Uoči turističke sezone, koju bi mogli obilježiti geopolitički rizici i rast cijena energenata, pogled se ponovno usmjerava na tržište nekretnina na jadranskoj obali. Iako interes za kupnjom apartmana ne jenjava, konkretni podaci ukazuju na pad realiziranih kupoprodaja, piše Tportal.
Prema podacima portala Nekretnine.hr, interes za apartmanima na Jadranu ostao je stabilan u odnosu na prošlu godinu, što temelje na broju korisničkih upita. Najveći interes bilježi Zadar, a slijede Split, Pula i Crikvenica. Potražnja postoji i u drugim obalnim gradovima poput Kaštela, Umaga, Poreča, Biograda na Moru, Šibenika i Vira.
'Istarska županija kontinuirano provodi javne politike usmjerene održivom, cjelogodišnjem i selektivnim oblicima turizma kako bismo rasteretili vrhunac turističke sezone', rekao je istarski župan Boris Miletić.
Udruga obiteljskog smještaja Istre upozorava da bi prijedlog povećanja paušalnog poreza u Puli dodatno opteretio manje iznajmljivače, podigao cijene smještaja i smanjio konkurentnost u odnosu na druge mediteranske destinacije.
06:20Prije 291 d26.10.2025
„Podaci pokazuju visoku razinu stabilnosti interesa za obalne destinacije, pri čemu se poredak vodećih gradova nije mijenjao u odnosu na prošlu godinu“, istaknuo je regionalni direktor portala Nekretnine.hr, Mladen Matijević, dodajući kako manji pomaci unutar liste upućuju na kontinuiran interes za širi krug lokacija, bez značajnijih promjena u strukturi potražnje.
Unatoč tome, konkretni podaci o rastu interesa u odnosu na prošlu godinu nisu dostupni jer, kako navodi Matijević, riječ je o poslovnoj tajni. Najtraženiji su stanovi i apartmani, zatim kuće, dok je interes za građevinska zemljišta slabiji, piše Tportal.
S druge strane, stanje na terenu pokazuje drugačiju sliku. Prema podacima Porezne uprave, prošle godine zabilježen je pad kupoprodaja nekretnina od 13,2 posto na razini Hrvatske. U Istri je pad iznosio 16,5 posto, dok je u Splitsko-dalmatinskoj županiji bio još izraženiji – 23,5 posto.
Iskusna agentica za nekretnine Jasminka Biliškov upozorava da interes ne znači i realizaciju. „Kupci danas puno više razgledavaju i analiziraju nego što kupuju. Nema više impulzivnih odluka kao prije tri ili četiri godine. Ljudi su oprezniji, posebno u kontekstu ratova i geopolitičke nestabilnosti“, kaže Biliškov.
Unatoč smanjenom broju transakcija, cijene nekretnina i dalje rastu. Prema podacima s portala Nekretnine.hr, u ožujku su cijene po kvadratu najviše porasle u Splitu, za 14,31 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Zadar bilježi rast od 12,31 posto, a Vir 10,24 posto, piše Tportal.
Najmanji rast zabilježen je u Poreču, Šibeniku i Umagu, gdje su cijene porasle za manje od tri posto, no i ondje kvadrat već premašuje 3500 eura.
Zaključno, tržište nekretnina na Jadranu ulazi u sezonu s jasnim paradoksom – interes kupaca postoji, ali realizacija kupnji slabi, dok cijene nastavljaju rasti.
Za nastavak kvalitetne berbe mirnih vina sada se uzdaju i u vremenske prilike. Nakon dugog razdoblja vrućine i suše, priželjkuju oborine koje bi vinogradima donijele prijeko potrebnu vlagu.
Vodnjansko ljeto nastavlja se u znaku dobre glazbe, tradicije i lokalnih okusa, a vrhunac vikenda stiže u subotu kada Galižana postaje središte zabave uz popularnu Feštu od puži – Festa delle Cioche.
Proizvođačke cijene u hrvatskoj industriji u srpnju su blago pale u odnosu na lipanj, no i dalje su 4,9 posto više nego lani. Najveći pritisak dolazi iz energije, gdje cijene bilježe godišnji rast od čak 14,7 posto.
Prema pisanju Jutarnjeg lista, zapadna obala Istre jedna je od devet lokacija na Sredozemlju na kojima znanstvenici istražuju utjecaj mikroplastike, buke, turizma i klimatskih promjena na morski ekosustav.
Prijedlozi, komentari i primjedbe moraju sadržavati adresu podnositelja te biti čitko napisani, uz jasno navođenje dijela Nacrta prijedloga Procjene rizika na koji se odnose. Rok za njihovu dostavu je zaključno 11. rujna.
Najnoviji podaci DZS-a donose različite trendove u istarskim lukama. Dok Pula, Poreč i Rabac bilježe pad broja putnika, Rovinj snažno raste – ukupni promet veći je 19,1 posto, a međunarodni čak 39,4 posto.
Sve je manje blokiranih građana u Hrvatskoj, no njihov dug raste. Krajem srpnja u blokadi je bilo 193.396 potrošača, koji zajedno duguju čak tri milijarde eura.