Nova porezna pravila mogla bi donijeti više novca sportskim klubovima
Nove porezne olakšice otvaraju prostor za snažnije ulaganje gospodarstva u sport, a o njihovim učincima raspravljalo se na panelu „Porezni poticaj, sportski dobitak“ u Puli.
Nove porezne olakšice za ulaganja u sport mogle bi značajno promijeniti način financiranja sportskih klubova u Hrvatskoj.
Stručnjaci i predstavnici sportskih organizacija poručuju kako izmjene poreznih propisa otvaraju prostor za snažnije uključivanje gospodarstva, ali i za stabilnije funkcioniranje klubova koji čine temelj hrvatskog sporta.
Upravo o toj temi raspravljalo se na panelu „Porezni poticaj, sportski dobitak“, koji je u Puli organizirala Hrvatska gospodarska komora – Županijska komora Pula, a na kojem su sudjelovali predstavnici gospodarstva, sportskih organizacija i porezne struke.
Kako je istaknuto, izmjenama Zakona o porezu na dobit povećani su porezno priznati rashodi za darovanja u sport s dosadašnjih 2 na 10 posto prihoda, dok je dodatno unaprijeđen i porezni tretman sponzorstava.
„Bojim se da trenutačno tek manji dio poduzetnika uopće zna za porezne izmjene i prepoznaje njihovu stvarnu vrijednost.
Od 1. siječnja ove godine svaki poduzetnik može povećati ulaganja u sport, a da ga to u suštini ništa ne košta.
Ovisno o stopi poreza na dobit, moguće je izdvajanja za sport uvećati za 10 ili 18 posto i to na teret poreza na dobit, što za svaki klub predstavlja značajno povećanje prihoda“, poručio je Branimir Kos, potpredsjednik Udruženja sportskih klubova pri HGK i savjetnik predsjednika HGK.
Foto: IstraIN
Dodao je kako je sport danas globalno velik sustav koji zahtijeva stabilne i raznolike izvore financiranja, dok mnogi klubovi i dalje pretežito ovise o proračunima lokalnih samouprava.
„Sport je prije svega veliki biznis i želimo li držati korak s tim sustavom, moramo krenuti od temelja – od samog dna.
Klubovi iz kojih potječu naši reprezentativci koji osvajaju brojne medalje često su suočeni s financijskim poteškoćama. Previše ovise o jedinicama lokalne samouprave i uglavnom imaju jednostrane izvore prihoda koji, bez obzira na ulaganja, nisu dovoljni za stabilno i dugoročno funkcioniranje“, istaknuo je Kos.
Foto: IstraIN
Na panelu su sudjelovali i Mladen Pavičević, predsjednik Sportske zajednice Istarske županije, Tanja Piutti, direktorica tvrtke Fakta d.o.o., Kristina Peruško, članica uprave Uniline Grupe d.o.o., Fabio Ivinić, član uprave NK Istra 1961 š.d.d., te Tomislav Njegovan, poslovni tajnik Udruženja sportskih klubova HGK i voditelj Službe za pravne poslove HGK.
Sudionici panela složili su se kako nove porezne mjere mogu biti snažan poticaj za veća ulaganja privatnog sektora u sport, ali i za razvoj dugoročnih partnerstava između poduzetnika, klubova i lokalnih zajednica.
Zaključeno je kako ključ uspjeha leži u boljoj informiranosti poduzetnika o dostupnim poreznim poticajima, ali i u snažnijem povezivanju gospodarstva, sportskih organizacija i lokalne samouprave kako bi se stvorio održiviji model financiranja sporta u Hrvatskoj.
Hrvatska sve više uvozi hranu, iako ima potencijal da sama sebe prehrani, a najnovije izvješće Državnog ureda za reviziju otkriva zašto – sustav potpora ne funkcionira, proizvodnja stagnira, a poljoprivrednici zarađuju daleko ispod europskog prosjeka.
U teškoj prometnoj nesreći koja se danas oko 12.25 sati dogodila na državnoj cesti D-48, nedaleko skretanja za Karojbu i Motovun, smrtno je stradao 44-godišnji vozač motocikla nakon sudara s osobnim automobilom.
Bilo je ovo jedno zanimljivo prijepodne za mlade sportašice i sportaše, ali i za policijske službenice koji su rado svojim savjetima doprinijele većoj sigurnosti mladih, a ujedno im i približile policijski poziv.
U Puli će se 7. svibnja održati poslovni forum hrvatskih i crnogorskih gospodarstvenika, s ciljem jačanja suradnje i otvaranja novih investicijskih prilika.
Sve više vozača suočava se s rastućim troškovima goriva, no stručnjaci upozoravaju da se jednostavnim promjenama u vožnji i održavanju automobila potrošnja može značajno smanjiti.
U Istarskoj županiji više od 9 tisuća građana ima blokirane račune, a njihov ukupni dug premašio je 94 milijuna eura, pokazuju najnoviji podaci Fine za kraj ožujka.