Od kolovoza 2026. godine na snagu stupa prvi paket mjera iz nove europske Uredbe o ambalaži i ambalažnom otpadu, koja donosi značajne promjene za proizvođače, trgovce, ugostitelje i potrošače diljem Europske unije.
Cilj novih pravila je smanjiti količinu otpada, povećati recikliranje te ograničiti korištenje štetnih materijala u ambalaži.
Kako je za HRT pojasnila Andrea Čović Vidović, zamjenica voditeljice Predstavništva Europske komisije i voditeljica medijskog tima EK u Hrvatskoj, riječ je o najvećoj promjeni na europskom tržištu ambalaže od 1994. godine.
Dosadašnja direktiva državama članicama ostavljala je prostor za različita nacionalna rješenja, dok nova uredba uvodi jedinstvena pravila koja će se primjenjivati u svim članicama Europske unije.
Među najvažnijim novostima je zabrana korištenja takozvanih „vječnih kemikalija“ u ambalaži za hranu. Riječ je o tvarima koje se vrlo sporo razgrađuju i mogu imati štetan utjecaj na zdravlje ljudi i okoliš.
Nova pravila ograničavaju i količinu praznog prostora u pakiranjima. Tako u ambalaži više neće biti dopušteno više od 50 posto praznog prostora, dok će kod internetske trgovine maksimalni udio praznog prostora biti ograničen na 40 posto. Uvode se i stroža pravila za teške metale u pakiranju, čija koncentracija neće smjeti prelaziti 100 miligrama po kilogramu materijala.
Sljedeća velika promjena stiže već u veljači 2027. godine. Svi ugostiteljski objekti morat će gostima omogućiti donošenje vlastitih posuda i ambalaže za preuzimanje hrane i pića.
Od 2028. godine restorani, kafići i drugi ugostiteljski objekti bit će obvezni nuditi višekratne posude i ambalažu za hranu i piće za van.
Još stroža pravila predviđena su za 2030. godinu. Tada će biti zabranjena jednokratna mala pakiranja koja sadrže više od pet posto plastike, poput pojedinačnih vrećica šećera u ugostiteljstvu ili malih hotelskih pakiranja šampona i sličnih proizvoda.
Europska unija pritom postavlja i ambiciozne ciljeve recikliranja. Do 2030. godine planira se reciklirati najmanje 70 posto ambalažnog otpada koji nije plastika te najmanje 50 posto plastičnog otpada.
Europska komisija upozorava da su količine otpada i dalje zabrinjavajuće te ističe kako je upravo smanjenje jednokratne ambalaže jedan od ključnih koraka prema održivijem gospodarstvu i manjem opterećenju okoliša.