriti u standard

Najveće prepreke u praksi su predrasude, nedovoljno iskustvo i sama struktura gospodarstva u kojem dominiraju turizam i ugostiteljstvo, gdje je sezonalnost izražena, a radna mjesta ponekad fizički zahtjevna, što traži dodatnu prilagodbu i planiranje!

Ena Piglić
Ena Piglić

23 Veljača 2026 I 06:15

Inkluzija kao gospodarska potreba: Županija želi zapošljavanje osoba s invaliditetom pretvoriti u standard
Pexels

Uključivo tržište rada jedan je od važnijih ciljeva razvojnih politika u Istri, a poseban naglasak stavlja se na zapošljavanje osoba s invaliditetom i njihovo ravnopravno uključivanje u radnu sredinu.

Istarska županija krenula je s aktivnostima usmjerenima na stvaranje jednakih mogućnosti na tržištu rada, s ciljem snažnijeg povezivanja institucija, poslodavaca i sustava podrške kako bi se osobe s invaliditetom lakše zapošljavale i dugoročno zadržale zaposlenje.

Koliko su poslodavci danas upoznati s mogućnostima profesionalne rehabilitacije i gdje su još uvijek najveće prepreke u praksi, pojasnila nam je pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo Cinzia Zubin.

''Razina informiranosti poslodavaca u Istri posljednjih godina značajno se povećala, ali još uvijek nije na razini na kojoj bismo željeli biti. Veliki i srednji poduzetnici, osobito oni koji već posluju u međunarodnom okruženju, uglavnom su dobro upoznati s mogućnostima profesionalne rehabilitacije i poticajima za zapošljavanje osoba s invaliditetom.

U tom smislu važnu ulogu imaju institucije poput Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i centara za profesionalnu rehabilitaciju, koje provode mjere, savjetuju poslodavce i nude konkretne financijske poticaje.

Međutim, kod dijela malih i mikro poduzetnika, koji čine okosnicu istarskog gospodarstva, i dalje primjećujemo nedovoljnu informiranost, ne toliko o zakonskim obvezama koliko o stvarnim mogućnostima prilagodbe radnih mjesta te sufinanciranju plaća i stručne podrške.

Često postoji percepcija da je zapošljavanje osoba s invaliditetom administrativno dosta složeno ili financijski vrlo zahtjevno.

Najveće prepreke u praksi su predrasude, nedovoljno iskustvo i sama struktura gospodarstva u kojem dominiraju turizam i ugostiteljstvo, gdje je sezonalnost izražena, a radna mjesta ponekad fizički zahtjevna, što traži dodatnu prilagodbu i planiranje.

Kao Županija potičemo informiranje i povezivanje kroz suradnju s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, Centrom za profesionalnu rehabilitaciju Rijeka te Hrvatskom gospodarskom komorom – Županijskom komorom Pula, kao i s gospodarstvenicima i strukovnim udruženjima.

Upravo smo tim povodom prije nekoliko dana održali informativnu radionicu kako bismo poslodavcima predstavili konkretne mjere i mogućnosti financijske potpore za zapošljavanje osoba s invaliditetom.

Smatramo da je ključno raditi na podizanju svijesti, ali kroz konkretne primjere i dobru praksu, jer pozitivna iskustva najbrže mijenjaju percepciju.''

Govoreći o daljnjim koracima, Zubin je istaknula i koje se mjere i poticaji planiraju dodatno razvijati kako bi zapošljavanje osoba s invaliditetom postalo uobičajena praksa, a ne iznimka.

''Smatramo da je ključno prijeći s modela takozvane zakonske obveze na model partnerstva i poslovne koristi.

Naš pristup temelji se na tri smjera: financijskim poticajima koje kroz godine osiguravamo iz proračuna za poduzeća koja zapošljavaju osobe s invaliditetom, operativnoj podršci te promjeni percepcije.

Naš je cilj da zapošljavanje osoba s invaliditetom postane dio standardne kadrovske politike, a ne administrativna stavka. Dugoročno gledano, inkluzivno tržište rada nije samo socijalna politika, već pitanje konkurentnosti, održivosti i demografske stabilnosti Istre.

Istarska županija aktivno financijski i programski podupire konkretne operativne modele na terenu. Prije svega, tu je naš TECOP, ustanova za zapošljavanje osoba s invaliditetom, koju Županija kontinuirano financira i podržava kroz važne projekte.

TECOP ima iznimno važnu ulogu jer omogućuje stvarna radna mjesta, stručno mentorstvo i prilagođene radne uvjete, ali služi i kao most prema otvorenom tržištu rada.

Riječ je o jedinoj zaštitnoj radionici na ovom području, a upravo takvi modeli pokazuju da zapošljavanje osoba s invaliditetom nije socijalna kategorija, nego održiv gospodarski model'', poručila je za IstraIN, pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo Cinzia Zubin.