Ekstremne vrućine prijete elektroenergetskoj mreži Europe: Hrvatska među zemljama s najvećim rastom potrošnje struje

Europa se suočava s novim toplinskim valom koji donosi rekordno visoke temperature, ali i ozbiljan pritisak na elektroenergetsku mrežu, piše N1.

Meteorolozi upozoravaju da bi temperature na Mediteranu ovoga tjedna mogle dosegnuti i 43 Celzijeva stupnja, dok se u više europskih zemalja očekuju uvjeti koji bi mogli ugroziti stabilnost opskrbe električnom energijom.

Francuske vlasti već su više od polovice svojih departmana stavile pod najviše, crveno upozorenje zbog opasnosti po zdravlje i život građana. Stanovnicima se preporučuje izbjegavanje boravka na otvorenom tijekom najtoplijeg dijela dana te poseban oprez.

Ni ostatak Europe nije pošteđen.

U Velikoj Britaniji meteorolozi najavljuju temperature do 38 stupnjeva Celzijevih, dok Njemačka, Španjolska, Portugal i Švicarska također očekuju vrlo visoke temperature koje već počinju utjecati na svakodnevni život.

Klimatizacijski uređaji dodatno opterećuju mrežu

Tijekom toplinskih valova potrošnja električne energije značajno raste zbog sve veće potrebe za rashlađivanjem prostora. Klimatizacijski uređaji i ventilatori danas predstavljaju značajan udio u ukupnoj potrošnji električne energije, a stručnjaci upozoravaju kako ekstremne temperature stvaraju dodatni pritisak na elektroenergetske sustave.

Međunarodna agencija za energiju (IEA) još je 2023. upozorila da rekordne temperature povećavaju potrebu za klimatizacijom i uzrokuju nagle skokove potrošnje električne energije, što dodatno opterećuje mrežu i povećava emisije stakleničkih plinova.

Koliko toplinski valovi mogu utjecati na potrošnju pokazao je primjer Francuske tijekom ljeta prošle godine, kada je večernja potrošnja električne energije bila čak 25 posto viša od sezonskog prosjeka, piše N1.

Hrvatska među državama s najvećim rastom potrošnje

Analiza portala Compare the Market, koja je obuhvatila 85 država odgovornijih za oko 90 posto svjetske potrošnje električne energije, pokazala je da su mediteranske zemlje posebno osjetljive na ekstremne vrućine.

Na vrhu ljestvice nalazi se Grčka, gdje tijekom toplinskih valova potražnja za električnom energijom raste za čak 38,62 posto. Slijede Crna Gora s rastom od 22,49 posto i Turska s 21,91 posto.

Hrvatska se nalazi na visokom četvrtom mjestu s povećanjem potrošnje od 17,76 posto tijekom razdoblja ekstremnih vrućina. Iza Hrvatske nalaze se Italija s rastom od 14,22 posto te Španjolska s 8,86 posto.

Prijeti li Europi više nestanaka struje?

Kada potražnja za električnom energijom premaši raspoložive kapacitete proizvodnje ili tehnička ograničenja mreže, povećava se rizik od prekida opskrbe.

Prema podacima istraživanja, najduže prosječne godišnje nestanke struje među analiziranim europskim državama bilježi Mađarska s gotovo tri sata prekida godišnje. Slijede Slovenija i Grčka.

Iako nestanci struje u većini zemalja nisu česti, njihova ekonomska cijena može biti vrlo visoka. Procjenjuje se da talijanska kućanstva zbog prekida opskrbe električnom energijom godišnje trpe štetu od oko 154 milijuna eura, dok se u Poljskoj taj iznos procjenjuje na više od 152 milijuna eura.

Solarna energija kao važan saveznik

Unatoč povećanoj potrošnji, stručnjaci ističu da obnovljivi izvori energije sve više pomažu u održavanju stabilnosti europske elektroenergetske mreže.

Tijekom prošlogodišnjeg toplinskog vala, kada su temperature u pojedinim dijelovima Europe dosezale 40 stupnjeva Celzijevih, proizvodnja solarne energije u Europskoj uniji dosegnula je rekordne razine.

Prema podacima energetskog think tanka Ember, solarne elektrane u Njemačkoj tijekom vrhunca toplinskog vala proizvodile su i do 50 gigavata električne energije te pokrivale između trećine i gotovo 40 posto ukupne potrošnje u zemlji.

Stručnjaci smatraju da će upravo daljnji razvoj solarnih elektrana, baterijskih sustava za pohranu energije i drugih obnovljivih izvora biti ključan za očuvanje stabilnosti europske elektroenergetske mreže tijekom sve češćih i intenzivnijih toplinskih valova, piše N1.