Branimir Kos za IstraIN: Poduzetnici sada imaju snažan poticaj za ulaganje u sportske klubove
Nove porezne izmjene trebale bi potaknuti poduzetnike na snažnije ulaganje u sport, posebno u lokalne klubove i saveze. Stručnjaci ističu kako bi takav model mogao dugoročno stabilizirati financiranje sporta u Hrvatskoj.
Nove porezne olakšice za ulaganja u sport mogle bi značajno promijeniti način financiranja sportskih klubova u Hrvatskoj. Upravo o toj temi raspravljalo se na panelu „Porezni poticaj, sportski dobitak“, koji je u srijedu u Puli organizirala Hrvatska gospodarska komora – Županijska komora Pula.
Sudionici su istaknuli kako izmjene poreznih propisa otvaraju prostor za snažnije uključivanje gospodarstva u financiranje sporta, ali i za stabilnije funkcioniranje klubova koji čine temelj hrvatskog sportskog sustava.
Kako nam je pojasnio potpredsjednik Udruženja sportskih klubova pri HGK i savjetnik predsjednika HGK Branimir Kos, sport se u Hrvatskoj godinama suočava s nedostatkom financiranja iz privatnog sektora.
„Nakon dugo godina uočen je nedostatak financiranja sporta, osobito od strane gospodarstvenika. Naš sport financira se prije svega iz dva izvora – donacija središnje države i jedinica lokalne samouprave“, rekao je Kos.
Dodao je kako se situacija dodatno promijenila 2013. godine, kada je ulaskom Hrvatske u Europsku uniju prestalo financiranje sporta od strane javnih poduzeća.
„Tako je već godinama prisutan kronični deficit financiranja iz gospodarstva“, istaknuo je.
Nove porezne izmjene upravo bi trebale potaknuti poduzetnike da se snažnije uključe u financiranje sporta, prije svega lokalnih klubova i sportskih saveza. To će biti moguće kroz dva modela – donacije i sponzorske ugovore.
'Ovaj model donosi korist i gospodarstvu i sportu'
Prag za donacije povećan je s dosadašnja dva na deset posto prihoda iz prethodne godine, dok nove odredbe Zakona o porezu na dobit dodatno potiču sklapanje sponzorskih ugovora.
„Sponzorski ugovori sada ulaze u 200 posto troška. Rashod se dvaput knjiži – prvi put kao porezno priznati rashod, a drugi put se iznos sponzorstva odbija od porezne osnovice poreza na dobit. Time se smanjuje porezna osnovica i poduzetnik plaća manji porez“, pojasnio je Kos.
Takav model, ističe, donosi korist i gospodarstvu i sportu. „Ovo je zapravo win-win situacija. Svi su na dobitku“, naglasio je.
Kos smatra kako upravo gospodarstvo ima veliki potencijal za jačanje financijske stabilnosti sportskih klubova i udruga. Prema njegovim riječima, Hrvatska je po izdvajanjima države i lokalnih proračuna za sport približno na prosjeku Europske unije, no ono što nedostaje jest snažnija uključenost privatnog sektora.
„Ono što nam nedostaje jest upravo uloga gospodarstva, odnosno sponzoriranje sporta od strane gospodarstvenika. Tu postoji ogroman potencijal koji bi nam mogao omogućiti da uhvatimo korak s konkurencijom“, rekao je.
Foto: IstraIN
Koliko su financijske razlike u sportu velike, Kos je ilustrirao primjerom rukometa. Rukometni klub Zagreb, kao hrvatski prvak, raspolaže proračunom od oko četiri milijuna eura, dok njegov konkurent u Ligi prvaka, Dinamo Bukurešt, ima oko osam milijuna eura.
Najveći europski klubovi poput Paris Saint-Germaina, Barcelone ili Pick Szegeda raspolažu pak proračunima od 20 do 30 milijuna eura.
„Kao sportska nacija želimo biti ravnopravni s takvim klubovima, ali to je teško kada oni imaju pet ili više puta veće proračune“, upozorio je.
Upravo zato, zaključuje Kos, cilj poreznih izmjena je potaknuti poduzetnike na ulaganja u sport, kako bi klubovi dobili stabilnije izvore financiranja, a gospodarstvo pritom ostvarilo porezne pogodnosti.
„Cilj je potaknuti one koji imaju mogućnosti da ulažu u sport, odnosno u sportske klubove, kako bi na kraju svi bili na dobitku“, poručio je.
Na 114. obljetnicu potonuća Titanica donosimo priču iz Istre – o Matetu Kiršiću iz Nedešćine koji je kao član posade Carpathije sudjelovao u spašavanju preživjelih, a nakon toga zauvijek napustio more.
USKOK je pokucao na vrata Hrvatskog judo saveza zbog spornog trošenja novca u Poreču, gdje je sedmodnevni boravak u Hotel Parentiumu, uz desetke odlazaka na šank i gotovo 2800 kuna za piće, otvorio ozbiljna pitanja o načinu raspolaganja sredstvima.
Poseban naglasak bit će stavljen na rad umjetnice Hannah Höch, koja je 1916. godine razvila dadaističku fotomontažu te među prvima u umjetnosti otvorila pitanja povezanosti rasne, klasne i rodne represije.
U društvu koje uspjeh najčešće mjeri titulama i vidljivošću, projekt Mali svjetionik već devetu godinu sustavno skreće pažnju na one koji ostaju izvan svjetla reflektora, a bez kojih društvo ne bi funkcioniralo. Znate li i vi nekog takvog – prijavite ga!
Cijene građevnog materijala nastavljaju rasti, a najnoviji podaci pokazuju da su u posljednjih pet godina porasle za gotovo 30 posto – trend koji sve više zabrinjava građane i investitore.
Podaci pokazuju kako turistički promet na početku godine bilježi umjeren rast, pri čemu ključnu ulogu i dalje imaju strani gosti, dok domaće tržište pokazuje nešto slabiju dinamiku u segmentu noćenja.
Prema podacima sustava eVisitor, koji obuhvaća turistički promet u komercijalnom i nekomercijalnom smještaju te nautičkom charteru (eCrew), u Hrvatskoj je od siječnja do kraja ožujka ostvareno više od 1,1 milijun dolazaka i 3 milijuna noćenja.