Na hrvatskom tržištu nekretnina u 2025. godini zabilježen je značajan pad aktivnosti – ostvareno je 88.395 kupoprodaja, što je čak 21,7 posto manje nego godinu ranije. Unatoč tome, ukupna vrijednost prodanih nekretnina i dalje je visoka te iznosi 7,67 milijardi eura, odnosno oko 8 posto BDP-a.
Iako je trend na nacionalnoj razini u padu, Istra i dalje ostaje među najskupljim regijama u državi, osobito kada je riječ o stanovima, apartmanima i poslovnim prostorima.
Prema podacima Ministarstva prostornog uređenja, među gradovima s najvišim cijenama kvadrata nalaze se i Umag, ali i niz turistički atraktivnih mjesta poput Malinske-Dubašnice i Baške, gdje se cijene stanova kreću iznad 3.500 eura po četvornom metru.
Slične cijene bilježe i Rovinj te Novigrad, koji se također svrstavaju među najskuplje destinacije za kupnju nekretnina na Jadranu.
Posebno se ističe Rovinj, koji drži prvo mjesto u Hrvatskoj po cijeni poslovnih prostora. Medijalna cijena kvadrata poslovnog prostora u tom gradu dosegnula je čak 3942 eura, čime je Rovinj nadmašio i Dubrovnik i Split.
Visoke cijene nekretnina prate i ozbiljni izazovi za lokalno stanovništvo. U nizu istarskih gradova i općina, poput Vrsara i Rovinja, troškovi stanovanja dosežu i do 80 posto ukupnog dohotka kućanstava s dvije prosječne plaće. Upravo su obalna područja, uključujući Istru, među najmanje priuštivima u Hrvatskoj.
Podaci pokazuju i da je za kupnju jednog kvadrata stana u pojedinim obalnim općinama potrebno izdvojiti više od 30 posto godišnjeg dohotka, što jasno ukazuje na rastući problem dostupnosti stanovanja.
S druge strane, interes za nekretnine i dalje je snažno koncentriran u urbanim i turistički razvijenim sredinama, dok se zbog visokih cijena sve više kupaca okreće okolnim, cjenovno pristupačnijim područjima.
Unatoč padu broja transakcija na nacionalnoj razini, Istra ostaje jedna od najatraktivnijih, ali i najskupljih regija na tržištu nekretnina, gdje visoka potražnja i dalje održava cijene na vrhu hrvatskog tržišta.